Šimun: Proširuje se obim usluga u domovima zdravlja

U domovima zdravlja u Crnoj Gori od juna će biti proširen dijapazon usluga, što bi trebalo da omogući da se veći broj pacijenata liječi na nivou primarne zdravstvene zaštite, najavio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, navodeći da su od naredne godine planirane i dodatne edukacije za izabrane ljekare.  

On je u intervjuu agenciji Mina, govoreći o reformi primarne zdravstvene zaštite, istakao da je riječ o „kičmi svakog zdravstvenog sistema“ i da su sa stručnjacima iz Evropske unije započeli proces reforme tog nivoa zdravstvene zaštite. 

„Restrukturirali smo radno vrijeme izabranih ljekara tako da prvi i posljednji sat budu rezervisani za nezakazane i hitne pacijente. Period čekanja na pregled izabranog ljekara smanjen je praktično duplo“, naveo je Šimun, dodajući da sada više od 50 odsto pacijenata koji dođu bez termina istog dana dobije zdravstvenu uslugu.

Šimun je najavio i proširenje usluga na nivou domova zdravlja, kao i dodatne edukacije za izabrane ljekare.

„U junu ćemo usvojiti uredbu o uslugama na nivou primarnog zdravstvenog sistema, kojom povećavamo dijapazon usluga koje se mogu pružiti na nivou doma zdravlja i na taj način stvaramo preduslove da se manje pacijenata šalje na više instance”, naveo je Šimun.

On je kazao da se trenutno izabrani ljekari obučavaju za brzi orijentacioni ultrazvučni pregled, što bi im dalo bolji uvid u diagnostiku, a smanjilo pritisak na radiološku službu ukoliko taj pregled nije neophodan.

Šimun je rekao i da su od januara naredne godine planirane dodatne obuke iz kardiovaskularnih bolesti, dijabetologije i reumatologije, kako bi izabrani ljekari mogli da rješavaju nekomplikovane slučajeve bez upućivanja na više nivoe zdravstvene zaštite.

On je istakao da Ministarstvo reformiše i sistem patronažne službe po modelu zemalja Evropske unije.

„Specijalizovane patronažne ekipe obilaziće porodice i pacijente, mjeriti krvni pritisak, glikemiju i procjenjivati faktore rizika, sa ciljem ranog otkrivanja komplikacija hroničnih bolesti“, naveo je Šimun i dodao da su pilot projekti već pokrenuti u Podgorici, Andrijevici i Tivtu.

Za usvajanje spremno još 160 protokola i smjernica

Šimun je kazao da je crnogorskom zdravstvenom sistemu bila neophodna standardizacija zdravstvene zaštite, navodeći da su do sada postojali samo izolovani vodiči i smjernice koji nijesu imali status obavezujućih nacionalnih protokola.

“Imali smo par izolovanih vodiča i smjernica, ali nikada nijesu bile na nivou nacionalnih protokola i nijesu bile obavezujuće za sve ustanove. Njihova primjena je često zavisila od iskustva pojedinih ljekara i njihovog sopstvenog nahođenja“, pojasnio je Šimun.

Prema njegovim riječima, reformski proces izrade protokola predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka za podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

„Usvajanjem određenih protokola koji bi našim ljekarima i zdravstvenim radnicima davali odgovarajuću šemu postupanja u određenim slučajevima omogućavamo da se smanji rizik od ljekarske greške, smanji rizik od nepovoljnih ishoda i poveća bezbjednost pacijenata“, naveo je Šimun.

On je kazao da je mapirano oko tri hiljade procesa koje je potrebno standardizovati, a koji se ne odnose samo na medicinske specijalnosti, već i na upravljanje dokumentacijom, ljekovima i postupanje zdravstvenih radnika prema pacijentima.

Kako je naveo Šimun, formirana je radna grupa pri Ministarstvu zdravlja sastavljena od eminentnih stručnjaka iz crnogorskog zdravstvenog sistema, regiona i predstavnika Ljekarske komore, dok paralelno multidisciplinarni timovi u zdravstvenim ustanovama rade na izradi predloga protokola. 

“Do sada je usvojeno 140 protokola, vodiča i smjernica, dok je dodatnih 160 spremno za usvajanje do kraja maja. Očekujem da ćemo do kraja mjeseca imati ukupno 300 usvojenih protokola, što je veoma dobar rezultat s obzirom na to da je komisija počela sa radom u martu“, kazao je Šimun. 

Prema njegovim riječima, protokoli su usvojeni u oblastima ginekologije, akušerstva, pedijatrije, onkologije, psihijatrije, urgentne medicine i hirurgije. 

„Gledali smo da prvo standardizujemo najosjetljivije oblasti medicine, gdje su brza i kvalitetna odluka presudne za ishod liječenja“, rekao je Šimun. 

On je dodao da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) pripremio još oko 150 protokola, a Dom zdravlja Podgorica dodatnih 50, zbog čega očekuje da će do kraja juna biti usvojeno ukupno oko 500 protokola. 

Šimun je među posebno važnim dokumentima izdvojio protokole za upravljanje ljekovima.

„Vrlo često smo nalazili ljekove sa isteklim rokom ili zalihe u jednim ustanovama, dok su druge imale nestašice. Upravo protokoli vođenja evidencije, distribucije i naručivanja ljekova treba da omoguće racionalniju potrošnju i prevazilaženje potencijalnih nestašica“, rekao je Šimun. 

„Track&Trace“ sistem pratiće lijek od uvoza do pacijenta 

On je rekao i da je sproveden tender za implementaciju nacionalnog „Track&Trace“ sistema za praćenje potrošnje ljekova, da je u toku evaluacija pristiglih ponuda, te da očekuje da će nakon njenog okončanja uslijediti jednogodišnji period implementacije tog procesa. 

„Suština sistema je da pratimo lijek od trenutka kada uđe u državu pa do krajnjeg korisnika. Sistem digitalizuje nabavku, distribuciju i korišćenje ljekova, uz praćenje serijskog broja i roka trajanja. Tako da nećemo dolaziti u situaciju da negdje imamo gomilanje zaliha ili da nekima istekne rok i da propadne“, objasnio je Šimun.

Kako je naveo, sistem će povezati Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), Montefarm, Fond za zdravstveno osiguranje, veledrogerije i javne i privatne zdravstvene ustanove. 

Šimun je kao veoma važne izdvojio i protokole iz oblasti ginekologije, akušerstva i pedijatrije, koji se odnose na prijem trudnica, vođenje porođaja, neonatalnu njegu i reanimaciju novorođenčadi. 

„Posebno smo se bavili protokolima za rano prepoznavanje i liječenje sepse i septičkog šoka kod djece i odraslih. Sepsa ima veoma visoku stopu smrtnosti i zato je rano prepoznavanje ključno“, rekao je Šimun.

 On je ocijenio da protokoli štite i zdravstvene radnike i pacijente. 

„Protokol čuva doktora tako što mu daje jasnu šemu postupanja u skladu sa savremenom medicinskom doktrinom, a sa druge strane štiti i pacijenta. Ukoliko se protokol pružanja zdravstvene njege ne ispoštuje, jasno se prepoznaje odgovornost“, naveo je Šimun. 

Govoreći o implementaciji protokola, Šimun je pojasnio da će u svim zdravstvenim ustanovama biti određena odgovorna lica za praćenje njihove primjene. 

„Protokoli i vodiči će biti pretočeni u vizuelne algoritme koji će biti postavljeni na vidljivim mjestima, posebno u operacionim salama, porodilištima i urgentnim centrima“, rekao je Šimun. 

Kako je dodao, Komisija za kvalitet u okviru same ustanove pratiće implementaciju protokola kroz objektivne indikatore kvaliteta zdravstvene zaštite, a onda dostavljati izvještaje komisiji za kvalitet i bezbjednost pacijenta Ministarstva zdravlje. 

„Pratićemo stopu bolničkih infekcija, trajanje hospitalizacije, rehospitalizacije, komplikacije nakon hirurških intervencija i prijavljene neželjene slučajeve, ali i zadovoljstvo pacijenata zdravstvenom uslugom“, rekao je Šimun.

 Prva angio-sala i MR za jug države

Govoreći o investicijama u opremu, Šimun je podsjetio da je u prethodne tri godine realizovan rekordni kapitalni budžet u zdravstvu. 

„U 2023. godini realizovano je preko devet miliona EUR kapitalnog budžeta, u 2024. godini 12,5 miliona, a ove godine 12,8 miliona, što su rekordni iznosi u istoriji crnogorskog zdravstva“, naveo je ministar. 

Prema njegovim riječima, broj mamografa u Crnoj Gori povećan je sa šest na 11, a broj RTG aparata sa 28 na 41. 

„Obezbijedili smo i prvi magnet za javnu zdravstvenu ustanovu na jugu Crne Gore, u Baru, a uspješno je završen i tender za angio-salu u Kliničko-bolnički centar (KBC) Kotor. Tako da očekujemo da ćemo u narednim mjesecima imati i prvu angiosalu i na jugu države“, rekao je Šimun. 

On je istakao da je kroz kreditni aranžman sa Evropska investiciona banka planirana nabavka opreme vrijedne 27 miliona EUR za 30 zdravstvenih ustanova. 

„Nijedna javna zdravstvena ustanova neće biti izostavljena iz ovog procesa. Planirana je nabavka 341 stavke medicinske opreme“, rekao je Šimun. 

On je najavio da će kroz novi kredit biti nabavljeni CT aparati za KBC Kotor, bolnice u Meljinama, Nikšiću i Bijelom Polju, magnetna rezonanca za Kotor, savremena ultrazvučna oprema za Ginekološko-akušarsku kliniku u KCCG, kao i robotska oprema za medicinsku rehabilitaciju. 

„Prvi put ćemo imati i terenska sanitetska vozila za hitnu medicinsku pomoć, posebno za sjever Crne Gore“, rekao je Šimun. 

On je dodao da će u opštim bolnicama u Nikšiću i Bijelom Polju biti omogućene operacije katarakte, dok je, iz kapitalnog budžeta, planirana nabavka prve hiperbarične komore u javnoj zdravstvenoj ustanovi na sjeveru. 

Digitalizacija zdravstvenog sistema biće završena do 2028. 

Šimun je istakao da je digitalizacija zdravstvenog sistema jedan od ključnih prioriteta aktuelne administracije, navodeći da je cilj da Crna Gora do 2028. godine dobije moderan i interoperabilan zdravstveni informacioni sistem usklađen sa evropskim standardima. 

On je ocijenio da nivo digitalizacije zdravstvenog sistema do sada nije bio na zavidnom nivou, zbog čega je Ministarstvo zdravlja prvo usvojilo Nacionalnu strategiju digitalizacije zdravstva za period od 2024. do 2028. godine. 

Šimun je naveo da je nakon usvajanja strategije urađen i plan arhitekture digitalnog sistema, koji je pripremila renomirana kompanija iz Estonije, a zatim usvojen Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu koji omogućava povezivanje svih digitalnih sistema kako u javnom tako i u privatnom sektoru. 

„Zakon postavlja predpostavke za elektronski medicinski karton koji nam omogućava realizaciju projekta “pacijent bez papira”. Javni i privatni zdravstveni sistemi će morati da se uvežu i kada implementiramo sve te procese, građani više neće morati da nose fascikle i nalaze, jer će svaki ljekar imati uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju“, rekao je Šimun. 

On je naveo da je već započeta implementacija teleradiologije u gotovo svim javnim zdravstvenim ustanovama, da su pokrenuti i projekti teleoftalmologije u domovima zdravlja u Podgorici i Budvi, kao i pripreme za telepatologiju. 

„Planiramo i novi informacioni sistem na nivou primarne zdravstvene zaštite, koji će omogućiti lakši rad našim izabranim ljekarima, a onda i na nivou drugih ustanova. Očekujemo da kompletan proces digitalizacije bude zaokružen do 2028. godine“, rekao je Šimun.