Portal “GlasCG” pokrenuo je peticiju kojom, kako navode, žele da pruže podršku studentima koji su pokrenuli građanski protest.

“Obzirom na situaciju novonastalu u Crnog Gori, đe vlast koristi sve aršine moći da ugasi slobodarski govor studenata i politizuje proteste, kreirali smo online peticiju na nagovor doktora iz KCCG đe bi se potpisali svi građani, koji podržavaju našu đecu u vraćanju sistema vrijednosti ovoj državi”, istakli su oni.

Peticiju su, kako su dodali, pokrenuli kako bi omogućili i građanima da, nakon univerzitetskih profesora i umjetnika, upute podršku studentima.

Peticiju možete potpisati OVDJE!

Podgoričanin J.B. (23) lakše je povrijeđen u udesu koji se danas oko 14,30 minuta dogodio na putu Cetinje – Podgorica, iznad Dobrskog sela – javlja Radio Cetinje.

U udesu je učestvovalo jedno vozilo, Pežo podgoričkih registarskih oznaka PG HZ 732, kojim je upravljao N.R. (23) iz Podgorice, koje se kretalo iz pravca Cetinja.

Uviđaj su obavili pripadnici cetinjske policije.

Cetinjanin Dejan Kokotović preminuo je danas u Kliničkom centru Crne Gore.

Kokotović je 1. januara, nakon krvavog pira na Cetinju u kojem je Aco Martinović ubio 12 osoba, primljen u Klinični centar gdje su mu se ljekari borili za život.

Kokotović je u napadu Martinovića na sugrađane ranjen u stomak, grudni koš i glavu zbog čega je operisan iste noći u Kliničkom centru.

Iz KSCG su prije tri dana saopštili da je Cetinjanin, koji je bio u kritičnom stanju, pokazivao znake oporavka, ali je, nažalost, preminuo od posljedica ranjavanja danas oko 14 sati.

Duboko pogođen tragedijom koja se desila na Cetinju, Pljevljak Husein Pajević je napisao pjesmu koju je posvetio prijestonom gradu.

U kratkom razgovoru za portal Cetinjski list, potvrdio nam je da je on autor  pjesme, da Cetinje voli i osjeća kao svoj rodni grad, da ga je duboko pogodila tragedija koja se desila. Pjesma je nastala u noći između 4. i 5. januara 2025.godine.

CETINJU

Kako da te u pjesmu stavim,

Lovćen cijeli u buket slogova?

I kako ljubav ovu da objavim

a da mi vjeruju, Dolino Bogova?

Reći će: grad je, ulice, krovovi…

ma, sve je to isto, gdje žive ljudi.

A za te su svemiri uski ko rovovi…

i tako si malen da staneš u grudi.

U meni, često, lipe procvjetaju,

sa mirisom meda u srcu djetinjem.

Zvijezde druge predajem beskraju.

Moje Sunce plamti nad Cetinjem!

U Pljevlja stižem, a pun sam Cetinja – napisao je autor

Još pet dana ostalo je do početka 29. Svjetskog prvenstva za rukometaše, čiji će domaćini ove godine biti Hrvatska, Danska i Norveška.

Crna Gora prekinula je kontinuitet – neće nas biti na Svjetskom prvenstvu nakon šokantnih poraza od Italije u plej-ofu. A upravo će Italijani i otvoriti SP, i to utakmicom protiv Tunisa, 14. januara u Herningu.

Prvi put ćemo SP pratiti u tri države, a gradovi domaćini biće Zagreb, Varaždin, Poreč, Herning i Berum, koji je faktički predgrađe Osla, a u kojem će na programu biti i veliko finale 2. februara.

I ovog puta pratićemo 32 reprezentacije – debitovaće Gvineja, Italija će upisati drugi nastup u istoriji, a Kuba i Kuvajt vraćaju se nakon punih 16 godina. Ono što nam je mnogo više poznato, jeste da naslov brani Danska – i to ne jedan, već tri zaredom.

Što se favorita tiče, broj jedan je definitivno Danska. Međutim, jednako se izdvaja i Francuska, pa i Švedska.

U drugoj ‘kategoriji’ favorita, bez sumnje, nalaze se Hrvatska, Norveška, Njemačka, pa i Španija.

Što se bivše Jugoslavije tiče, pored Hrvatske, na SP će nastupati i Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Uvodna faza šampionata na programu će biti od 14. do 20. januara, a dalje će iz osam grupa ići po tri najbolje plasirane selekcije. Potom će u glavnoj rundi biti formirane četiri nove grupe – te mečeve pratićemo od 21. do 26. januara.

Po dvije ekipe iz svake grupe glavne runde plasiraće se u četvrtfinale, koje će na programu biti 28. i 29. januara u Zagrebu i Berumu. Isti gradovi biće domaćini polufinala 30. I 31. januara.

Pored finala, 2. februara će Berum biti domaćin i borbe za treće mjesto.

U nastavku slijedi prikaz grupa preliminarne faze SP:

Grupa “A” (Herning): Njemačka, Češka, Poljska, Švajcarska.

Grupa “B” (Herning): Danska, Italija, Alžir, Tunis.

Grupa “C” (Poreč): Francuska, Austrija, Katar, Kuvajt.

Grupa “D” (Varaždin): Mađarska, Holandija, Sjeverna Makedonija, Gvineja.

Grupa “E” (Berum): Norveška, Portugal, Brazil, SAD.

Grupa “F” (Berum): Švedska, Španija, Japan, Čile.

Grupa “G” (Zagreb): Slovenija, Island, Zelenortska Ostrva, Kuba.

Grupa “H” (Zagreb): Hrvatska, Egipat, Bahrein, Argentina.

Izvor: Portal Analitika

Matica crnogorska podržala je studentski protest i pridružuje se profesorima crnogorskih fakulteta, umjetnicima i kulturnim radnicima u nastojanju da se jasno identifikuje službena i politička odgovornost za događaje od 1. januara na Cetinju.

Nakon tragičnih događaja na Cetinju, i vremena u kojemu je bilo najpriličnije zastati u bolu i saosjećanju, crnogorski studenti svojim protestima artikulišu ljudski autentičnu želju da Crna Gora dobije odgovore na sve što se dogodilo, ocijenili su iz Matice crnogorske – naveli su u saopštenju za medije.

To je, kažu, nažalost izostalo i nakon gubitka 10 života na Cetinju 2022. godine.

Ponavljanje ovakvih za Crnu Goru nezapamćenih zlodjela nužno nameće preispitivanje odgovornosti i stručnosti najodgovornijih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Policiji. Crnogorska vlast je obavezna da te odgovore pruži javnosti, i da oni budu rezultat pažljive istrage stručnih ljudi. Bez mržnje i pristrasnosti. U tom duhu Matica crnogorska podržava studentski protest i pridružuje se profesorima crnogorskih fakulteta, umjetnicima i kulturnim radnicima u nastojanju da se jasno identifikuje službena i politička odgovornost za događaje od 1. januara na Cetinju.  I ništa manje, za klimu mržnje i netrpeljivosti koja se već godinama politički uzgaja i njeguje u crnogorskom javnom diskursu – kazali su iz Matice crnogorske.

Ovim i proteklim protestima iz decembra 2024. godine, prema njihovim riječima, crnogorski studenti pokazuju na djelu zainteresovanost za suočavanje crnogorskog društva sa sobom, njegovo ozdravljenje i da bi ono moralo postati poželjno za njihov budući život.

Ovo vidimo i kao priliku da kultura građanskih protesta postane dio naše svakodnevice kojom će se tražiti odgovornost vlasti. Zabrinjava što neki politički akteri ugrožavaju pravo na mirno izražavanje protesta i pribjegavaju diskvalifikovanju njihovih aktera. Posebno ukazujemo na pokušaj dijela struktura vlasti da potpisnike pisama podrške studentskim protestima pripadnika akademske zajednice, umjetnika i stvaralaca diskredituju i svrstaju kao partijske poslušnike bivše vlasti. Visoki procenat samoubistava u Crnoj Gori, saobraćajne nesreće koje često okončavaju smrtnim ishodima, a sada i masovna ubistva koja postaju sve prisutnija, ukazuju na potrebu da se crnogorsko društvo ozbiljno posveti pronalaženju odgovarajućeg načina da se tome suprotstavi. U prvom redu to se očekuje od vlasti, jer su u njihovim rukama pozicije odlučivanja – poručili su iz Matice crnogorske.