Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sve češće izlazi iz ustavnih i nadležnosti koje propisuje Zakon o predsjedniku, ulazeći u oblasti koje su pod ingerencijom Vlade, ocjenili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) pravni stručnjaci Veselin Radulović i Miloš Vukčević.
Milatović se od stupanja na dužnost 20. maja bavio platformom za pristupanje Evropskoj uniji, sastajao se radnicima rudarskog sektora, ocjenjivao koji zakoni treba da budu prioritet Skupštine, sugerisao mandataru koga da pozove u Vladu, tumačio zakon o popisu, a u zgradi predsjednika prezentovan je prostorni plan.
Advokati Radulović i Vukčević kažu za RSE da je očigledno da Milatović svojim gotovo svakodnevnim postupcima izašao iz okvira ustavnih nadležnosti predsjednika države.
“On želi da se predstavi kao neko ko uređuje i kontroliše sve procese u državi. Na taj način se direktno umiješao u rad Vlade i drugih organa”, smatra Vukčević.
RSE je tražio komentar iz kabineta predsjednika Jakova Milatović, međutim odgovor nije stigao.
Milatović je na izborima 2. aprila pobijedio Mila Đukanovića, lidera Demokratske partije socijalista, koja je na izborima avgusta 2020. posle tri decenije izgubila vlast.
Na junskim parlamentatnim izborima Pokret Evropa sad osvojio je najviše glasova, na osnovu čega je Milatović mandat za sastav vlade dao lideru Pokreta Milojku Spajiću. Inače, Milatović je potpredsjednik Pokreta Evropa sad.
Koja ovlašćenja ima šef države?
Po Ustavu, predsjednik predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, proglašava zakone usvojene u Skupštini i raspisuje izbore.
Uz to predlaže mandatara, dvoje sudija Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava, postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade, prima akreditive, dodjeljuje odlikovanja, daje pomilovanja i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Miješa li se šef države u ingerencije Vlade i Skupštine
- Milatović je u procesu formiranja Vlade kritikovao mandatara Spajića zbog prvobitnog stava da u njegovoj vladi nema mjesta za proruski Demokratski front (DF): “I treba naravno na programskim principima, pozvati i konstituente koalicije ZBCG (Demokratski front) i Pokret URA i sve ove druge partije… Da ja pravim vladu, ja bih na taj način pravio”, rekao je Milatović za TVCG. Spajć je na kraju sa DF napravio dogovor o učešću u vlasti.
- U zgradi Predsjednika krajem oktobra je održana prezentacija Nacrta Prostornog plana Crne Gore. Ova oblast u ingerenciji Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma.
- Milatović je u Londonu sa bordom direktora i predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj razgovarao o investicijama i pozvao ih da u Podgorici nastave “detaljne razgovore o saradnji sa Vladom”. Investiciona politka je u ingerencijama Vlade.
- Predstavio je platformu za Crnu Goru u Evropskoj uniji koju će, rekao je, uputiti svim partijama sa ciljem vraćanja evropske agende u društveno-politički fokus. Evropske integracije i pregovarački proces su nadležnost Vlade.
- Nakon najave opozicije da će bojkotovati popis Milatović je, između ostalog, rekao “da je poziv na bojkot -poziv na protivzakonito djelovanje“. Pitanje prava na bojkot je u ingerenciji suda za prekršaje.
- U septembru se sastao sa predstavnicima radnika rudarsko-metalske industrije povodom izmjena Zakona o penzijskom osiguranju. “Važno je da ovaj zakon bude jedan od prioriteta nove Skupštine”, saopštio je Milatović. Isto je poručio i porodicama stradalih u bombardovanju Murina 1999. za izmjene Zakona o boračkoj zaštiti.
Šta kaže struka?
Advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčevič kaže da se Milatović direktno umiješao u rad Vlade najavom da će platformu o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) uputiti svim parlamentarnim partijama.
“Vlada vodi pregovarački proces pristupanja EU. Takođe, tu je Prostorni plan Crne Gore, sastanak sa radnicima rudarskog sektora i niz drugih aktivnosti, koje su po Ustavu nadležnost Vlade. Prisvajanjem tih nadležnosti Milatović želi da se predstavi kao neko ko uređuje i kontroliše sve procese u državi”.
Shodno članu 100 Ustava, Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, predlaže plan razvoja i prostorni plan, predlaže budžet i završni račun budžeta…
Da šef države “apsolutno izlazi iz ustavnih ovlašćenja” saglasan je advokat Veselin Radulović.
On ističe da je Milatović ovakav manir vladanja najavio u predizbornoj kampanji, izjavom da neće napusti partijsku funkciju kad bude izabran za predsjednika države.
“Tom izjavom, pokazao je da ipak, nema kapacitet da bude predsjednik svih građana Crne Gore. A ovo što je uslijedilo nakon njegovog izbora samo to potvrđuje”.
Radulović sa žaljenjem konstatuje da je Crna Gora partitokratsko društvo:
“Bilo bi dobro da se izdigao iz tih naslijeđenih okvira, iz prethodnog perioda (ni Milo Đukanović nije napuštao partijsku funkciju tokom predsjedničkog mandata). A onda ne bi imao interesovanja da se bavi ovim pitanjima koja nijesu iz njegove nadležnosti.”
Borba za partijsku prevlast ?
Advokati su saglasni da Milatović ovakvim potezima pokušava da ojača svoju partijsku poziciju.
“Motive za ovakvo njegovo djelovanje treba tražiti u činjenici da želi da se nametne kao lider u Pokretu Evropa sad, gdje je potpredsjednik. I da na taj način u budućnosti preuzme funkciju lidera stranke od premijera Spajića”, kaže Vukčević.
On smatra da će Milatović nastaviti da se miješa u rad premijera Spajića, pa u narednom periodu “možemo očekivati i otvorene sukobe između njih dvojice”.
Milatovićev uvezeni populizam
Radulović konstatuje da Milatovićev model vladanja nije stran liderima u regionu:
“Vidimo na koji način lideri u tim državama pokušavaju da vladaju. Na primjer, na koji način se ponaša predsjednik (Aleksandar) Vučić u susjednoj Srbiji. To su gotovo identični obrasci, koje svjesno ili nesvjesno pokušavaju da preuzimaju naši političari, između ostalih i Milatović”.
On smatra da Milatović ne radi u interesu svih građana već u ličnom i partijskom :
“Jako je loše što predsjednik države pokušava dobiti neke jeftine političke poene sa tom, na neki način, i populističkom pričom, kojom građanima pokušava da predstavi kako navodno radi u javnom interesu.”
Na sličan način je dio pratilaca komentarisao Milatovićevo objavljivanje fotografija iz privatnog života na zvaničnom Instagram profilu Predsjednik Crne Gore.
Milatović i Spajić su u politici od avgusta 2020. kada je na parlamentarnim izborima, posle tri decenije vlasti, smijenjena Demokratska partija socijalista. Bili su ministri u Vladi Zdravka Krivokapića.
Nakon izglasavanja nepovjerenja toj Vladi osnovali su Pokret Evropa sad.
IZVOR: Radio Slobodna Evropa – Lela Šćepanović
