Društvo
RSE: U Crnoj Gori znatno skuplje ovog ljeta
Cijene ljetovanja na Crnogorskom primorju u glavnoj turističkoj sezoni biće i za 30 odsto veće u odnosu na prošlu godinu, piše Radio Slobodna Evropa. Na poskupljenje najviše utiče inflacija koja je u Crnoj Gori prošle godine bila 17,2 odsto, dok su od početka ove godine cijene porasle oko 14 procenata. U Udruženju izdavalaca privatnog smještaja
Foto: RTV Budva
Cijene ljetovanja na Crnogorskom primorju u glavnoj turističkoj sezoni biće i za 30 odsto veće u odnosu na prošlu godinu, piše Radio Slobodna Evropa.
Na poskupljenje najviše utiče inflacija koja je u Crnoj Gori prošle godine bila 17,2 odsto, dok su od početka ove godine cijene porasle oko 14 procenata.
U Udruženju izdavalaca privatnog smještaja očekuju da će njihove cijene u glavnoj sezoni biti veće 10 do 30 odsto.
“Na udaru smo još od kovid pandemije. Još se od toga nijesmo oporavili pošto nismo imali nikakve subvencije niti programe podrške. Na taj teret sad treba dodati i inflaciju”, kaže Branka Džoganović iz Udruženja za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema podacima budvanske Turističke organizacije, prosječne cijene u dvokrevetnoj sobi privatnog smještaja će u glavnoj sezoni biti od 20 do 50 eura po osobi, a apartmana za četiri osobe od 50 eura pa na više, u zavisnosti od kategorije i lokacije.
Prema njihovim podacima trenutno je u Petrovcu kod Budve, trokrevetni apartman prosječno 15 do 35 eura, dok je u Budvi ta cijena od 20 do 40 eura.
Ima i prošlogodišnjih cijena
No, ima izdavalaca koji poslovnu logiku vide u zadržavanju prošlogodišnjih cijena.
Zoran Dragović iz Petrovca kaže da se treba prilagoditi srednje platežnoj moći gostiju iz regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i sa Kosova.
“Ne mogu stalnom gostu da kažem: sve je poskupilo pa moram da podignem cijenu 30 odsto. Umjesto toga, moram da ga sačuvam za neko sretno vrijeme i makar polovinu inflacije preuzmem na sebe”, kaže Dragović za RSE.
Objašnjava da je njegova poslovna logika “bolje je od deset hiljada izgubiti hiljadu, nego ne dobiti ništa”, jer smatra da vlada “cjenovna stihija”.
Kao primjer navodi da su mu u jednom diskontu ograničili kupovinu mjesečnih zaliha sredstava za održavanje apartmana, s obrazloženjem da se može kupiti samo po dva artikla “kako ljudi njima ne bi švercovali”.
“I tu se vidi da je država izgubila kontrolu nad cijenama. Ne mogu da kuvam sapun da bih oprao što treba, ne mogu svaki dan da idem u Bar da bih kupio dvije boce šampona ili omekšivača kako bih mogao raditi”, kaže Dragović.
Hotelijeri oprezni sa cijenama
U Crnogorskom turističkom udruženju navode da su hotelijeri ove godine podigli cijene za oko deset odsto, te da su i dalje jeftiniji nego konkurencija u Hrvatskoj ili Grčkoj.
“Krenula je sezona, već smo ugovorili poslove i više od toga ne smijemo dizat cijene. Oni koji budu išli sa visokim cijenama će “nastradati” ovog ljeta”, kaže za RSE hotelijer Žarko Radulović.
Na području Budve ima oko 140 hotela i u njima će usluge u glavnoj turističkoj sezoni biti skuplje od sedam do dvadeset procenata, navode u lokalnoj turističkoj organizaciji.
Prosječna cijena po osobi u hotelu sa tri zvjezdice će biti 28 do 46 eura, a u onima kategoriju više od 37 do 140 eura. Noćenje sa doručkom u hotelima sa pet zvjezdica koštaće od 160 do 270 eura po osobi.
Profesor ekonomije i turizma Ivo Županović upozorava da cjenovnu politiku ovog ljeta treba veoma oprezno oblikovati, jer je zemljama euro zone predviđen ekonomski rast od svega 0,7 posto, a u Njemačkoj i Velikoj Britaniji će imati i negativni predznak.
“Takođe, tržišta Turske, baltičkih zemalja, kao i istočne i centralne Evrope imaće inflaciju, ne kao prošle godine, ali ipak; sve te faktore treba uzeti u obzir ukoliko želimo da imamo realno izbalansirane cijene”, kaže Županović za RSE.
Kao primjer navodi da je zbog neadekvatne cjenovne politika u privatnom smještaju, prošle godine taj turistički segment imao 20 odsto manju popunjenost.
Turisti o predsezoni
“Bili smo na sjeveru Crne Gore, na Žabljaku, i tamo je izuzetno jeftino, a sada smo sedmicu dana na obali gdje su cijene nešto veće, ali je to za nas i dalje stvarno vrlo povoljno”, kaže Susan iz Velike Britanije u anketi RSE.
Boravila je takođe u Hrvatskoj i za Dubrovnik kaže da je “duplo skuplji”.
Olgu i Nikolaja iz Moskve smo sreli u tivatskom Porto Montenegro u kojem je ponuda ekskluzivna, pa su i cijene skuplje od prosjeka:
“Restorani i prodavnice su ovdje prilično skupi, ali u gradu ima i jeftinije ponude, tako da nađemo ono što nama odgovara, pa nam cijene nam nisu veliki problem”.
Sanja i Ana iz Srbije ne vide razliku u cijenama u Novom sadu gdje žive, i u Budvi gdje su na odmoru.
“Cijene su ovdje iste kao u Srbiji, nisu ništa skuplje”, kažu ove studentkinje.
Ponuda za plići i dublji džep
Šarolikost cijena je najočiglednija u ugostiteljskoj ponudi, jer varira zavisno od lokacije i kvaliteta. Udruženje ugostitelja Budve očekuje da će u glavnoj sezoni njihova ponuda biti skuplja desetak odsto nego prije godinu.
U Budvi, najposjećenijem gradu na Crnogorskom primorju, kafa se na Slovenskoj plaži može naručiti već za 1,40 eura dok je u najpoznatijoj gradskoj kafani doručak od 3,5 eura, a pice, salate i pašte 8 eura.
Oni koji se žele počastiti u nekom od restorana u Starom gradu, mogu naručiti lignje, gambore ili hobotnicu za 16 do 20 eura, a ribu prve kategorije za 40 eura po kilogramu.
Klijentele ima i za skupe restorane, poput onih u tivatskom Porto Montenegru gdje cijene prate eksluzivnu ponudu.
Tu poznati kuvari pripremaju ručak ili večeru od šest sljedova za 85 eura, a ima i restorana koji nude gastronomske delicije poput japanske Wagyu govedine koja košta 600 eura za kilogram.
Nove cijene i na plažama
Oni koji tek planiraju budžet za ljetovanje, trebaju uračunati i cijene na plažama.
U prvim sedmicama maja većina zakupaca plaža ne naplaćuje plažni mobilijar (suncobran, ležaljke), ali u njihovom udruženju kažu da će cijene tokom glavne sezone biti veće 10 do 20 odsto nego prošle godine.
To je uslovljeno poskupljenjem radne snage, većim bankarskim kamatama i inflacijom, kaže za RSE Petar Delić iz Ulcinja, koji je preko 20 godina zakupac na Velikoj plaži.
Tu je iznajmljivanje suncobrana sa dvije ležaljke prošle godine koštalo 8 u predsezoni, a sredinom ljeta 10 eura. Plažni baldahini su dnevno iznajmljivani za 10, odnosno 30 eura.
Sve zakupljene plaže na Crnogorskom primoru imaju i dio namijenjen posjetiocima koji ne žele iznajmljivati ležaljke i suncobrane, ili imaju sopstvene.
Plažni mobilijar je na zakupljenom dijelu plaža besplatan nakon 17 sati.
A oni koji preferiraju šetnju gradom u kupaćem kostimu moraju računati na još jedan trošak.
Naime od ovog ljeta će u zoni Starog grada i na ulicama Budve biti zabranjena šetnja u kupaćim kostimima. Oni koji tu odluku ne budu poštovali, platiće kaznu od 200 eura.
Aktuelnosti
Zanimljivosti
Nakon 127 godina zatvara se fabrika za proizvodnju Mocart kugli
Vlasnik svih prava na ovaj simbol austrijske tradicije, korporacija Mondelez, obustavila je proizvodnju u Austriji. U planu je preseljenje proizvodnje u Poljsku ili Češku, ali detalji ostaju nejasni.
Poslednja Mocart kugla, od 17, 1 grama čokolade s jezgrom koju čini mješavina marcipana, pistaći i nugata, proizvedena je 5. decembra i tako je obilježila kraj jedne ere koja je trajala 127 godina.
Prazni podovi i proizvodne hale, pusti hodnici, mašine koje godinama ne rade – sve prekriveno slojem prašine i praćeno mirisom oproštaja, pišeKurier.at.
Fabrika u Gredigu, u kojoj je kompanija „Salcburška čokolada” proizvodila „Pravi Salcburger Mozartkugeln”, biće zauvijek zatvorena.
Vlasnik svih prava na ovaj simbol austrijske tradicije, korporacija Mondelez, obustavila je proizvodnju u Austriji. U planu je preseljenje proizvodnje u Poljsku ili Češku, ali detalji ostaju nejasni.
U junu, nakon turbulentnih prethodnih godina, najavljen je konačan završetak rada kompanije.
Neke od mašina koje su ovdje i još uvijek rade imaju istorijsku vrijednost. To čini ovaj spektakl koji se ovdje odvija još šarmantnijim: početna masa dolazi iz kotla za pečenje marcipana na pokretnu traku, provlači se kroz kalup i prolazi kroz dva rezervoara napunjena svijetlim i tamnim nugatom. Dodaje se malo šećera i prelazi na sljedeću stanicu, gdje se unutrašnjost formira u kuglice i ohladi prije nego što se male, okrugle stvari prevrnu na poslužavnik i prime ih ruke radnika.
Zatvaranje fabrike izazvalo je nezdovoljstvo kako među radnicima, tako i u lokalnoj zajednici. Broj radnika je smanjen sa 160 na 40 zaposlenih, a preostali će svoje radno mjesto napustiti do kraja godine.
Kompanija se nije oporavila još od 2021. kada je otišla u bankrot zbog rasta cijena sirovina, energije i goriva.
Izvor: Pobjeda
Region
Plenković ostaje premijer Hrvatske
Nije prošao opoziv
Hrvatski premijer Andrej Plenković ima povjrenje Hrvatskog sabora i stabilnu većinu, potvrdilo je glasanje o njegovom opozivu koji je tražio SDP nakon hapšenja Vilija Beroša dok je bio ministar zdravlja.
Za opoziv je ruku podiglo 64 poslanika hrvatskog Sabora, a 76 ih je bilo protiv, javlja HRT.
Da bi bi Plenković bio opozvan opozicija je trebalo da sakupi 76 glasova.
Opozicija je prije glasanja još jednom ponovila zašto premijer Plenković mora da ode.
Božo Petrov (Most) je rekao da postoje određeni trenuci i situacije u životu kada, iako možda niste krivi, zbog ljudi za koje ste odgovorni, odstupite sa funkcije i ponudite ostavku.
„To se nije dogodilo, a on nije rekao ni izvini. On se obrušio i na SDP, koji istovremeno pokreće impičment dok pregovara o ustavnim sudijama, nazivajući sve političkom farsom i trgovinom“, rekao je Petrov.
Peđa Grbin (SDP) je uzvratio da je njihova dužnost da kao odgovorna strana pokrenu impičment kada znaju da se krađa dešava i da je to samo „vrh ledenog brega“.
Izvor: RTCG
Društvo
Najveću platu primio državljanin Crne Gore, 140 hiljada eura
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri naša državljanina i šest stranaca.
Podaci o najvećim zaradama u Crnoj Gori za 2024. godinu, koje je Poreska uprava dostavila portalu Bankar, pokazuju da su najveće plate u sektorima nespecijalizovane trgovine na veliko, nekretnina, hotelijerstva i trgovine gorivima. Najveća obračunata bruto zarada premašila je iznos od 187.000 eura.
Među deset najplaćenijih osoba, četiri su crnogorski državljani, dok šest visokih plata pripada strancima koji su dominantno angažovani u sektorima iznajmljivanja nekretnina i hotelijerstva.
Najveća bruto zarada obračunata ove godine u Crnoj Gori iznosi 187.308,22 eura. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, riječ je o crnogorskom državljaninu kojem je, kada se odbiju porezi, na račun leglo nešto manje od 140 hiljada eura. Sektor u kojem je obračunata i isplaćena ova zarada vodi se pod šifrom „nespecijalizovana trgovina na veliko“. Zbog poreske tajne nije moguće dobiti više informacija o ovoj zaradi, a s obzirom na to da se ovaj iznos pojavljuje samo jednom tokom godine, vjerovatno je riječ o zaradi koja je uključivala bonus.
Da se jednom našem sugrađaninu isplatilo raditi ove godine, najbolje ilustruje činjenica da je on za mjesec primio čak 148 prosječnih zarada, koja je prema posljednjim podacima Monstata u oktobru iznosila 944 eura. To znači da zaposleni sa prosječnom zaradom za ovaj iznos mora raditi više od 12 godina. Ako se uzme u obzir da značajan broj građana u Crnoj Gori prima minimalac od 600 eura, oni za ovaj iznos moraju raditi skoro 20 godina, odnosno pola radnog vijeka. Visokoškloci sa minimalcem od 800 eura za ovaj iznos treba da rade gotovo 15 godina.
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri naša državljanina i šest stranaca. Međutim, zbog poreske tajne nije moguće dobiti više informacija osim iznosa i sektora. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, čak četiri zaposlena su ove godine primila zarade veće od 100 hiljada eura.
Tako se, pored trgovine, najviše isplati raditi u sektoru nekretnina, ali i sa novcem i u hotelijerstvu. Oko 130 hiljada eura leglo je na račun jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina. Njegova bruto zarada iznosila je oko 176 hiljada eura.
Na trećem mjestu je državljanin Crne Gore koji se bavi monetarnim posredovanjem s bruto zaradom od 152.456 eura, odnosno s neto iznosom od oko 113 hiljada eura. Oko tri i po hiljade manje leglo je na račun jednog stranca za posao koji se odnosi na hotele i sličan smještaj. Njemu je obračunata zarada od 147.749 eura, odnosno isplaćeno mu je oko 110 hiljada kada se odbiju porezi.
I sljedeća najveća zarada je u ovom sektoru. Takođe je u pitanju stranac s bruto zaradom od 126.474 eura, odnosno oko 94 hiljade neto.
U top 10 najvećih zarada našla se još jedna zarada našeg državljanina, koji je za svoj rad nagrađen s oko 90 hiljada eura. Oko 85 hiljada leglo je na račun još jednog stranca koji je zaposlen u sektoru koji se odnosi na hotele i sličan smještaj, a oko 81 hiljadu iznosi plata takođe jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.
Takođe, isplati se raditi u trgovini na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima. Jednom strancu obračunata je zarada od 93.707 eura, što znači da mu je na račun leglo oko 70 hiljada eura. Deseto mjesto po visini zarada je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, pretežno hranom i pićem. Jednom našem sugrađaninu na račun je leglo nešto manje od 70 hiljada eura, dok je njegova bruto plata obračunata u iznosu od 93.493 eura.
Za 10 najvećih zarada u 2024. godini obračunati su porezi u iznosu od oko 200 hiljada eura.
Izvor: Bankar
Zabava
Koncert petkom na 94,5: Simon & Garfunkel – The Central Park Concert (1981)
Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u materijalu snimljenom 19. septembra 1981. na besplatnom dobrotvornom koncertu u Central parku u Njujorku, gdje je duo nastupio pred 500.000 ljudi.
Američki kantautorski duo Sajmon & Garfankel, jedni od najpopularnijih izvođača tokom 1960-ih, postali su ikone kontrakulture u deceniji socijalne revolucije, uz umjetnike kao što su Bitlsi i Bob Dilan.
Muzičari Pol Sajmon i Art Garfankel osnovali su 1957. godine grupu Tom & Jerry. Prvi uspjeh postigli su manjim hitom “Hey, Schoolgirl”. Kao Sajmon & Garfankel, sastav je postigao slavu 1965. hit singlom “The Sounds of Silence”. Njihova muzika korišćena je u čuvenom filmu Diplomac (1967), što je dodatno učvrstilo njihov status značajnih muzičara.
Poznati su po svojim suzdržanim vokalnim harmonijama i ponekad nestabilnom profesionalnom odnosu. Njihov posljednji album Bridge over Troubled Water, više je puta odgađan radi umjetničkih razilaženja.;
Osim “The Sounds of Silence”, među velikim hitovima ističu se “I Am a Rock”, “Homeward Bound”, “A Hazy Shade of Winter”, “Mrs. Robinson”, “Bridge over Troubled Water”, “The Boxer”, “Cecilia”, i “Scarborough Fair/Canticle”. Osvojili su nekoliko nagrada Gremija, a 2007. godine uvršteni su u Kuću slavnih rokenrola i Kuću slavnih muzike Long Ajlenda.
Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u materijalu snimljenom 19. septembra 1981. na dobrotvornom koncertu u Central parku u Njujorku, gdje je duo nastupio pred 500.000 ljudi. Prihod je išao za obnovu i održavanje parka, koji je propao zbog nedostatka opštinskih sredstava. Koncert i album označili su početak trogodišnjeg okupljanja Pola Sajmona i Arta Garfankela.
Pored hitova iz godina kada su nastupali kao duo, set lista od 21 pjesme uključivala je materijale iz njihovih solo karijera i obrade. Među njima su bili “The Sound of Silence”, “Mrs. Robinson”, “The Boxer” i Sajmonova “Late in the Evening”.
Koncert u Central parku prvi je live album američkog folk rok dua Simon & Garfunkel, koji je 16. februara 1982. objavio Vorner Bros.
Prijestonica
Vozilo za prevoz penzionera u ponedjeljak počinje sa radom
“Električno vozilo prevoziće penzionere do ključnih gradskih lokacija, poput zdravstvenih ustanova, prodavnica i drugih važnih tačaka u gradu, saopšteno je iz gradske uprave.
Besplatno vozilo za prevoz penzionera počeće sa radom u ponedjeljak 9. decembra. Vozilo će imati tri orijentacione rute i stajališta koja će obilaziti tokom dana, a penzioneri će sve informacije moći da dobiju i pozivom na broj telefona 067003771, saopšteno je iz gradske uprave.
Kako navode, električno vozilo prevoziće penzionere do ključnih gradskih lokacija, poput zdravstvenih ustanova, prodavnica i drugih važnih tačaka u gradu.
Rute kojima će se kretati vozilo:
Ruta 1 – zgrada Opštine, Štamparija „Obod“, zgrada penzionera, bolnica „Danilo I“.
Ruta 2 – Balšića pazar, Bajova ulica, Gipos, Mojkovačka ulica, Ulica Sava Burića, Željezara, Autobuska stanica, Bolnica „Danilo I“, zgrada Opštine.
Ruta 3 – zgrada Opštine, Balšića pazar, Bulevar Crnogorskih heroja, Humci, Bajice (kod spomenika herojima Božićnog ustanka) – Bulevar Crnogorskih heroja, Balšića pazar, zgrada Opštine.
Iz gradske uprave podsjećaju, da je Prijestonica Cetinje, u cilju unapređenja kvaliteta života starijih građana, nabavila električno vozilo namijenjeno za besplatan prevoz penzionera. Ovo savremeno i ekološki prihvatljivo vozilo omogućiće veću mobilnost penzionera i olakšati njihov svakodnevni život. Pored socijalne komponente, ovaj projekat doprinosi i očuvanju životne sredine, jer koristi tehnologiju koja smanjuje emisiju štetnih gasova.
Društvo
Crna Gora – zemlja sa najboljom pršutom na svijetu
Na listi zemalja sa najboljom pršutom su i Grčka, Rusija, Bosna i Hercegovina, Maroko, Turska, Slovenija, Rumunija, Španija…
Crna Gora ima najbolju pršutu na svijetu, zanimljiv je podatak koji kruži društvenim mrežama. Naša zemlja se našla na prvom mjestu po kvalitetu pršute, a konkurencija je bila jaka: tu su Hrvatska, Srbija i Italija.
Naša zemlja imala je ocjenu 4,81, dok susjedne države Hrvatska i Srbija imaju 4,73 i 4,65.
Na listi zemalja sa najboljom pršutom su i Grčka, Rusija, Bosna i Hercegovina, Maroko, Turska, Slovenija, Rumunija, Španija…
U Crnoj Gori njeguški pršut je zaštićeni proizvod, pored Crnogorskog pršuta.
Tu je i Pljevaljski sir, Crnogorska goveđa pršuta, Crnogorska stelja, Durmitorski skorup i Kolašinski lisnati sir sa oznakom porijekla, pšenično pivo Čista desetka i Cvijetni med sa oznakom viši kvalitet, te Bamija na ulcinjski način i Peraška torta sa oznakom garantovanog tradicionalnog specijaliteta.
Pršuta, pljevaljski sir, kačamak, jagnjetina, cicvara i Balšića tava nedavno su osvojili čuveni sajt o gastronomiji TasteAtlas.
Na ovom sajtu crnogorska kuhinja predstavljena je u najboljem svjetlu, a o našoj zemlji ovaj prestižni portal navodi da je Crna Gora zadivljujuća destinacija koja očarava posjetioce svojim srdačnim ljudima, prirodnim ljepotama, tradicijom i primamljivom kuhinjom.
Od morskih plodova sa bijelim lukom, pa sve do jake, planinske hrane kalorične hrane svaki dio Crne Gore ima svoje osobenosti.
Tako je u sjevernim krajevima Crne Gore, obilna planinska hrana je na prvom mjestu, osmišljena da zadovolji apetite vrijednih ratara i poljoprivrednika.
Interesantno je da se na top listi najpopularnijih crnogorskih jela na prvom mjestu nalazi cicvara. Zatim, slijede priganice, pa čorba od koprive, a Balšića tava je na četvrtom mjestu.
Peto mjesto zavrijedio je smočani kačamak, a tu su i paštrovački makaruli, čobanska čorba od vrganja, kuvani krompir i crnogorska pogača.
Pljevaljski sir među najboljima na planeti
Podsjetimo, TasteAtlas je početkom ove godine objavio listu najboljih sireva na svijetu, a pljevaljski sir se tada našao na 27. mjestu, ispred mnogih poznatih svjetskih sireva: italijanske mocarele i švajcarskog grijera.
Na prvom mjestu su, očekivano, italijanski parmezan, gorgonzola i burata, a pljevaljski sir je zavrijedio ocjenu 4,6 na prestižnom sajtu.
TasteAtlas je tada pisao da je pljevaljski sir osnovna namirnica mnogih jela u Crnoj Gori.
Ovaj bijeli sir se tradicionalno proizvodi od sirovog kravljeg mlijeka, a sir karakteriše jak ukus i kremasta tekstura.Crna Gora do sada je brendirala 11 proizvoda, a posljednja na listi je poznata Peraška torta.
Brendiranjem je, kako kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, država napravila značajan iskorak u oblasti unaprijeđenja kvaliteta domaćih proizvoda, kroz zaštitu i registraciju naziva.
Izvor: RTCG