Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće umjereno do potpuno oblačno, mjestimično kiša ili pljuskovi sa grmljavinom, prvenstveno u južnim predjelima, gdje se ponegdje očekuju i obilnije padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru zemlje, znatno manje kiše i duži periodi suvog vremena. Vjetar južnih smjerova, slab do umjeren, mjestimično pojačan, tokom procesa ponegdje na udare i veoma jak. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 19, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.

Tokom proteklog vikenda cetinjska policija je uhapsila četiri osobe, saopšteno je iz Odjeljenja bezbjednosti (OB) Cetinje.

Policijski službenici lišili su slobode četiri lica. Od toga tri lica su lišena slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i jedno za upravljanje vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci: T.J. 1.60 g/kg alkohola u organizmu, S.P. 1.68 g/kg alkohola u organizmu, B.I. 1.68 g/kg alkohola u organizmu, svo troje iz Podgorice i I.M. sa Cetinja zbog upravljanje vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci – saopštili su iz OB Cetinje.

Evropski sud za ljudska prava danas je izabrao novu potpredsjednicu Suda – sutkinju Ivanu Jelić . Izabrana je u ime Crne Gore. Ona će stupiti na dužnost 1. novembra 2024. godine.

Takođe, Sud je danas izabrao i dva nova predsjednika odjeljenja – sudije Lada Čanturiju , izabranog u ime Gruzije i Ioanisa Ktistakisa izabranog u ime Grčke.

Oni će takođe stupiti na dužnost 1. novembra 2024. godine.

Izvor: RTCG

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti, saopštilo je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa.

Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće po dva centa i u naredne dvije sedmice koštaće 1,40 odnosno 1,44 eura po litru.

Lož ulje će biti jeftinije za tri centra i koštaće 1,26 eura po litru, dok će Eurodizel biti jeftiniji za tri centa i koštaće 1,30 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 7. oktobra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 8. oktobra.

Manifestacija Dani evropske baštine podsjeća na bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa i naglašava važnost njegovog očuvanja, jer kada se baština pravilno vrijednuje i poštuje, ona postaje most između kultura, omogućavajući bolje razumijevanje među zajednicama i sprječavajući strah od nepoznatog, poručila je ministarka kulture i medija (MKM) dr Tamara Vujović na obilježavanju Dana evropske kulturne baštine, održanom u Ministarstvu kulture i medija. 

Kako su saopštili iz MKM Vujović je kazala da je ova manifestacija, koja se tradicionalno organizuje u preko 50 zemalja Evrope, postala snažan simbol zajedništva, kulturnog bogatstva i raznolikosti našeg kontinenta. 

„Ovogodišnja tema „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže“ ističe jedan od najvažnijih aspekata kulturne baštine – njenu sposobnost da povezuje ljude, zajednice i narode kroz vrijeme i prostor. Kulturna baština ne poznaje granice; ona je univerzalna vrijednost koja nas uči o prošlosti, inspiriše nas u sadašnjosti i pomaže nam da gradimo bolju budućnost, da živimo sa baštinom i znanjima predaka i sačuvamo ih za budućnost“, navela je Vujović. 

U tom duhu je, kako je dodala, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore ove godine podržalo 22 projekta u ukupnom iznosu od 19.230,00 eura, navodeći da svaki od ovih programa ima za cilj da prezentuje i osnaži naše zajedničko nasljeđe, od lokalnih do evropskih kulturnih ruta.

„Ideja o obilježavanju Evropskih dana kulturne baštine rođena je prije 40 godina u Francuskoj. U središtu ovogodišnje teme je ideja da naše nasljeđe u svojim materijalnim i nematerijalnim oblicima ima mnogo toga da nam kaže o tome kako su evropski narodi, zajednice, zemlje i kulture dugo bili povezani i kako nastavljaju da budu, kroz zajedničke vrijednosti i prakse, kao i želje da zaštitimo i podijelimo priče i mjesta koji čine našu individualnu i kolektivnu istoriju“, rekla je Vujović. 

Prema njenim riječima, ove godine, mi, kao dio Evropskog naroda, slavimo više od jedne posebne godišnjice. 

„Prije 75 godina ustanovljen je Savjet Evrope, a prije 70 godina usvojena je Evropska kulturna konvencija. Ovo su čvrsti temelji na kojima naša Evropska kultura i kulturna baština počivaju, a godinama su ovi temelji postajali samo jači. I danas se podsjećamo da nas naše zajedničko nasljeđe povezuje, obogađuje naš evropski identitet i gradi temelje evropske demokratije“, istakla je Vujović. 

Kazala je da se očuvanjem baštine borimo i protiv ksenofobije, jer njegovanjem kulturnog nasljeđa podsjećamo na bogatstvo različitosti koje čini identitet jednog naroda.  

Ministarka je ukazala da zajedničke kulturno-istorijske vrijednosti predstavljaju temelje koji trajno povezuju i umrežavaju pojedince i zajednice, bez obzira na geografske, političke ili etničke razlike. 

„Zahvaljujući očuvanju i prenošenju zajedničke baštine, pojedinci i zajednice mogu da se prepoznaju u širim, regionalnim ili čak globalnim okvirima. Tako baština ne samo da osnažuje pojedinačne identitete već i doprinosi umrežavanju i saradnji između različitih zajednica. Kulturne rute, festivali, manifestacije i razmjena znanja omogućavaju neprekidni dijalog između kultura, podsjećajući nas da su te vrijednosti trajni stubovi zajedništva“, rekla je Vujović. 

Smatra da nas ovogodišnja tema posebno podsjeća na to koliko je važna naša zajednička istorija, te koliko kulturne rute – koje nas vode kroz prošlost – mogu biti putevi buduće saradnje i zajedničkog razvoja. 

„Bez obzira da li se radi o starim putevima, trasama koje povezuju države, mobilnosti umjetnika ili tehnološkom napretkom koji stvara nove mreže“, rekla je Vujović. 

Kazala je da joj predstavlja zadovoljstvo što je Crna Gora jedna od devet država čija djeca mogu  učestvovati na takmičenju Young European Heritage Makers koje organizuju Dani evropske kulturne baštine podstiču njihovu zainteresovanost za nasljeđe i kulturnu baštinu. 

„Zato vas, draga djeco pozivam da nam pokažete na koji način vi vidite bogatu kulturnu baštinu Crne Gore“, rekla je Vujović. 

Generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija, Dobrila Vlahović, istakla je da cilj tog resora nije samo finansijsko ulaganje u očuvanje naše kulturne baštine, već i inspirisanje mladih generacija da prepoznaju sebe kao buduće stručnjake, koji će u vremenu koje dolazi biti spremni da doprinesu očuvanju najdragocjenijih vrijednosti svakog društva – kulturnog nasljeđa.

„Zato je važno podijeliti sa vama i to da ovo Ministarstvo u cilju jačanja kadrovskih kapaciteta od 2020. godine finansira studijski program konzervacije i restauracije na Univerzitetu Crne Gore. Dakle, pružamo mladim stručnjacima mogućnosti da steknu akademsko obrazovanje i znanja potrebna za očuvanje naših najvrednijih kulturnih vrijednosti pokretne, nepokretne i nematerijalne kulturne baštine“, istakla je Vlahović. 

Kazala je da danas ne ne slavimo samo naše nasljeđe, već i buduće generacije koje će ga čuvati i obogaćivati,  posebno ističući ulogu koju konzervatori i restauratori imaju u zaštiti i očuvanju njegovih autentičnih vrijednosti, kroz prijemjenu tradicionalnih, ali i savremenih metoda koje donosi novo vrijeme.

Direktor Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević, kazao je da je povodom obilježavanja Dana evropske baštine, u Ministarstvu kulture i medija predstavljena izložba/prezentacija rada Odjeljenja za tehničku zaštitu Državnog arhiva, sa ciljem isticanja značaja konzervacije i restauracije arhivske građe.

„Prezentacija je pripremana za manifestacije koju organizujemo na teritoriji cijele države u posljednjoj nedelji maja, kao jedan od preko 100 programa i aktivnosti ovogodišnje manifestacije. Inače je ovo osma izložba koju organizujemo od početka ove godine. Ideja je da se istakne važnost konzervacije i restauracije za očuvanje arhivskog nasljeđa, naše pisane kulturne baštine i kulturne baštine uopšte i da se široj javnosti, a u prvom redu mladima, pred kojima je nastavak obrazovanja, upis studija i izbor budućeg zanimanja, približi ova izuzetna profesija i poziv konzervatora“, istakao je Mrvaljević. 

Pojasnio je da je na 40 panoa prikazan presjek rada Odjeljenja posljednjih 15 godina i najznačajniji fondovi na kojima su radili.

U okviru programa, Pomorski muzej je predstavio projekat „Zabacimo udicu“, koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija, u okviru obilježavanja Dana evropske kulturne baštine. 

Kako su saopštili iz MKM nakon obilaska izložbe na kojoj je predstavljen proces konzervatorskog tretmana pokretne kulturne baštine-arhivske građe koja se čuva u Državnom arhivu, ministarka Vujović je zajedno sa učesnicima događaja posjetila Centar za konzervaciju i arheologiju, bivše Francusko poslanstvo, u kojem je upriličena izložba povodom 140 godina od rođenja Pera Šoća, a koju je organizovala Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” i Državni arhiv Crne Gore. Ova posjeta je omogućila učesnicima događaja da se upoznaju sa ulogom koju ove institucije imaju u očuvanju istorijskih, arheoloških i bibliotečkih dragocjenosti Crne Gore.

Poznati glumac Harison Ford (82) izazvao je zabrinutost među fanovima nakon što se pojavio na ovogodišnjoj D23 Expo manifestaciji, gdje je primio prestižnu nagradu Disney Legend. Dok se potpisivao i ostavljao otiske u cementu fanovi su primijetili nekoliko detalja koji su ih uznemirili.

Harison Ford je nagrađen zbog izuzetnih zasluga za Lucasfilm, podružnicu Disney-a, i svoje legendarne uloge Han Sola u “Ratovima zvijezda” i Indijane Džons.

Tokom ceremonije, glumac je ostavio otiske šaka u cementu, ali je prisutnima zapao za oko njegov napor dok je pokušavao da se potpiše. Video sa događaja podijeljen je na Instagram profilu “Good Morning America”, a komentari su se odmah nizali.

„Ne izgleda dobro“, napisao je jedan zabrinuti obožavalac, dok je drugi dodao: „Teško je gledati ga ovako slabašnog.“ U jednom komentaru je čak stajalo: „Zabrinut sam, čini mi se da je jedan otisak ruke dublji od drugog.“

Kada je Ford izašao na binu da primi nagradu od Disney-evog izvršnog direktora Boba Ajgera, iskreno se zahvalio fanovima.

– Volim ovaj život koji ste mi pružili. Rad u ovoj industriji je prava privilegija. Priče su za vas, o vama i o nama – rekao je slavni glumac.

Ovaj emotivni događaj uslijedio je nakon što je Harisonova supruga, Kalista Flokhart, otkrila da je tajna njihovog 21-godišnjeg braka u smijehu i nestašlucima. U intervjuu za New York Times, Flokhart je priznala da često zbijaju šale jedno s drugim, a ona je čak sebe nazvala “monstrum za plašenje” kod kuće.

– Sakrivam se iza svakog ugla i dok Harison ulazi u sobu, iskočim i viknem, a on se trgne i onda umiremo od smijeha – ispričala je Kalista.

Ovaj par se upoznao 2002. godine na dodjeli Zlatnog globusa i od tada su nerazdvojni, uprkos 22 godine razlike u godinama.