Rusija: Luka Mariupolj sada je pod ruskom kontrolom, Han: Ukrajina je mjesto zločina, Gutereš: Prekid vatre u Ukrajini u humanitarne svrhe sada nije moguć

Foto: Rojters

Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 50. dan. Ukrajinci tvrde kako su pronašli više od 1500 tijela ruskih vojnika. Blinken danas poručio da je rat daleko od završetka, Ukrajina se sprema za sljedeću fazu. Generalštab ukrajinske vojske saopštio je danas da se vode borbe sa ruskim snagama u oblastima Slavjanska, Popasne i Kurahova, kao i oko Mariupolja. Ukrajinski gradovi Kramatorsk i Kostjantjinjivka vjerovatno će biti na meti Rusije zbog nivoa nasilja uočenog u drugim urbanim centrima otkako je Moskva napala Ukrajinu krajem februara, saopštila je danas Britanska vojna obavještajna služba, prenosi Rojters.

Tijela 1.500 ruskih vojnika pronađena u ukrajinskom gradu Dnipru na jugoistoku Ukrajine, rekli su ukrajinski zvaničnici.

Tijela su prevezena u četiri različite mrtvačnice, rekao je zamjenik gradonačelnika tog industrijskog grada Mihajlo Lisenko.

Pozvao je majke ruskih vojnika da dođu po svoje poginule sinove.

“Ne želim ih pokopati u masovnim grobnicama. Ne želim ih kremirati. Nijesmo zvijeri, rekao je Lisenko.

Informacije o navedenim podacima nijesu se mogle nezavisno provjeriti, ističe agencija dpa, a prenosi Hina.

Prema podacima ukrajinske vojske, oko 20.000 ruskih vojnika ubijeno je od početka ruske invazije, koja je započela prije sedam nedjelja.

S druge strane, Moskva navodi znatno manje gubitke, pa je tako nedavno objavila da je poginuo 1.351 vojnik iz redova ruske vojske.

Gradonačelnik Terehov: Pojačani napadi na Harkov

Rusko bombardovanje Harkova, grada na sjeveroistoku Ukrajine, dramatično se pojačalo od juče, rekao je gradonačelnik Igor Terehov.

“Neprijatelj bombarduje kuće, stambena naselja. Nažalost, ima civilnih žrtava. Najgore je što ginu djeca”, rekao je gradonačelnik za nacionalnu televiziju.

Četvoro civila je poginulo u jednom danu, a desetero je ranjeno”, objavio je na Telegramu Oleg Sinjegubov

Rusija: Zauzeli smo luku u Mariupolju

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je luka Mariupolj sada pod ruskom kontrolom. Međutim, čini se da je ostatak grada na jugu Ukrajine još uvijek sporan.

Odbrambeni i bezbjednosni analitičar, profesor Majkl Klark, za Sky News je rekao da je gotovo sigurno da će Mariupolj pasti za nekoliko sati, a ne dana. Kaže i da bi preko noći moglo doći do dramatičnog razvoja događaja.

Ukrajinska raketa izazvala požar na ruskoj krstarici

Ukrajinska raketna paljba izazvala je požar na ruskoj krstarici “Moskva”, objavile su sinoć ukrajinske vlasti.

“Rakete ‘Neptun’ koje štite Crno more, nanijele su tešku štetu ruskom brodu”, rekao je ukrajinski guverner južnog regiona Odesa, Maksim Marčenko.

Moskva prijeti napadom na vojne komandne centre u Kijevu

Ruska vojska je zapretila da će napasti vojne komandne centre u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, od čijeg zauzimanja je za sada odustala, optužujući Ukrajinu da gađa rusku teritoriju.

Gutereš: Prekid vatre u Ukrajini u humanitarne svrhe sada nije moguć

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je juče da „opšti prekid vatre“ u humanitarne svrhe u Ukrajini „sada izgleda nije moguć“, iako je to bio cilj koji je nedavno povjerio jednom svom emisaru upućenom u Moskvu.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, hiljade su ubijene, a UN procjenjuje da je oko 11 miliona Ukrajinaca, više od četvrtine stanovništva, napustilo svoje domove. Od njih je četiri miliona napustilo Ukrajinu.

Blinken: Rat daleko od završetka, Ukrajina se sprema za sljedeću fazu

Američki državni sekretar Antony Blinken ocijenio je da je rat u Ukrajini daleko od završetka uprkos povlačenju ruskih trupa iz okoline Kijeva.

“Rusija preraspoređuje svoje snage kako bi nastavila napade na istoku i jugu Ukrajine”, rekao je Blinken, prenosi Tanjug.

Četvorica predsjednika u Borodjanki: Ovo je mjesto boli i patnje

Predsjednici Poljske i baltičkih zemalja u srijedu su posjetili Borodjanku, gradić u blizini Kijeva koji je litavski predsjednik Gitanas Nauseda opisao „natopljenim bolom i patnjom“ nakon „brutalnih ratnih zločina“.

Nauseda i njegovi kolege, Poljak Andrzej Duda, Estonac Alar Karis i Latvijac Egils Levits u Ukrajinu su stigli zajedno vlakom u cilju iskazivanja podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju „u trenutku ključnom“ za Ukrajinu, rekao je u srijedu ujutro poljski čelnik.

Bajden razgovarao sa Zelenskim: SAD šalju Ukrajini 800 miliona dolara vrednu vojnu pomoć

Američki predsednik Džozef Bajden razgovarao je sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da ga obavesti o dodatnoj američkoj pomoći Ukrajini od 800 miliona dolara, potvrđeno je iz Bijele kuće.

Kako je Bajden naveo radi se o oružju, municiji i drugoj bezbednosnoj pomoći.

Zelenski je izrazio iskrenu zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama na novom paketu vojne pomoći od 800 miliona dolara.

U dnevnom obraćanju naciji, on je sinoć rekao da je zahvalan i na posjetama predsjednika Poljske, Estonije, Litvanije i Latvije, prenosi Beta.

Washington tvrdi da Rusija želi ‘uništiti Ukrajinu i njeno civilno stanovništvo’

Američka diplomatija je u srijedu opravdala optužbu za “genocid” koju je dan ranije iznio Joe Biden protiv Rusije, ocijenivši da ruske snage žele “uništiti Ukrajinu i njeno civilno stanovništvo”.

Američki predsjednik je iznenadio izjavom da ruski predsjednik Vladimir Putin provodi “genocid” u Ukrajini, priznajući ipak da će o tome odlučiti međunarodni pravni stručnjaci, prenosi Hina.

Gradonačelnik: Još 180.000 ljudi čeka na evakuaciju iz Marijupolja

Još 180.000 ljudi čeka da bude evakuisano iz opkoljenog ukrajinskog grada Marijupolja, kazao je gradonačelnik Vadim Bojčenko.

Međutim, juče nije funkcionisao nijedan evakuacioni koridor zbog toga što Rusi blokiraju autobuse sa građanima, rekla je ranije premijerka Irina Vereščuk.

Do sada je iz Marijupolja evakuisano 150.000 ljudi, dodao je Bojčenko.

Kličko: Dvije trećine onih koji su otišli vratilo se u Kijev

Dvije trećine stanovnika Kijeva koji su otišli iz grada nakon početka rata sa Rusijom već se vratilo u grad, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.

“Vraćaju se svakog dana, uprkos preporukama. Ali ne možemo da zabranimo, možemo samo da preporučimo”, rekao je Kličko, prenosi Unian.

Velika Britanija uvela dodatne sankcije Rusiji

Vlasti Velike Britanije uvrstile su dodatnih 206 lica na listu sankcija uvedenih Rusiji zbog njenog napada na Ukrajinu, a među sankcionisanim je i Maria Lavrova, supruga ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Lavrovoj je zabranjen ulazak u Veliku Britaniju i zamrznuta je sva njena imovina u toj zemlji.

Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss navela je u saopštenju da je 178 pojedinaca, koji su dodani na listu sankcija, oni za koje se smatra da podržavaju separatističke regije na istoku Ukrajini.

Australija proširila sankcije na više ruskih kompanija

Australija je uvela ciljane finansijske sankcije za 14 ruskih državnih preduzeća, među njima kompanije uključene u sektor odbrane, kao što su proizvođač teretnih vozila Kamaz, i brodograditeljske kompanije SEVMAŠ i OSK.

Moskva uvela sankcije za 398 članova Kongresa SAD kao uzvratnu mjeru

Rusija je objavila juče da zabranjuje da 398 članova Kongresa SAD-a i 87 kanadskih senatora uđu na njenu teritoriju kao mjeru odmazde na sličnu odluku koju je Vašington donio prema Rusiji da bi je kaznio zbog njene invazije Ukrajine, a najavljuje i dodatne mjere u bliskoj budućnosti, prenosi u srijedu ruska novinska agencija Interfax.

Šef SZO osudio svijet zbog preokupiranosti ratom u Ukrajini – drugi ratovi nevažni

Šef svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejezus osudio je svijet zbog gotovo potpune preokupiranosti ratom u Ukrajini i zanemarivanja posljedica drugih ratova i kriza u svijetu.

Tedros Adhanom Gebrejezus je rekao da druge krize, uključujući u njegovoj zemlji, Etiopiji, ne dobijaju podjednaku pažnju, možda, kako je rekao, zato što oni koji pate nisu bijelci.

Reuters: SAD razmatra posjetu Blinkena ili Austina Ukrajini

Američka administracija predsjednika Joea Bidena razmatra da pošalje visokog zvaničnika u posjetu Kijevu, kao znak solidarnosti sa Ukrajinom, saopštio je Reutersu izvor upoznat sa situacijom.

Američki državni sekretar Antoni Blinken ili ministar odbrane Lloyd Austin potencijalni su kandidati za posjetu Kijevu, rekao je u srijedu ovaj izvor, uz napomenu da je malo vjerovatno da bi predsjednik Biden lično mogao da krene na taj put.

ESA prekinula saradnju s Rusijom na misijama na Mjesec

Evropska svemirska agencija (ESA) je, nakon suspenzije većih zajedničkih misija na Mars, u srijedu odlučila prekinuti i saradnju s Rusijom na misijama na Mjesec pod nazivom Luna, što je još jedna posljedica ruske invazije na Ukrajinu.

Izvori: Agencije, Aljazeera, N1

Aktuelnosti

NP Lovćen: Podsticati mlade generacije da razvijaju ljubav prema...

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Sjutra pretežno sunčano

Društvene mreže

Društvo

NP Lovćen: Podsticati mlade generacije da razvijaju ljubav prema prirodi

Kroz aktivni odmor, igru i druženje djeca su se upoznala sa buškraft vještinama, kako da se snađu u prirodi, ali i kako na najbolji način da sačuvaju zaštićena područja i nacionalne parkove

Učenici sedmog i osmog razreda Osnovne škole “Njegoš”, tokom boravka u Nacionalnom parku Lovćen, na zanimljiv način su saznali koje vještine su potrebne za snalaženje u prirodi.

Kroz aktivni odmor, igru i druženje djeca su se upoznala sa buškraft vještinama, kako da se snađu u prirodi, ali i kako na najbolji način da sačuvaju zaštićena područja i nacionalne parkove – objavljeno je na Fejsbuk stranici NP Lovćen.

Kako dodaju, organizovano je i posebno spremanje hrane u kotliću, pa su djeca, nastavnica i svi prisutni “uživali najprije u čoko-banana dezertu, a zatim u gulašu”.

Organizacija ove aktivnosti u NP Lovćen ima za cilj da podstakne mlade generacije da razvijaju ljubav prema prirodi i nacionalnim parkovima – navodi se u objavi.

Aktivnost je, kako dodaju, organizovao stručni saradnik za saradnju sa lokalnom zajednicom Mirko Laličić, a uz pomoć stručnjaka za “Bushcraft & outdoor survival skills“ Pavla Vujoševića i Filipa Zečevića, koji su avanturisti, pustolovi i zaljubljenici u prirodu i tradiciju Crne Gore.

Zabava

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Magnetofonske trake sa dosad neobjavljenim demo i drugim snimcima pokojnog američkog muzičara Džimija Hendriksa naći će se 15. novemba na aukciji u zajedno sa mnogim Hendriksovim ličnim predmetima poput odjeće, saopšteno je aukcijske kuće “Prop Store”.

Među snimcima koji će se naći na aukciji su i demo snimci pjesama “Up From The Skies”, “Ain‘t No Telling” i “Little Miss Lover”, koje su se našle na drugom albumu Hendriksovog benda “The Jimi Hendrix Experience”, “Axis: Bold as Love”, kao i demo verzija “Stone Fre” koja je objavljena na B strani singla “Hey Joe”, piše “Guardian”, a prenosi Tanjug.

Ove verzije nikada ranije nijesu emitovane, publika ih nije čula i nijesu kružili okolo – rekao je Mark Hohman, muzički konsultant aukcijske kuće “Prop Store”. Istakao je da se demo verzije koje će se naći na aukcijskoj prodaji razlikuju od ranije objavljenih po dužini i po zvuku.

Mnogo su črvšće i tečnije. Možete čuti više gitare, po čemu je Hendriks, očigledno, bio poznat. Stručnjaci koji su čuli ove snimke slažu se da su oni superiorniji u odnosu na sve druge verzije tih pjesama – pojasnio je Hohman.

Dodao je da će onaj ko bude kupio trake moži da se pohvali “da ima sopstvene pjesme Džimija Hendriksa koje samo on može da sluša”.

Kako navodi “Guardian”, očekuje se da će samo traka koja sadrži demo snimke biti prodata za do 200 hiljada funti.

Kolekciju prodaje Patriša Triksi Saliven, koja je bila lična asistentkinja Hendriksovog menadžera Majkla Džefrija u periodu između 1966. i 1973. godine, i koja je sarađivala sa muzičarima, najčešće tako što je rezervisala termine u studijima i kreirala rasporede turneja.

Ona je nakon Džefrijeve smrti 1973. godine prikupila materijale iz njegove kancelarije, a na aukciji će prodavati i mnoge lične predmete Hendriksa i članova njegovog benda.

Riječ je o računu za hemijsko čišćenje za zelenu somotsku jaknu, zlatno odijelo i narandžaste pantalone koji su pripadali Hendriksu, platni listovi članova njegovog benda, kao i prvi ugovor benda.

Među ličnim predmetima su i obrazac SAD koji je Hendriks popunio kako bi zatražio izvod iz matične knjige rođenih koji mu je bio potreban za dobijanje pasoša, planovi putovanja i pojedini papiri sa ličnim finansijama.

Potencijalni kupac moraće da pregovara sa prodavcem ukoliko bude poželio da demo snimke negdje objavi.

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Među njegovim najčuvenijim pjesmama su ”Purple Haze”, ”Foxey Lady”, ”All Along the Watchtower”, ”Castles Made of Sand” i druge.

Izvor: Tanjug

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda