Roman „Mrtvare“ Kemala Musića: Suočavanje s istinom kao jedini put ka boljem društvu
„Užašan je taj motiv cipela namijenjenih umrlima, koje se u vidu humanitarne pomoći dijele živim ljudima.“
U toj jednoj slici sadržana je gotovo cijela priča iz koje je nastao roman „Mrtvare“, književnika i novinara Kemala Musića, predstavljen večeras u JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ na Cetinju.
Djelo je naslovljeno po cipelama koje su tokom rata devedesetih, kao humanitarna pomoć, dijeljene stanovnicima Srebrenice. Zbog svoje namjene i sudbine ljudi koji su ih nosili, dobile su potresan naziv – „mrtvare“. Kako svjedoče zapisi, nakon genocida ljudi su u masovnim grobnicama pronalaženi upravo u tim cipelama.
Kada odete u Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima i vidite „mrtvare“ izložene, kada vaš pogled ne može lako obuhvatiti nepregledni mermer na koji su ispisana imena stradalih, imena ljudi na čijim su nogama pronađene cipele namijenjene za mrtvace, ne možete ostati ravnodušni. To vas opsjeda. Muči. Proganja – kazao je Musić.
Taj osjećaj, kazao je u razgovoru za Radio Cetinje, nije mogao ostati izvan njegove književnosti.
Ako ste pisac, ne možete to prećutati, već želite da date doprinos kulturi pamćenja, da se poklonite nevino stradalim žrtvama, sa porukom da se više nikada tako strašne stvari ne dese – objasnio je Musić.
Zato „Mrtvare“ definiše kao svoj „doprinos kulturi sjećanja i naklon svim nevino stradalim žrtvama“.
U središtu romana su Adem Memić iz Vraneške doline i Bekir Demirović podno Kameničkog brda. Njihove priče odvijaju se u razmaku od više od pola vijeka. Adem poslije Mitrovdanske noći, 1924. godine kreće prema Istoku, dok Bekir u srebreničkom julu kreće prema Kamenoj planini. Povezuje ih iskustvo progona, odlaska i gubitka doma, otadžbine.
Književnik i publicista Božidar Proročić, koji je vodio razgovor sa autorom, predstavio je „Mrtvare“ kroz njihovu književnu, a ne samo istorijsku dimenziju.
Ovo djelo je roman-poema pred kojom se čitalac ne ponaša kao tumač, nego kao svjedok. Ne kao neko ko samo prati radnju, pamti likove i zatvara korice, već kao neko ko mora stati pred cipele – naglasio je Proročić.
Govoreći o dvije sudbine koje se u djelu razvijaju, posebno je izdvojio slike Ademovih i Bekirovih cipela, između kojih, kako je kazao „staje gotovo cijeli vijek bošnjačkog stradanja“.
Dva puta, kako je istakao, imaju različit ishod.
Jedan se iz kolone izvuče živ. Drugi u koloni ostane zauvijek – kazao je Proročić.
„Zbog kakvih smo umova morali krvavo da se rastajemo“
Ukazujući na slojevitu poruku Musićevog romana, književna kritičarka i recenzentkinja knjige, doc. dr Olga Vojičić-Komatina, naglasila je da „Mrtvare“ ne govore samo o prošlosti, već otvaraju ključan prostor za razumijevanje i savremenog doba.
Ovo je knjiga koja opominje, uz čiju ćete pomoć osvijetliti i osvijestiti i sebe i današnje događaje, diljem cijeloga Balkana. Mislim da će vam biti jasnija i kulturna memorija cjelokupnog ovog područja. Biće vam jasnije zbog kakvih smo umova morali krvavo da se rastajemo… a trebalo bi da smo na zenitu razvoja kulture i civilizacijskih tokova – kazala je doc. dr Vojičić-Komatina.
Kako je istakla, „Mrtvare“ otvaraju i pitanje razloga zbog kojih se i danas poseže za obrascima koji su kroz istoriju donosili genocide, devastaciju dobra, čovjeka i urušavanje humanosti.
Ova knjiga će vam pomoći da bolje upoznate i sebe i čovjeka u sebi, pa možda i zvijer u sebi. A osobito da prepoznate druge i njihove namjere – zaključila je recezentkinja ovog romana.
Bijeg od klasičnog istorijskog zapisa
Govoreći o načinu na koji je pristupio temi, Musić je naglasio da nije želio da „Mrtvare“ budu još jedno istorijsko svjedočenje.
Ja se ovdje nijesam bavio istorijom, nijesam tražio krivca. Ja sam želio da kažem da su se ti genocidi desili, da su tamo stradali ili prognani potpuno nevini ljudi. Znanje koje imam o ova dva događaja želio sam da transponujem u literarnu istinu, kako bi ta istinitost prevazišla konkretno istorijsko i postala univerzalno ljudsko – kazao je Musić.
Uprkos teškoj i potresnoj tematici, autor poručuje da „Mrtvare“ u svojoj suštini nijesu knjiga o smrti, već o sačuvanom ljudskom dostojanstvu.
Pišući o smrti, zapravo pokušavam da pišem o životu – poručio je Kemal Musić.
Roman je objavljen povodom 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica.
Moderatorka književne večeri bila je bibliotekarka Saša Božović.
N. Kašćelan
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Kultura"
