Foto: Prijestonica Cetinje
Senat Prijestonice usvojio je na današnjoj sjednici Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu koji obuhvata razvojne, infrastrukturne projekte, projekte na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala i ostale projekte za razvoj Prijestonice.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
„Cijeneći da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unaprjeđenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni i privatni sektor. Posebno cijeneći da se radi o izgradnji žičare sa gondolama koja će biti jedinstvena u svijetu, kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o prvoj žičari koja će spajati dva istorijski važna grada u državi – Cetinje i Kotor, a koja će turistima ponuditi izuzetan ugođaj – da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva – Boke Kotorske, uživaju u motivima planine Lovćen, a potom prijestonici Crne Gore – Cetinju, Senat Prijestonice upućuje inicijativu Vladi Crne Gore da u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju navedenog projekta, čime se stvaraju zakonske pretpostavke za objavljivanje tenderskog postupka u I kvartalu 2025. godine i konačnu realizaciju ovog značajnog turističkog infrastrukturnog projekta“, poručeno je sa sjednice.
Prijestonica Cetinje, kako su naveli, preuzela je obavezu da u kontaktu sa Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine pribavi postojeću projektnu dokumentaciju i ranije urađene geodetske podloge i u daljim koracima analizira predmetno Idejno rješenje u odnosu na predloženu trasu i važeće urbanističko-tehničke uslove, stanje na terenu na predmetnoj trasi žičare u smislu imovinskih odnosa, potrebnih eksproprijacija, uticaj na kulturnu baštinu u saradnji i po procedurama koje naloži Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne sredine i izradi druge analize koje se pokažu neophodne u pripremnim radnjama za početak realizacije ovog projekta. Sve pripremne radnje potrebno je realizovati najkasnije do januara 2025. godine.
Senat Prijestonice je takođe podržao Inicijativu SUBNOR-a Crne Gore i UBNOR-a Cetinje za podizanje odgovarajućeg spomenika u slavu bitke na Košćelama 15. jula 1941. godine.
„Cijeneći da se jedna od najslavnijih crnogorskih bitaka za slobodu i najslavniji boj u Trinaestojulskom ustanku odigrao 15. jula 1941. godine na Košćelama, na dionici puta Rijeka Crnojevića – Cetinje, kako bi se na pravi način odala počast hrabrosti i žrtvama te bitke, koja predstavlja neizbrisivi dio crnogorske slobodarske istorije, Senat Prijestonice podržava Inicijativu za podizanje odgovarajućeg spomenika. S tim u vezi, obavezuje se Prijestonica da, u saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Cetinje, sprovede sve radnje u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju predmetnu oblast, i iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu finansira podizanje spomenika u slavu bitke na Košćelama“, poručeno je sa sjednice Senata.
Na današnjoj sjednici, objavili su na sajtu, članovi Senata upoznati su sa Izvještajem o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2023. godinu, kao i o stepenu realizacije Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu. Članovi Senata pohvalili su rad gradske uprave i realizaciju kapitalnog budžeta u posljednje tri godine.
Senat Prijestonice dao je punu podršku za realizaciju projekta izgradnje nove sportske dvorane i uputio inicijativu Vladi Crne Gore, Ministartsvu finansija i Ministarstvu sporta i mladih za razmatranje mogućnosti sufinansiranja projekta u iznosu od 50 odsto.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministarka kulture Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, savjetnik predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić i potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.
Vlada Crne Gore proglasila je ponedjeljak za Dan žalosti povodom tragičnog događaja u školi u Zagrebu, rekao je premijer Milojko Spajić.
Jedan tinejdžer nožem je u petak u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Prečko” povrijedio učiteljicu i šestoro učenika, od kojih je jedno dijete preminulo.
“Upućujemo saučešće porodici i prijateljima nastradalog djeteta i molimo se za brz oporavak povrijeđenih. Naše misli su sa našim susjedima”, kazao je Spajić u objavi na platformi X.
Pomorska linija Bar-Bari biće krajem juna ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da saobraćati do kraja septembra.
“Nastavljamo s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti. Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović.
On je dodao da je to četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.
Radulović je podsjetio da su tokom ove godine u funkciji bile linije Budva-Dubrovnik i Bar-Ankona, dok je za narednu planirana i nova od Kotora do Dubrovnika.
“Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative potvrđuju našu posvećenost da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”, saopštio je Radulović.
On je poručio da Vlada ostaje predana realizaciji projekata koji unapređuju kvalitet života građana, otvaraju nova tržišta i dodatno osnažuju položaj Crne Gore u regionu i šire.
Usvajanje budžeta za narednu godinu moglo bi izostati ukoliko opozicija nastavi da blokira rad parlamenta, što bi državu uvelo u privremeno finansiranje, odnosno izdvajanje novca “na kašičicu”.
Od toga, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, strahuje vlast, jer se bliži zakonski termin (31. decembar) za usvajanje budžeta za narednu godinu.
Opozicija je u petak spriječila održavanje premijerskog sata i najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica sve dok ne bude povučen zaključak Ustavnog odbora prema kojem je Skupština konstatovala prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, jer je, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), stekla uslov za penziju. Sudije Ustavnog suda su većinski zauzele stav da u penziju idu shodno Zakono o radu, odnosno godinu kasnije.
Rasprava o budžetu na radnim tijelima i plenumu planirana je za narednu sedmicu.
Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ukoliko se zakon o budžetu ne usvoji do 31. decembra, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava “do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”.
Država je u 2021. godinu ušla sa privremenim finansiranjem, jer vlada tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koja je konstituisana početkom decembra nije imala vremena da ga pripremi. Privremeno finansiranje je trajalo pola godine.
Izvor Vijesti iz jedne opozicione partije rekao je da misli da te stranke neće učestvovati u radu skupštinskih odbora, ali da ne vjeruje da će blokirati održavanje njihovih sjednica.
Parlament ima 14 stalnih odbora, dok je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu privremeno radno tijelo. Opozicija ga je napustila u utorak, nakon što je konstatovan prestanak funkcije Đuranović.
Osim toga, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je u četvrtak da je “zamrznuo” funkciju predsjednika Odbora za evropske integracije zbog dešavanja u vezi sa Ustavnim sudom.
Imajući u vidu da je u svakom odboru, osim onog za izbornu reformu, više poslanika vlasti nego opozicije, ta tijela će moći da funkcionišu i odlučuju i ako ih opozicija napusti.
Petnaestak državljana Albanije i Kosova fizički su napali jutros oko šest sati u Kamenarima nekolicinu radnika trajektne linije Morskog dobra.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” oni su sa jednim automobilom albanskih, jednim britanskih i dva vozila italijanskih tablica, došli na trajektni prelaz iz pravca Herceg Novog i pokušali da preko već formiranog reda vozila koja su ovdje čekala na ukrcaj, uđu na trajekt koji je trebalo da isplovi prema Lepetanima.
Posada trajekta i redari Morskog dobra na obali u tome su ih spriječili i zadržali na obali dok se na brod nisu ukrcala sva vozila koja su prije ovih stigla i u redu čekala na ukrcaj.
To je ražestilo albanske i kosovske državljane pa su oni odjednom svi izašli iz automobila i zajedno fizički nasrnuli na radnike trajektne linije.
U opštoj tuči koja je nastala, povrijeđena je nekolicina radnika od kojih jedan malo teže jer su ga napadači gurnuli sa rampe trajekta na obalni usjek pristaništa.
Kada su kolegama u pomoć priskočili članovi posade drugog trajekta koji je u međuvremenu pristao u Kamenare, napadači su se povukli, ušli u svoje automobile i odjurili sa pristaništa dalje, zaobilaznim putem oko zaliva, preko Risna i Kotora.
Incident je prijavljen policiji koja je izuzela snimke sa nadzornih kamera na pristaništu.
Identifikovavši vozila napadača, policija ih je par sati kasnije, kada su se oni pojavili na crnogorsko-albanskoj granici, zaustavila ne dozvolivši im da izađu iz države i privela.
Inače, radnici trajektne linije u Boki često su suočeni sa grubim ili nasilnim ponašanjem pojedinih nezadovoljnih ili nervoznih vozača, ili fizičkim napadima u čemu su naročito učestali incidenti koje prave kosovski i albanski državljani -gastarbajteri koji ovuda putuju iz i ka Zapadnoj Evropi.
Izvor: Vijesti
Najstariji i najmlađi korisnici koji su ove godine učestvovali u programu stručnog osposobljavnja visokoškolca imaju 65 odnosno 21 godinu, pokazuje izvještaj Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije (MPNI).
U Izvještaju navode da je u programu za 2024/2025. priliku za stručno osposobljavanje dobilo 2.384 visokoškolaca koji su uspješno prošli korake neophodne za učešće u programu, prenosi Gradski.
Najstariji korisnik je rođen 12.04.1959. godine. Najmlađi korisnik je rodjen 16.11.2003. godine. Poslodavci su oglasili potrebu za ukupno 15.671 mjesta za stručno osposobljavanje, od čega je javni sektor oglasio 4.444 slobodnih mjesta, a privatni sektor 11.227 slobodnih mjesta. Ukupan broj uparenih radnih mjesta, u privatnom sektoru iznosi 1.288, dok je u javnom sektoru 996 što je prikazano na slici 1. Broj neuparenih mjesta u privatnom sektoru iznosi 9.939, dok u javnom sektoru je 3.448 – ističe se između ostalog u izvještaju.
Iz MPNI naglašavaju da su kao i prethodnih godina i ove godine akcenat stavili na poslodavce iz privatnog sektora, uz nastojanje da se obezbijedi što veći broj poslodavaca upravo iz ovog sektora.
Pravo učešća u Programu imali su državni organi – institucije nadležne za poslove obrazovanja, zdravstva, policije, vojske i kulture, privredna društva u većinskom državnom vlasništvu kao i javne službe čiji je osnivač opština. Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika u prvom krugu, ukupno 2.195 lica je dobilo poslodavca, odnosno mogućnost da se stručno osposobljava. Lista povezanih poslodavaca i korisnika na Portalu e-uprave je objavljena 20. novembra 2024. godine – piše u izvještaju MPNI.
Poslodavci najviše tražili kvalifikacije iz oblasti: prava, ekonomije, računovodstve, građevine, elektronike, telekomunikacija, turizam, arhitekture, marketinga i engleskog jezika i književnosti.
Činjenicom da je ostalo 13.476 neuparenih radnih mjesta nakon prvog kruga, visokoškolci kojima u prvom krugu povezivanja poslodavaca i korisnika nije dodijeljen poslodavac imali su priliku da u drugom krugu izaberu nekog od preostalih poslodavaca kod kojih bi mogli da obave devetomjesečno stručno osposobljavanje.
S tim u vezi, poziv visokoškolcima za drugi krug prijavljivanja za stručno osposobljavanje objavljen je 25. novembra 2024. godine na portalu e-uprave, kao i na web portalima Vlade Crne Gore, Uprave za ljudske resurse i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Poziv se isključivo odnosio na visokoškolce koji su se prijavili u predviđenom roku za prijavljivanje korisnika, ali u prvom krugu Programa nijesu dobili željenog poslodavca – stoji u izvještaju.
Dodaje se i da je druga faza prijavljivanja za preostalih 189 korisnika, trajala od 25. do 27. novembra godine i realizovala se putem Portala elektronske uprave.
Nakon drugog kruga ukupno 89 korisnika je dobilo poslodavca, dok njih 100 nije dobilo šansu da se stručno osposobi, što je rezultiralo ostatkom od 13.387 radnih mjesta – zaključuje se u izvještaju MPNI.
Izvor: Pobjeda
Na jugu Crne Gore sjutra u jutarnjim satima prestanak padavina, tokom dana postepeno razvedravanje.
Na sjeveru pretežno oblačno i hladno, tokom jutra padavine će oslabiti, a u nastavku dana će samo ponegdje biti slabog snijega.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak, na udare veoma jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana i tokom noći će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od pet ispod nule do devet, najviša dnevna od minus četiri do 14 stepeni.