Sarajevo među najzagušenijim gradovima u regionu: Na 1.000 stanovnika čak 454 vozila
Pixabay
Samo u posljednjih deset godina broj vozila u Kantonu Sarajevo povećan je za više od 50.000. Grad se suočava s prekomjernim brojem automobila, što je, uz neefikasan javni prevoz, neadekvatnu putnu infrastrukturu i nedovoljno razvijenu kulturu korišćenja alternativnih vidova prevoza, jedan od glavnih uzroka svakodnevnih saobraćajnih gužvi.
Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, krajem 2025. godine u ovom kantonu živjelo je 422.099 stanovnika, dok su, prema podacima Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), bila registrovana 191.694 vozila.
To znači da na 1.000 stanovnika dolaze čak 454 vozila, što je znatno više nego u evropskim gradovima koji se često navode kao primjeri uspješnog upravljanja saobraćajem i urbanom mobilnošću.
Beč, metropola s milionskim brojem stanovnika i jedan od evropskih uzora u oblasti javnog prevoza i urbanog planiranja, ima oko 370 automobila na 1.000 stanovnika, dok Berlin bilježi između 250 i 330 automobila na isti broj stanovnika. Prag, s druge strane, ima oko 760 automobila na 1.000 stanovnika, ali uprkos tome nema saobraćajne gužve poput Sarajeva.
Ovi gradovi do nižeg stepena upotrebe motornih vozila došli su višedecenijskim ulaganjima u efikasan javni prevoz, razvoj biciklističke infrastrukture, pješačenje, car-sharing sisteme i mjere koje destimulišu svakodnevno korišćenje automobila. Istraživanja pokazuju da gotovo dvije trećine stanovnika Beča rijetko ili nikada ne koristi automobil.
U Kantonu Sarajevo situacija je znatno složenija. Broj registrovanih vozila u odnosu na broj stanovnika ukazuje na visok stepen motorizacije, ali je stvarni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu još veći nego što statistika pokazuje, posebno zbog toga što građani u velikoj mjeri zavise od automobila i teško mijenjaju svoje navike.
Broj vozila kontinuirano raste. Od 2015. godine do danas na putevima Kantona Sarajevo registrovano je više od 53.000 novih vozila. Prema evidenciji IDDEEA-e, krajem juna ove godine u Kantonu Sarajevo bilo je registrovano više od 195.000 vozila, što znači da bi njihov broj do kraja godine ili početkom naredne mogao dostići 200.000.
Treba imati u vidu i da u Sarajevo svakodnevno ulaze hiljade automobila iz Istočnog Sarajeva, Visokog, Kaknja, Breze, Ilijaša, Konjica, Travnika, Zenice i drugih gradova i opština, čiji stanovnici dolaze zbog posla, studija, liječenja ili administrativnih obaveza. Ta vozila nijesu obuhvaćena odnosom broja vozila i stanovnika Kantona Sarajevo, ali svakodnevno koriste istu putnu mrežu i dodatno opterećuju gradske saobraćajnice.
Istovremeno, kapacitet saobraćajne infrastrukture ne prati rast broja vozila ni intenzitet dnevnih migracija. Mnoge saobraćajnice projektovane su prije nekoliko decenija, dok se nove grade presporo. Posljedica su svakodnevne saobraćajne gužve, hronični nedostatak parking mjesta, sporiji javni prevoz i sve veći pritisak na javni prostor.
Sarajevo se ujedno suočava s akutnim nedostatkom stambenog prostora i izuzetno visokim cijenama stanova i zakupa. Zbog toga se gotovo svaka raspoloživa parcela prvenstveno koristi za stambenu gradnju, uz minimalan broj parking mjesta.
Zbog svega toga, problem Sarajeva ne može se objasniti isključivo velikim brojem automobila. Ključni izazov predstavlja nesrazmjera između stepena motorizacije, svakodnevnog priliva vozila iz okolnih sredina i ograničenih kapaciteta gradske infrastrukture. Upravo taj nesklad uzrokuje da Sarajevo, iako ima znatno manje stanovnika od velikih evropskih metropola, gotovo svakodnevno trpi posljedice saobraćajnog opterećenja koje grad dovodi na ivicu kolapsa.
Izvor: Klix.ba
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
