Šef kineske države Si u Moskvi je još jasnije pokazao da ruski predsjednik Putin može da računa na njega – uključujući i u ratu u Ukrajini. To nije dobar znak za diplomatiju, smatra novinar DW Roman Gončarenko.
U ratu u Ukrajini, Vladimir Putin stoji leđima uza zid: njegova vojska jedva napreduje, ekonomija stenje pod zapadnim sankcijama, a nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda izoluje predsednika Rusije kao nikada ranije.
Ali, sve dok je taj zid Kineski zid, šef Kremlja nastavlja da se nada pobijedi i novom svjetskom poretku. Posjeta Moskvi šefa kineske države Sija sigurno je Putinovim nadama dala novi podsticaj.
Kina održava rusku ekonomiju
Više simbolike nije bilo moguće. Putovanje je počelo skoro tačno devet godina od ruske aneksije Krima. Putin je prvi put doletio u okupirani i prethodno potpuno uništeni grad Mariupolj, mjesto najtežih ratnih zločina, a šef kineske države doputovao je u trodnevnu državnu posjetu Rusiji, praćen novinskim člancima u kojima se Si i Putin zavjetuju na prijateljstvo i blisko partnerstvo „rame uz rame“ između svojih zemalja, kao da u Ukrajini nije u toku brutalni rat.
Vidljiv rezultat sastanka: još više trgovine. To bi doduše Rusiju, oslabljenu ratom u Ukrajini, još više vezalo za Kinu, ali bi takođe indirektno pomoglo da se i dalje vodi upravo taj rat. Kina kupuje sve više ruskih sirovina i prodaje sve više robe Rusiji. Kineske firme ispunjavaju tržište na kojem su prije rata dominirale zapadne firme.
Da li je Putin obavestio Sija o skoroj eskalaciji?
Nasuprot tome, jedva su vidljivi rezultati razgovora o najnovijoj diplomatskoj inicijativi Kine o Ukrajini. Postoji sumnja da inicijativa od 12 tačaka iz Pekinga, koju je Putin nazvao „osnovom za mirno rešenje“, uopšte nije bila ozbiljna. U suprotnom ne bi došla godinu dana nakon invazije i ne bi izostavila centralno pitanje – povlačenje ruskih trupa. Zamrzavanje rata u ovom trenutku bila bi pobjeda za Putina. Koliko je Si ozbiljan u vezi s posredovanjem, postaće jasno tek nakon njegovih razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Bila je to jedna od onih posjeta kod kojih se tek poslije shvati o čemu se razgovaralo iza zvučno izolovanih vrata. Postoji strahovanje da je Putinova prije svega htio Sija da obavijesti o svojim mogućim narednim koracima u Ukrajini – slično onome što je vjerovatno učinjeno prije invazije u februaru 2022. Rusija bi mogla da pojača ofanzivu u narednim nedjeljama, s brutalnim posljedicama po ukrajinsko stanovništvo. Ako je to slučaj, Moskva očigledno želi da ima Kinu na svojoj strani, iako to ne mora da bude vidljivo i spolja.
Kina vjerovatno hoće da spriječi poraz Rusije
Zapad iznenađeno i bez ideja posmatra taj sve jači savez. I dalje se uzdržava oštre kritike, iz ekonomskih interesa i nadajući se diplomatskom posredovanju.
Možda se polazi od toga da će se Kina distancirati od Moskve čim bude jasno da će Putin izgubiti rat. Možda će se to zaista i dogoditi, i Kineski zid iza Putinovih leđa počeće da se obrušava. Drugi scenario se čini vjerovatnijim: Kina pokušava da spriječi poraz Rusije, bilo diplomatskim putem ili otvorenim isporukama oružja. Na to bi Zapad trebalo da bude spreman.
Ne tako davno ljudi u Berlinu i drugim zapadnim prijestonicama su govorili: „Ne treba da guramo Rusiju u naručje Kine“. To je bilo naivno. Davno se to desilo. Taj zagrljaj je sve jači i teško da je Zapad mogao da spriječi to zbijanje redova. Sijeva poseta Moskvi to je samo učinila vidljivijim.
IZVOR: Deutsche Welle
