Foto: metal-kovis.hr
Jedna od ideja premijera Milojka Spajića – uvođenje sedmočasovnog radnog vremena ponovo je aktuelizovana ovih dana. I dok iz Sindikata podržavaju tu ideju jer bi, smatraju, motivisala radnike da daju veći doprinos, poslodavci se protive, jer se plaše pada profita i povećanja troškova. Iz Ministarstva rada, s druge strane tvrde da Vlada neće donositi rješenja koja će biti na štetu privrede i neće imati podršku svih socijalnih partnera, navodi se u prilogu Javnog servisa RTCG.
U Crnoj Gori radna sedmica u prosjeku traje 42 sata i najduža je u Evropi. Sedmočasovno radno vrijeme aktuelizovala je Vlada kroz program Evropa sad 2, a to je inicijativa koju odavno zagovara i Sindikat.
Poenta je upravo u nalaženju ravnoteže između privatnog i poslovnog života i poenta je u tome što se već pokazalo kroz te studije svih ovih država koje su skratile to radno vrijeme da su zapošljeni više motivisani i da daju veći doprinost – ocijenio je Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata.
Iz Unije poslodavaca, s druge strane tvrde da je njihova anketa pokazala da je većina poslodavaca protiv skraćenja radne sedmice.
Efekti koje očekuju privredni subjekti ukoliko dođe do smanjenja radnog vremena je pad profita u 38 odsto slučajeva, smanjenje broja zaposlenih vjerovatno u korelaciji s padom profita, povećanje poslovnih troškova – kazao je ispred Unije poslodavaca Filip Lazović.
Sve to biće problem naročito za one privrednike koji rade u tri smjene. Zbog toga je Unija organizovala tematsku sjednicu Upravnog odbora kojoj je prisustvovala i ministarka rada Naida Nišić.
Čula su se i oprečna mišljenja, ali i konkretni predlozi.
Slaviša Šćekić, vlasnik škole jezika kazao je da u njegovoj djelatnosti je to moguće ostvariti.
Ohrabrio bih svakoga ko to može i vidjećete posle vrlo kratkog vremena ćete imati još bolji efekat nego za osam sati. Ovo ne mogu svi, ako ovo generalizujemo i primijenimo na sve djelatnosti, što bi rekao naš narod, poginuli smo – navodi Šćekić.
Nišić kaže da preraspodjela radnog vremena može da se uradi i da se pokrije cijeli radni dan.
Ono gdje postoji mogućnost jeste da se osmi čas izostavi da se propiše drugačije od prekovremenog sata i o tome smo razmišljali. Nijednom svojom aktivnošću nećemo dozvoliti da se ugrozi rad privrede – poručuje Nišić.
I dok u Crnoj Gori tek predstoji dijalog o skraćenju radnog vremena na sedam sati u pojedinim evropskim država već se radi četiri dana, dok se u nekim razmišlja i o uvođenju trodnevne radne sedmice.
Izvor: RTCG
Utakmicama petog kola večeras je nastavljeno takmičenje u Ligi šampiona. Strijelci širom Evrope bili su jako raspoloženi pa je na devet duela postignuto čak 40 golova!
Mančester siti je na nevjerovatan način “prosuo” pobjedu protiv Fejnorda pošto je da 74. minuta imao prednost od 3:0 (Haland dva, Gundogan). Ipak, Fejnord je preko Muse, Himenesa i Hancka stigao do velikog boda.
Barselona je u laganom rtimu odradila Brest (3:0), a golove su postigli Levandovski (dva) i Olmo. Poljak je večeras postao treći igrač u istoriji (nakon Mesija i Ronalda), sa preko 100 golova u Ligi šampiona.
Bajer Leverkuzen je sa 5:0 savladao Salcburg, Arsenal je u Lisabonu pregazio Sporting (5:1), dok je Atalanta sa čak 6:1 savladala Jang Bojs u Bernu. Bajern je sa 1:0 uspio da pobijedi Pari Sen Žermen, a istim rezultatom je slavio i Inter, protiv Lajpciga, na “Meaci”.
Ranije večeras Milan je sa 3:2 slavio na gostovanju Slovanu, dok se Atletiko prošetao Pragom savladavši Spartu za 6:0!
BARSELONA – BREST 3:0
Levandovski 10, 90, Olmo 66.
BAJER L. – SALCBURG 5:0
Virc 8, 30, Grimaldo 11, Šik 61, Garsija 72.
BAJERN – PSŽ 1:0
Kim 38.
INTER – LAJPCIG 1:0
Lukeba a.g 28.
MANČESTER SITI – FEJENORD 3:3
Haland 44, 53, Gundogan 50. – Hađ Musa 74, Himenez 82, Hancko 89.
SPORTING – ARSENAL 1:5
Injasio 47. – Martineli 7, Haverc 22, Gabrijel 39, Saka 64, Trosar 82.
JANG BOJS – ATALANTA 1:6
Ganvula 11. – Retegi 9, 39, De Ketelare 29, 56, Kolašinac 32, Samardžić 90.
SLOVAN – MILAN 2:3
Barsegjan 24, Markeli 88. – Pulišić 21, Leao 68, Ejbraham 71.
SPARTA – ATLETIKO M. 0:6
Alvares 15, 59, Ljorente 43, Grizman 70, Korea 85, 89.
Studio Dizni objavio je prvi tizer za nadolazeću igranu adaptaciju voljenog animiranog filma “Lilo & Stitch” iz 2002. godine.
U filmu ćemo ponovo pratiti razvoj prijateljstva između Stiča i djevojčice Lilo Pelekai, koja ga usvoji jer misli da je pas.
Igrani film, u režiji Dina Flajščera Kampa, u bioskope stiže 23. maja 2025. godine.
Kao i u originalnom filmu, Stiču glas daje reditelj i scenarista Kris Sanders.
Uz Sandersa, vraćaju se i zvijezde originalnog filma, Tija Karere koja je posudila glas Nani Pelekai, Džejson Skot Li koji je posudio glas njenom dečku Dejvidu i Ejmi Hil koja daje glas gospođi Hasagavi.
Izvor: CdM
Rumunija i Bugarska bi od početka iduće godine trebalo da postanu punopravne članice šengenskog prostora, objavila je danas povjerenica Evropske komisije Ylva Johannson. Dvije zemlje, članice EU-a i NATO-a, djelimično su postale dio tog prostora u martu kada su im ukinute kontrole u vazdušnim i morskim lukama.
Povjerenica za unutrašnja pitanja Johannson je u Evropskom parlamentu u Strasburgu potvrdila nedavnu najavu mađarskog predsjedništva da će Rumuniji i Bugarskoj od 1. januara 2025. vjerovatno biti ukinute i kopnene kontrole.
Uvjerena sam da će Rumunija i Bugarska od početka iduće godine imati sve pogodnosti šengenskog prostora – rekla je Johansson.
“Veliko postignuće”
Švedska političarka naglasila je da je to veliko postignuće jer pitanje proširenja šengenskog prostora pet godina nije bilo na agendi, a Hrvatska, Bugarska i Rumunija bile su “zapele u čekaonici” iako su bile spremne za pridruživanje. Hrvatska je punopravna članica postala 1. marta 2023. godine.
Johansson očekuje da će ministri odobriti punopravni ulazak dviju zemalja u šengenski prostor na Vijeću EU-a za pravosuđe i unutrašnje poslove u decembru u Budimpešti. Naglasila je da su to zaslužile i zbog konkretnih mjera uvedenih na vanjskim granicama EU-a, čime je broj ilegalnih migranata pao za 80 posto.
Obje zemlje su na važnim rutama za ilegalnu trgovinu
Rumunija i Bugarska nalaze se na važnim rutama za ilegalnu trgovinu oružjem, drogom i ljudima, no Evropska komisija ranije je rekla da je nakon detaljne istrage utvrdila da ispunjavaju sve uslove za članstvo u prostoru slobodnog putovanja. Ranije su se najviše tome protivile Holandija i Austrija.
Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak u raspravi je rekla kako je puno pristupanje Rumunije i Bugarske “pitanje pravednosti” te “od strateške važnosti za EU”. Naglasila je da je njihov put bio “dug i pun izazova, pa i onih političkih” te da su tehničke uslove ispunile još 2011. godine.
Izvor: Pobjeda/index.hr
U Crnoj Gori u srijedu će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Na sjeveru tokom jutra ponegdje po kotlinama magla, koja se u nekim oblastima može duže zadržati tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do osam, a najviša dnevna od devet do 19 stepeni.
Izraelski bezbjednosni kabinet dogovorio je sporazum o prekidu vatre sa Libanom, prenio je izraelski Kanal 12. Taj dogovor bi trebalo da stupi na snagu sjutra.
Kako prenosi Rojters, izraelski premijer Benjamin Netanjahu kazao je da će Izrael vratiti sve građane na sjeveru njihovim kućama.
Dodao je da su posvećeni da vrate preostale taoce iz Gaze.
Poručio je da ako Hezbolah prekrši sporazum, napašće ih.
Kazao je i da će cijeloj vladi podnijeti nacrt prekida vatre sa Libanom.
Prema njegovim riječima, sporazum o prekidu vatre sada znači da će se više usredsrediti na prijetnju iz Irana.
Mijenjamo lice Bliskog istoka – istakao je Netanjahu.
I američki predsjednik Džozef Bajden najavio je obraćanje u Bijeloj kući.
U izraelskim napadima na Liban ubijeno je najmanje 3.768 osoba od oktobra 2023, saopštilo je juče libansko ministarstvo zdravlja.
Prema izraelskim vlastima, u napadima Hezbolaha ubijeno je 45 civila u sjevernom Izraelu i Golanskoj visoravni. Najmanje 73 izraelska vojnika su poginula u sjevernom Izraelu, Golanskoj visoravni i u borbama u južnom Libanu.
Hezbolah je šiitska libanska proiranska paravojna organizacija, koja je nastala 1982, kao odgovor na ulazak Izraela u južni Liban. Nakon 18 godina, Hezbolahovo vojno krilo je, nakon mnogih gubitaka nanesenih Izraelcima, prisililo Izrael 2000. godine na povlačenje.
Izvor: Pobjeda/N1
Andre Onana, golman Mančester junajteda, dobitnik je ovogodišnje nagrade za humanitarni rad Međunarodnog udruženja profesionalnih fudbalera (FIFPRO).
Razlog je medicinska pomoć koju je njegova fondacija pružila ranjivim skupinama kako u njegovom rodnom Kamerunu tako i ostalim zemljama Afrike.
U saradnji sa Andre Onana Fondacijom, doktori su u posljednje tri godine obavili više od 1200 operacija, prvenstveno na djeci.
Na svom putu prema Mančesteru prošao sam kroz Barselonu, Amsterdam i Milano i na tom sam putu uvijek nailazio na ljude koji su mi pomagali kako bih mogao da ustanem. Nikada nijesam zaboravio na pomoć koju sam dobio i zato osjećam odgovornost da pomognem drugima – objavio je 28-godišnji Onana.
Uz nagradu Onani, FIFPRO je njegovoj fondaciji donirao 10.000 dolara.
Izvor: Sportklub-N1