Vlada treba da hitno preduzme radnje kojima bi osigurala bezbjednost i dobrobit djece i što bolje pripremila sistem za prevenciju i zaštitu najmlađih od svih oblika nasilja, poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
On je u intervjuu za Dan kazao da škole moraju biti bezbjedan prostor i da je neophodno povećati broj školskih psihologa.
“Na taj način bi se pružila podrška djeci i nastavnicima, ali i osiguralo rano otkrivanje djece u riziku”, ocijenio je Santander.
Prema njegovim riječima, djeca moraju vladati odgovarajućim vještinama kako bi se spriječilo vršnjačko nasilje.
“Neophodno je osigurati da se Program za razvoj socio-emocionalnih vještina učenika “Moje vrline i vrijednosti”, koji je uveden u obrazovni sistem Crne Gore 2015. godine uz podršku UNICEF-a i Zavoda za školstvo, proširi i sprovodi u svim školama u sklopu svakodnevne nastave i učenja”, rekao je Santander.
On smatra da je važno i osnažiti zaposlene u sektoru socijalne zaštite kako bi pružili podršku djeci i porodicama koje su u opasnosti.
“To znači da se mora povećati broj socijalnih radnika u Crnoj Gori, a samim tim i dostupnost usluga podrške djeci i porodicama u riziku. Baveći se njihovim specifičnim izazovima, kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i sveobuhvatne planove podrške, sprečavalo bi se da dođe do slučajeva nasilja”, naveo je Santander.
On je ukazao da je, istraživanje Global Kids Online, realizovano 2016. godine uz podršku UNICEF-a, pokazalo da svako deseto dijete u Crnoj Gori uzrasta od 12 do 17 godina navodi da je bar jednom u toku prethodne godine tretirano na uvredljiv ili neprijatan način.
Kako je naveo Santander, većina ispitanika rekla je da se prema njima loše ponašao učenik njihove škole i da se ta vrsta ponašanja najčešće odvijala uživo.
On je rekao da je većina djece uzrasta od devet do 17 godina kazala je da s roditeljima razgovara o onome što ih zabrinjava, ali svega tri odsto navodi da se u takvim situacijama obraća nastavniku, dok dva odsto svoju zabrinutost podijeli sa školskim psihologom ili pedagogom.
“Ovi podaci ukazuju na potrebu da se i roditeljima i školama pruži podrška kako bi se pomoglo razvoju socio-emocionalnih vještina djece. Ona bi, na taj način, naučila kako da efektivno upravljaju različitim emocijama i poboljšaju komunikaciju, a konflikte rješavaju na miran način”, kazao je Santander.
Na pitanje da li bi trebalo spustiti granicu krivične odgovornosti za maloljetnike koji počine teška krivična djela, Santander je ukazao da je Crna Gora potpisnica Konvencije o pravima djeteta i da se obavezala da će poštovati odredbe te konvencije, uključujući i stavove Komiteta za prava djeteta, ugovornog tijela koje vrši nadzor nad primjenom Konvencije.
Kako je naveo, Komitet za prava djeteta detaljno je obrazložio svoj stav da nijedna država potpisnica Konvencije ne smije propisivati krivičnu odgovornost za mlađe od 14 godina.
Santander je rekao i da dokazi iz domena razvoja djeteta i neuronauke ukazuju na to da su zrelost i sposobnost apstraktnog zaključivanja u fazi razvoja kod djece uzrasta od 12 do 13 godina s obzirom na to da se njihov frontalni korteks još uvijek razvija u tom dobu.
“To znači da je malo vjerovatno da djeca mlađa od 14 godina mogu da razumiju uticaj svojih postupaka i sam krivični postupak”, naveo je Santander.
On smatra da, umjesto spuštanja minimalne starosne granice za krivičnu odgovornost, prevencija i rane intervencije mogu pomoći djeci koja imaju probleme u ponašanju ili se upuštaju u rizično i nasilno ponašanje da se “vrate na pravi put”.
“UNICEF poziva Vladu da se pozabavi brojnim i složenim faktorima koji doprinose kriminalnom ponašanju djece, kao što su pitanja u vezi s mentalnim zdravljem i dobrobiti, iskustva nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u porodici, nedovoljno dostupne usluge rane intervencije za ranjivu djecu, izolovanost i osjećaj gubitka identiteta”, rekao je Santander.
On je kazao da je prevencija i zaštita djece od svih oblika nasilja, uključujući i onlajn /online/ nasilje, odgovornost svih.
“Riječ je o pitanju koje se tiče niza sektora – obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, pravosuđa, policije, privatnog sektora, medija, ali i roditelja i lokalne zajednice”, istakao je Santander.
On je rekao da je važno podsjetiti da djeca uče iz onoga što vide i proživljavaju svakog dana.
“Ako nasilje doživljavaju kod kuće, u školi i u svojoj lokalnoj zajednici, i ako svjedoče mržnji i uvredljivom govoru u medijima, ona tada odrastaju okružena nedostatkom poštovanja i dijaloga”, naglasio je Santander.
Kako je kazao, odrasli imaju odgovornost da budu dobri uzori svakog dana i u svakom okruženju – u sopstvenim domovima, školama, lokalnim zajednicama, politici, sportu, medijima, kulturi.
Santander je rekao da je zaštita djece od nasilja jedan od prioriteta kad je riječ o UNICEF-ovoj podršci Crnoj Gori.
“Nastavićemo da podržavamo Vladu, civilni sektor, obrazovni i zdravstveni sektor, roditelje i djecu kroz različite programe i inicijative koje smo pomenuli, s ciljem da zajednički stvaramo bezbjedno društvo za svako dijete u Crnoj Gori”, poručio je Santander.
IZVOR: Agencija Mina
