Rusija pokrenula talas napada nakon što je Ukrajina osigurala tenkove

Rat u Ukrajini ušao je u 338. dan. Žestoke borbe u Ugledaru. Nakon Njemačke i SAD, tenkove Kijevu šalje i Kanada. Kremlj osuđuje direktnu umiješanost Zapada u sukob u Ukrajini. Poručuje da će tenkovi u Ukrajini doživeti sudbinu svojih prethodnika ─ biće uništeni i spaljeni. Nakon tenkova, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od NATO-a zatražio lovce.

Foto: Rojters

Masovni raketni napadi širom Ukrajine

Ukrajinske vlasti optužile su ruske trupe za masovne raketne napade na desetak oblasti Ukrajine, uključujući Kijev.

Navode da je u napadima stradalo najmanje 11 ljudi, a da je isto toliko povrijeđeno. Ističu da je meta bila kritična infrastruktura.

Žestoke borbe u Bahmutu

Teške borbe između ukrajinskih i ruskih snaga se nastavljaju oko Bahmuta na istoku, svjedoči tim CNN-a na terenu.

CNN je vidio intenzivnu indirektnu vatru sa ukrajinskih položaja na obroncima zapadno od Bahmuta, pri čemu je većina vatre očigledno bila usmjerena na ruske jedinice južno i sjeverno od grada.

IAEA: Snažne eksplozije kod najveće nuklearke u Evropi

Kod ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod ruskom okupacijom, odjeknule su snažne eksplozije, objavila je UN-ova agencija za nuklearnu energiju IAEA.

Rafael Grosi, predsjednik IAEA-e koji je prošle sedmice posjetio Ukrajinu, rekao je da je Agencija juče zabilježila snažne eksplozije u blizini najveće nuklearke na svijetu te još jednom pozvao da se oko elektrane napravi tzv. “sigurna zona”.

Rusija pokrenula talas napada nakon što je Ukrajina osigurala tenkove

Barem 11 osoba je poginulo u nizu ruskih napada širom Ukrajine u četvrtak, nakon što je Kijev dobio obećanje od SAD-a i Njemčke da će Ukrajina dobiti moderne borbene tenkove.

Pozivajući se na državnu službu za hitne slučajeve Rojters navodi da je 11 osoba povrijeđeno u bombardovanjima, u kojima je, prema ukrajinskoj vojsci, ispaljeno više od 50 projektila i dvadesetak dronova kamikaza. Od toga, 85 odsto je presretnuto, napisao je na Telegramu ukrajinski vrhovni vojni komandant Valerij Zalužni.

Ministar energetike Herman Haluščenko je rekao da je pogođen jedan dio infrastrukture, zbog čega je došlo do nestanka struje u regijama Odese, Kijeva i Vinice.

Saopšteno je da je samo u Kijevskoj oblasti presretnuto više od 15 ruskih projektila.

Rusija s vremena na vrijeme pokreće veliki broj vazdušnih napada na Ukrajinu, dok se na prvim linijama na jugu i istoku zemlje odvijaju teške bitke.

Posljednji talas došao je dan nakon što su dva ključna dobavljača oružja – SAD i Njemačka – rekla da će poslati teške tenkove kako bi pomogli da ukrajinske snage preuzmu područja koja je Rusija osvojila u 11 mjeseci invazije. Druge zemlje takođe su obećale tenkove, od Kanade do Španije.

Sijarto: Treba početi mirovne pregovore a ne slati oružje

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijartodanas je od “supersila” zatražio da počnu mirovne razgovore o Ukrajini umjesto da šalju oružje, “čime samo produžavaju sukob”.

Vjerujemo da se, umjesto slanja sve više oružja, sada treba koncentrisati na ustanovljavanje prekida vatre i pokretanje mirovnih razgovora. Zato skromno tražim od predstavnika velikih i snažnih zemalja da sjednu oko pregovaračkog stola i da pregovaraju o tome kako se može postići mir, umjesto što produžavaju rat – naglasio je Sijarto u govoru pred Savjetom bezbjednosti UN.

Komesar UN-a za izbjeglice predviđa novi talas raseljenih u Ukrajni

Sa prodorom ruskih snaga na istoku Ukrajine visoki komesar UN za izbjeglice upozorio je danas da Evropljani treba da se pripreme za novi talas raseljenih koji bježe od borbi u toj zemlji.

Svako pojačanje rata rizikuje da izazove nova raseljavanja … i treba za to da se pripremimo – rekao je Filipo Grandiu razgovoru za Frans pres u Kijevu.

Kao što smo vidjeli svuda, u Marijupolju, u Hersonu svaki put kada se intenziviraju sukobi ljudi će prirodno pokušati da se sklone – rekao je on u osvrtu na dvije velike bitke u okviru ruske invazije Ukrajine koja je počela u februaru 2022.

Prema UN-u sukobi su već natjerali gotovo osam miliona ljudi da napuste Ukrajinu a šest miliiona je postalo interno raseljeno.

Rusija kaže da Zapad sve više postaje sudionik rata u Ukrajini

Kremlj kaže da Zapad sve više i više postaje sudionik rata u Ukrajini.

Sve što rade Savez i prijestonice (Evrope i SAD-a) Moskva percipira kao direktno uplitanje u sukob – rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfax.

Njegova izjava uslijedila je nakon novog velikog vala zapadne pomoći Ukrajini.

Japan pojačao sankcije Rusiji nakon smrtonosnih raketnih napada

Japan je u petak pojačao sankcije protiv Rusije nakon najnovijeg talasa raketnih napada na Ukrajinu širenjem popisa zabranjenih proizvoda za izvoz Rusiji te zamrzavanjem imovine ruskih zvaničnika i subjekata.

U svjetlu situacije oko Ukrajine i kako bi doprinio međunarodnim naporima za osiguranjem mira, Japan će implementirati zabranu izvoza u skladu s drugim velikim zemljama – saopštilo je ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije.

U sklopu novih sankcija Japan će, između ostalog, zabraniti od 3. februara isporuke proizvoda za 49 organizacija u Rusiji koje bi ih mogle koristiti za unapređenje ruskih vojnih kapaciteta.

To će uključivati proizvode u rasponu od vodenih topova, opreme za istraživanje plina i opreme za poluvodiče do vakcina, opreme za rendgen, eksploziva i robota, saopštilo je ministarstvo.

Japan će takođe zamrznuti imovinu tri subjekta i 22 pojedinca u Rusiji, uključujući avio kompaniju JSC Irkut, proizvođača projektila zemlja-vazduh MMZ Avangard, zamjenika ministra odbrane Mihaila Mizinceva i ministra pravosuđa Konstantina Čujčenka, kao i 14 osoba povezanih s aneksijom djelova jugoistočne Ukrajine.

Izvor: Agencije

Aktuelnosti

Zavod za zapošljavanje i Studentski parlament Univerziteta potpi...

NP Lovćen: Podsticati mlade generacije da razvijaju ljubav prema...

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Društvene mreže

Društvo

Zavod za zapošljavanje i Studentski parlament Univerziteta potpisali Sporazum o saradnji

Sporazum predviđa saradnju u organizaciji Sajma sezonskog zapošljavanja Summer job, koji se tradicionalno održava svake godine i pruža mladima mogućnost da se zaposle tokom ljetnje turističke sezone.

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Studentski parlament Univerziteta potpisali su sporazum o poslovnoj saradnji s ciljem unapređenja zapošljavanja mladih i kreiranja novih prilika za sticanje radnog iskustva.

Iz Zavoda je saopšteno da je ovaj sporazum rezultat zajedničke vizije o jačanju omladinske politike i poboljšanju uslova rada mladih ljudi u Crnoj Gori.

Sporazum su potpisali vršilac dužnosti direktora Zavoda David Perčobić i predsjednik SPUCG Jakov Vukčević.

Potpisnici su se saglasili da će zajedno raditi na promociji i realizaciji ovog projekta, kao i drugih aktivnosti koje imaju za cilj povećanje zaposlenosti mladih.

ZZZ se obavezao da pruži finansijsku podršku projektima SPUCG, kao i institucionalnu podršku u realizaciji zajedničkih aktivnosti. S druge strane, SPUCG će promovisati rad Zavoda i obezbijediti resurse potrebne za uspješnu organizaciju događaja.

Izvor: Mina

Društvo

NP Lovćen: Podsticati mlade generacije da razvijaju ljubav prema prirodi

Kroz aktivni odmor, igru i druženje djeca su se upoznala sa buškraft vještinama, kako da se snađu u prirodi, ali i kako na najbolji način da sačuvaju zaštićena područja i nacionalne parkove

Učenici sedmog i osmog razreda Osnovne škole “Njegoš”, tokom boravka u Nacionalnom parku Lovćen, na zanimljiv način su saznali koje vještine su potrebne za snalaženje u prirodi.

Kroz aktivni odmor, igru i druženje djeca su se upoznala sa buškraft vještinama, kako da se snađu u prirodi, ali i kako na najbolji način da sačuvaju zaštićena područja i nacionalne parkove – objavljeno je na Fejsbuk stranici NP Lovćen.

Kako dodaju, organizovano je i posebno spremanje hrane u kotliću, pa su djeca, nastavnica i svi prisutni “uživali najprije u čoko-banana dezertu, a zatim u gulašu”.

Organizacija ove aktivnosti u NP Lovćen ima za cilj da podstakne mlade generacije da razvijaju ljubav prema prirodi i nacionalnim parkovima – navodi se u objavi.

Aktivnost je, kako dodaju, organizovao stručni saradnik za saradnju sa lokalnom zajednicom Mirko Laličić, a uz pomoć stručnjaka za “Bushcraft & outdoor survival skills“ Pavla Vujoševića i Filipa Zečevića, koji su avanturisti, pustolovi i zaljubljenici u prirodu i tradiciju Crne Gore.

Zabava

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Magnetofonske trake sa dosad neobjavljenim demo i drugim snimcima pokojnog američkog muzičara Džimija Hendriksa naći će se 15. novemba na aukciji u zajedno sa mnogim Hendriksovim ličnim predmetima poput odjeće, saopšteno je aukcijske kuće “Prop Store”.

Među snimcima koji će se naći na aukciji su i demo snimci pjesama “Up From The Skies”, “Ain‘t No Telling” i “Little Miss Lover”, koje su se našle na drugom albumu Hendriksovog benda “The Jimi Hendrix Experience”, “Axis: Bold as Love”, kao i demo verzija “Stone Fre” koja je objavljena na B strani singla “Hey Joe”, piše “Guardian”, a prenosi Tanjug.

Ove verzije nikada ranije nijesu emitovane, publika ih nije čula i nijesu kružili okolo – rekao je Mark Hohman, muzički konsultant aukcijske kuće “Prop Store”. Istakao je da se demo verzije koje će se naći na aukcijskoj prodaji razlikuju od ranije objavljenih po dužini i po zvuku.

Mnogo su črvšće i tečnije. Možete čuti više gitare, po čemu je Hendriks, očigledno, bio poznat. Stručnjaci koji su čuli ove snimke slažu se da su oni superiorniji u odnosu na sve druge verzije tih pjesama – pojasnio je Hohman.

Dodao je da će onaj ko bude kupio trake moži da se pohvali “da ima sopstvene pjesme Džimija Hendriksa koje samo on može da sluša”.

Kako navodi “Guardian”, očekuje se da će samo traka koja sadrži demo snimke biti prodata za do 200 hiljada funti.

Kolekciju prodaje Patriša Triksi Saliven, koja je bila lična asistentkinja Hendriksovog menadžera Majkla Džefrija u periodu između 1966. i 1973. godine, i koja je sarađivala sa muzičarima, najčešće tako što je rezervisala termine u studijima i kreirala rasporede turneja.

Ona je nakon Džefrijeve smrti 1973. godine prikupila materijale iz njegove kancelarije, a na aukciji će prodavati i mnoge lične predmete Hendriksa i članova njegovog benda.

Riječ je o računu za hemijsko čišćenje za zelenu somotsku jaknu, zlatno odijelo i narandžaste pantalone koji su pripadali Hendriksu, platni listovi članova njegovog benda, kao i prvi ugovor benda.

Među ličnim predmetima su i obrazac SAD koji je Hendriks popunio kako bi zatražio izvod iz matične knjige rođenih koji mu je bio potreban za dobijanje pasoša, planovi putovanja i pojedini papiri sa ličnim finansijama.

Potencijalni kupac moraće da pregovara sa prodavcem ukoliko bude poželio da demo snimke negdje objavi.

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Među njegovim najčuvenijim pjesmama su ”Purple Haze”, ”Foxey Lady”, ”All Along the Watchtower”, ”Castles Made of Sand” i druge.

Izvor: Tanjug

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda