
Foto: Rojters
Rat u Ukrajini – 372. dan. Žestoke borbe i dalje se vode oko Bahmuta. Rusi tvrde da su Ukrajinci izveli napad na njihovu teritoriju. Predsjednik Rusije Vladimir Putin naveo je da je riječ o “terorističkom aktu”. S druge strane, Kijev je odbacio tvrdnje Moskve. Ministri G20 poslije sastanka u Nju Delhiju bez zajedničkog stava o Ukrajini. Prvi put od početka rata, kratko su razgovarali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken.
Nastavljaju se borbe na istoku zemlje. Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se tokom jučerašnjeg dana širom Ukrajine. Kijev je saopštio da su ruske snage granatirale višespratnicu u Zaporožju.
Rusi masovno ginu, ali napreduju u Bahmutu
U Bahmutu u istočnoj Ukrajini su volonteri koji skupljaju mrtve civile te tako rizikuju da i sami postanu žrtve. Ljudi koji su prošle nedjelje uspjeli doći do Bahmuta koriste istu riječ za opis onoga što su doživjeli – pakao.
S obzirom na to da su ceste koje vode do grada pod stalnom vatrom s obje strane, uz snajperiste na ulicama, pristup gradu postaje sve opasniji za spasilačke ekipe. Pojavila su se nagađanja da će se ukrajinske snage morati povući.
Nijesmo uspjeli doći do središta grada posljednjih dana – rekla je Olha Danilova, koja radi za ukrajinsku nevladinu organizaciju Dobrij Ruh, koja je djelovala u Bahmutu svih sedam mjeseci ruskog napada.
Najbliže što smo mogli prići bilo je 500 metara od centra grada. Vrlo je bučno. Sve se gađa minobacačima. Grad je nedostupan. Prošli put smo pokušavali evakuisati civile s rijeke. Nijesmo se mogli ni približiti – kaže Olha.
Vojni zvaničnik: Povlačenje iz Bahmuta je na stolu, čekamo pojačanje
Ukrajinsko povlačenje iz Bahmuta – središnje tačke istočnog fronta je na stolu ako bude potrebno, ali pojačanje stiže, tvrdi ukrajinski vojni zvaničnik.
Portparol Istočne operativne komande Serhij Čerevati rekao je da “ako treba da se preduzme taktička akcija, ona će se učiniti”, ali “sve dok komanda vidi da ima smisla zadržati određeno naselje, za njega će se boriti , izvijestili su ukrajinski lokalni mediji Kyiv Independent i New Voice.
Dodao je da ukrajinski vojnici u Bahmutu “herojski brane ovaj dio fronta dok iscrpljuju, krvare i slabe neprijatelja”.
Ukrajinske snage držale su se u Bahmutu tokom mjeseci nemilosrdnih napada. Rečeno je da se situacija pogoršava i da se raspravlja o tome hoće li i kada Ukrajina povući svoje vojnike. General pukovnik Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je ranije ove sedmice da je situacija oko Bakhmuta “ekstremno napeta”.
Uništeni Bahmut je pod stalnim napadom ruskih trupa, a njegovo zauzimanje bi otvorilo put Rusiji da u potpunosti kontroliše ostatak strateškog industrijskog regiona Donbas, što je jedan od glavnih ciljeva invazije pokrenute 24. februara 2022. godine.
Blinken prepričao razgovor s Lavrovom
Danas su se na desetak minuta susreli američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Rekao sam ruskom ministru ono što smo ja i mnogi drugi rekli prošle nedjelje u UN-u i na sastanku G20. Rekao sam mu da završe ovu agresiju – rekao je Blinken.
Uključite se u značajnu diplomatiju koja može proizvesti pravedan i trajan mir – prepričao je Blinken što je rekao Lavrovu.
Predsjednik Zelenski pripremio je plan od 10 tačaka za pravedan i trajan mir. SAD je spreman diplomatijom podržati Ukrajinu kako bi na ovoj osnovi okončao rat. Međutim, predsjednik Putin nije pokazao nikakav interes za angažman – kaže Blinken.
Brazilski predsjednik razgovarao sa Zelenskim o mirovnim naporima
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva razgovarao je u četvrtak putem videa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te istakao da će podržati mirovne pregovore kako bi se okončao sukob između Ukrajine i Rusije.
Lula će o mirovnim naporima razgovarati s Kinom kada sljedeći mjesec posjeti Peking, a takođe i s Rusijom, stoji u saopštenju njegove kancelarije. Rečeno je i da je Zelenskij pozvao Lulu da posjeti Kijev.
Zaharova: Tražimo službeni stav Srbije o isporuci srpskog oružja Ukrajini
Moskva je od Beograda zatražila službeni stav o informacijama da je Ukrajini isporučeno srpsko oružje, izjavila je portparolka ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova.
Već smo zatražili od Beograda da se izjasni. Takve izjave ne treba davati ni putem medija, ni preko Telegram kanala ni kroz curenje informacija, već putem službenog saop[tenja stava srpske strane – izjavila je Marija Zaharova i dodala da se činjenice moraju otkriti i na osnovu njih donijeti odgovarajući zaključci jer je u pitanju “izuzetno važna tema za bilateralne odnose”.
SAD objavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini od gotovo 400 miliona dolara
Sjedinjene Američke Države danas će objaviti novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od gotovo 400 miliona dolara, koji obuhvata uglavnom municiju, rekla su dva neimenovana zvaničnika.
Očekuje se da će pomoć Ukrajini biti glavna tema današnjeg sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njemačkog kancelara Olafa Scholza u Bijeloj kući, objavio je Rojters.
Izvori su naveli da novi paket američke pomoći Ukrajini sadrži više raketa GMLRS za HIMARS lansere, municiju za borbena vozila Bredli, kao i lansirne mostove oklopnih vozila.
Oprema će se finansirati iz predsjedničkih sredstava ili će biti isporučena iz američkih zaliha bez odobrenja Kongresa kao odgovor na hitan slučaj, prenio je Rojters.
Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO-u, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne
Američki predsjednik Džo Bajden želi i Finsku i Švedsku u NATO-u i više je fokusiran na pridruživanje obje zemlje, a ne na to da to učine istovremeno, saopšteno je iz Bijele kuće.
Upitan da li bi Bajden podržao ulazak Finske u NATO prije Švedske, portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je da će ”Finska i Švedska biti veliki saveznici u NATO-u, a što se tiče pitanja o koreografiji… Nama je važno da obje nacije budu članice. ‘Teksaški dvokorak’ koji ide uz to… To nije naša glavna briga – prenio je Rojters.
Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Alijansi nakon ruske invazije na Ukrajinu. Mađarska i Turska su jedine članice NATO-a koje još nijesu ratifikovale kandidature.
Izvor: Agencije
Japanski naučnici započeli su ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u dentalnoj medicini.
Ispitivanje, koje je započelo u septembru 2024. godine, slijedi višegodišnje istraživanje antitijela koje bi moglo podstaći rast zuba kod ljudi.
Cilj lijeka je pomoći osobama koje pate od gubitka zuba, stanja za koje nema trajnog lijeka.
“Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli onima koji pate od gubitka ili nedostatka zuba. Iako do danas nije postojao tretman koji bi omogućio trajno izlječenje, smatramo da su očekivanja ljudi od rasta zuba visoka”, rekao je Katsu Takahashi, voditelj stomatologije na medicinskom istraživačkom institutu bolnice Kitano u Osaki, u intervjuu za The Mainichi.
Istraživanje se fokusira na gen-1 povezan s preosjetljivošću materice (USAG-1), antitijelo za koje se zna da inhibira razvoj zuba kod sisavaca. Godine 2021. godine naučnici s Univerziteta Kjoto, koji su takođe uključeni u trenutna ispitivanja, identifikovali su monoklonsko antitijelo sposobno poremetiti interakciju USAG-1 s koštanim morfogenetskim proteinima (BMP), koji igraju ključnu ulogu u formiranju zuba.
“Znali smo da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali je hoće li to biti dovoljno”, rekao je Katsu Takahashi sa Univerziteta Kjoto, koautor studije, u prethodnoj izjavi za medije.
Sada naučnici testiraju lijek u studiji koja će trajati 11 mjeseci, a uključuju 30 muških učesnika u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub. Lijek se primjenjuje intravenski kako bi se procijenila njegova sigurnost i djelotvornost. U prethodnim ispitivanjima na životinjama nijesu uočeni nikakvi štetni učinci.
Ako bude uspješna, bolnica Kitano planira proširiti liječenje na djecu u dobi od 2 do 7 godina kojima nedostaju najmanje četiri zuba, s krajnjim ciljem da lijek bude široko dostupan do 2030. Dok je trenutni fokus na pacijentima s urođenim nedostatkom zuba, Takahashi se nada da bi tretman mogao pomoći svima koji su izgubili zub.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće oblačno uz povremenu kišu, najavili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologuju. Ponegdje na jugu i pljusak sa grmljavinom.
Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku dosta suvog vremena. Vjetar uglavnom slab do umjeren, ponegdje pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 15, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
Košarkaši Lovćena izgubili su od Danilovgrada rezultatom 64:62 u posljednjoj utakmici 21. kola Prve crnogorske lige.
Čitav meč na Cetinju bio je neizvjestan, a odlučen je na dvije sekunde prije kraja.
Prvo je Ivančević pogodio trojku za prednost Lovćena (62:60), da bi 15 sekundi prije kraja Jovović izjednačio.
Cetinjani nijesu iskoristili posljednji napad, promašio je Ratknić, da bi trijumf Danilovgrađanima – dvije sekunde prije kraja, donio Tatar.
I na ovom meču domaćin je nastupio sa samo sedam igrača, a najefikasniji je bio Ivančević sa 16 poena.
Projekcija slovačkog filma ”Invalid” održana je večeras u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
“Invalid” je slovačka crna komedija u režiji Jonaša Karaseka, a radnja filma zbiva se tokom turbulentnih 1990-ih godina.
Prije projekcije filma obratio se ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Boris Gandel.
Nakon tragičnih i tužnih dana s početka godine, željeli smo da vam donesemo malo kulture i, barem možda, malo smijeha – ako je to uopšte moguće. Ovim putem želim da se zahvalim direktorici Centra za kulturu Jeleni Milošević i profesoru Bobanu Batrićeviću, s kojima smo organizovali projekciju ovog filma – kazao je Gandel.
Ambasador je najavio da će predsjednik Slovačke, Peter Pelegrini, u maju posjetiti Crnu Goru, te da će tom prilikom sa Cetinjem biti potpisana dva ugovora.
Prvi ugovor odnosi se na bratimljenje Cetinja i grada Košice, gdje se nalazi sjedište našeg predsjednika, dok drugi ugovor predviđa saradnju između Filozofskog fakulteta iz Preševa i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – kazao je Gandel.
Večeras je govorio istoričar i profesor Fakulteta za crnogorski jezik Boban Batrićević istakavši da je slovačka diplomatija dala veliki doprinos za obnovu crnogorske nezavisnosti.
Ne smijemo zaboraviti da su ambasadori, diplomate i ministri poput gospode Miroslava Lajčaka i Františeka Lipke mnogo učinili 2006. godine, kada su u ime Evropske unije pratili proces crnogorskog referenduma, čime je Slovačka pozicionirana kao jedna od važnih zemalja za Crnu Goru. Naša država je, nažalost, uzvratila time što nemamo diplomatsko predstavništvo u Bratislavi, ali se nadam da će se to ispraviti u godinama koje dolaze – istakao je Batrićević.
Događaju su večeras prisustvovali ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko, ambasador Austrije u Crnoj Gori Kristijan Štajner kao i delegacije ambasada Hrvatske i Slovenije.
Projekcija filma organizovana je u saradnji sa Ambasadom Slovačke, Centrom za kulturu i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost.
Ispred zgrade Vlade održan je još jedan protest Sindikata uprave i pravosuđa. Predstavnici Sindikata ponovili su da ne odustaju od zahtjeva, među kojima su povećanje koeficijenata, izgradnja stanova za zaposlene, sedmočasovno radno vrijeme. Obratili su se i Delegaciji Evropske unije u Podgorici, tražeći hitan sastanak.
Stanje u javnoj upravi nije na zadovoljovajućem nivou, Evropa nas opominje – poručeno je s još jednog protesta Sindikata uprave i pravosuđa koji je održan ispred zgrade Vlade.
“Nema kvalitetnog socijalnog dijaloga, nema koherentnosti među državnim organima, nema nagrade prema zaposlenima i najugroženijim nivoima državne uprave, nema stimulacije, kako onda očekujete da javna uprava bude kvalitetna, efikasna i da bude na najvišem nivou kada se ne cijeni radnik”, kazao je predsjednik sindikata Nenad Rakočević.
Nakon obraćanja ispred zgrade Vlade, okupljeni su zajedno prošetali do Delegacije Evropske unije u Podgorici kako bi ambasadoru Johanu Satleru predali pismo u kojem su zatražili sastanak na kojem bi, kako su kazali, prezentovali njihovu situaciju i pokušali da pronađu rješenje.
“Prvenstveno mislimo na ono što nije ispoštovano a to je uvećanje zarada po Granskom ugovoru. Zaposleni umjesto da budu nagrađeni zbog istrorijskog rezultata i dobijanja pozitivnog IBAR-a, zarade nam čak nisu ni korigovane po mjeri koja je bila obećana Evropom sad. I Sigmin izvještaj koji se tiče reforme uprave pokazao je poražavajuće rezultate u sprovođenju reformi od Vlade”, kazao je potpredsjednik sindikata Edin Mušović.
Nakon što su predali pismo, okupljeni su se razišli uz poruku da nagomilani problemi u državnoj upravi i pravosuđu moraju postati prošlost, te da neće odustati dok se ne izbore za poboljšanje standarda i dostojanstvene uslove rada.
Izvor: RTCG
Južni Sudan se suočava sa najgorom epidemijom kolere u posljednjih 20 godina, sa više od 40.000 slučajeva zaraze od kojih su preminule 694 osobe, za manje od šest mjeseci, saopštio je danas Fond UN za djecu (UNICEF).
Najmlađa država na svijetu, pogođena nestabilnošću od dobijanja nezavisnosti od Sudana 2011. godine, proglasila je epidemiju u oktobru 2024.
“Od 28. septembra 2024. do 18. marta 2025. godine u Južnom Sudanu je prijavljeno više od 40.000 slučajeva zaraze, uključujući 694 smrtna slučaja širom zemlje. To je najgora epidemija u posljednjih 20 godina”, navodi se u saopštenju UNICEF.
Djeca mlađa od 15 godina čine 50 odsto slučajeva, dodaje se u saopštenju.
Sukobi između snaga vlade Južnog Sudana i naoružanih grupa na sjeveroistoku već nekoliko nedjelja pogoršavaju epidemiju, upozorila je nedavno međunarodna nevladina organizacija Ljekari bez granica (Medecins sans frontieres – MSF).
Zbog tih sukoba raseljeno je 50.000 ljudi od kraja februara, saopštila je prošle nedjelje Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kolera je akutna crijevna infekcija koja se širi hranom i vodom kontaminiranom bakterijom – vibrio cholerae. Bolest može da bude smrtonosna ukoliko se ne liječi odmah antibioticima i unošenjem tečnosti.
Prema podacima UNICEF, u periodu od januara 2024. do marta 2025. potvrđeno je više od 178.000 slučajeva kolere u 16 zemalja istočne i južne Afrike.
Angola, gdje takođe vlada epidemija kolere, prijavila je više od 7.500 slučajeva zaraze i 294 smrtna slučaja od 7. januara do 18. marta ove godine.
Izvor: Beta