Svijet

Šagalova slika koju su ukrali nacisti uskoro na aukciji

Slika Marka Šagala, jedno od 15 umjetničkih djela koje su nacisti ukrali, a Francuska vratila nasljednicima, biće ponuđena na prodaju 15. novembra u Njujorku, objavila je aukcijska kuća Philips. Šagalovo ulje na platnu Otac iz 1911. godine, djelo čija je vrijednost procijenjena između šest i osam mili ona dolara, kupio je 1928. godine David Sender,
Šagalova slika koju su ukrali nacisti uskoro na aukciji

Foto: EPA

Slika Marka Šagala, jedno od 15 umjetničkih djela koje su nacisti ukrali, a Francuska vratila nasljednicima, biće ponuđena na prodaju 15. novembra u Njujorku, objavila je aukcijska kuća Philips.

Šagalovo ulje na platnu Otac iz 1911. godine, djelo čija je vrijednost procijenjena između šest i osam mili ona dolara, kupio je 1928. godine David Sender, koji je izgubio imovinu kada je bio primoran da se nastani u jevrejskom getu u poljskom Lođu, javlja AFP.

Sender, deportovan u nacistički koncentracioni logor Aušvic, gdje su mu ubijene supruga i ćerka, preživio je rat i nastanio se u Francuskoj 1958. godine, gdje je umro osam godina kasnije, ali mu slika nije vraćena.

U međuvremenu, djelo se ponovo pojavilo na izložbama i ispostavilo se da ga je kupio sam Šagal, vjerovatno između 1947. i 1953. godine, ne znajući kome je ranije pripadala, navela je aukcijska kuća.

Poslije umjetnikove smrti 1985. godine, njegovo djelo je 1988. godine ušlo u nacionalne kolekcije, zatim je dodijeljeno centru Pompidu i deponovano u Muzej umjetnosti i iistorije judaizma u Parizu.

Francuska je početkom godine jednoglasno u parlamentu usvojila zakon o vraćanju 15 djela jevrejskim porodicama koje su opljačkali nacisti.

Nasljednici Davida Sendera odlučili su da prodaju sliku, što je uobičajen scenario „kada se djelo vrati poslije dugog vremena, jer postoji više nasljednika i djelo se ne može podijeliti“, navela je aukcijska kuća.

Slika predstavlja portret Šagalovog oca, a naslikana je 1911. godine kada je umjetnik stigao u Pariz.

Mark Šagal (1887-1985) rođen je u Bjelorusiji, tada dijelu Rusije i potom Sovjetskog saveza, a kasnije je najveći dio života proveo u Francuskoj.

Njegova najpoznatija djela su Nevjesta (1950), Bastilja (1953), Kralj David (1961), Prorok Jeremija (1968) i Devet prozora biblijske tematike (1978-1985).

Izvor: Al jazeera