Rat u Ukrajini – 372. dan. Žestoke borbe i dalje se vode oko Bahmuta. Rusi tvrde da su Ukrajinci izveli napad na njihovu teritoriju. Predsjednik Rusije Vladimir Putin naveo je da je riječ o “terorističkom aktu”. S druge strane, Kijev je odbacio tvrdnje Moskve. Ministri G20 poslije sastanka u Nju Delhiju bez zajedničkog stava o Ukrajini. Prvi put od početka rata, kratko su razgovarali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken.

Nastavljaju se borbe na istoku zemlje. Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se tokom jučerašnjeg dana širom Ukrajine. Kijev je saopštio da su ruske snage granatirale višespratnicu u Zaporožju.

Rusi masovno ginu, ali napreduju u Bahmutu

U Bahmutu u istočnoj Ukrajini su volonteri koji skupljaju mrtve civile te tako rizikuju da i sami postanu žrtve.  Ljudi koji su prošle nedjelje uspjeli doći do Bahmuta koriste istu riječ za opis onoga što su doživjeli – pakao.

S obzirom na to da su ceste koje vode do grada pod stalnom vatrom s obje strane, uz snajperiste na ulicama, pristup gradu postaje sve opasniji za spasilačke ekipe. Pojavila su se nagađanja da će se ukrajinske snage morati povući.

Nijesmo uspjeli doći do središta grada posljednjih dana – rekla je Olha Danilova, koja radi za ukrajinsku nevladinu organizaciju Dobrij Ruh, koja je djelovala u Bahmutu svih sedam mjeseci ruskog napada.

Najbliže što smo mogli prići bilo je 500 metara od centra grada. Vrlo je bučno. Sve se gađa minobacačima. Grad je nedostupan. Prošli put smo pokušavali evakuisati civile s rijeke. Nijesmo se mogli ni približiti – kaže Olha.

Vojni zvaničnik: Povlačenje iz Bahmuta je na stolu, čekamo pojačanje

Ukrajinsko povlačenje iz Bahmuta – središnje tačke istočnog fronta je na stolu ako bude potrebno, ali pojačanje stiže, tvrdi ukrajinski vojni zvaničnik.

Portparol Istočne operativne komande Serhij Čerevati rekao je da “ako treba da se preduzme taktička akcija, ona će se učiniti”, ali “sve dok komanda vidi da ima smisla zadržati određeno naselje, za njega će se boriti , izvijestili su ukrajinski lokalni mediji Kyiv Independent i New Voice.

Dodao je da ukrajinski vojnici u Bahmutu “herojski brane ovaj dio fronta dok iscrpljuju, krvare i slabe neprijatelja”.

Ukrajinske snage držale su se u Bahmutu tokom mjeseci nemilosrdnih napada. Rečeno je da se situacija pogoršava i da se raspravlja o tome hoće li i kada Ukrajina povući svoje vojnike. General pukovnik Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je ranije ove sedmice da je situacija oko Bakhmuta “ekstremno napeta”.

Uništeni Bahmut je pod stalnim napadom ruskih trupa, a njegovo zauzimanje bi otvorilo put Rusiji da u potpunosti kontroliše ostatak strateškog industrijskog regiona Donbas, što je jedan od glavnih ciljeva invazije pokrenute 24. februara 2022. godine.

Blinken prepričao razgovor s Lavrovom

Danas su se na desetak minuta susreli američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Rekao sam ruskom ministru ono što smo ja i mnogi drugi rekli prošle nedjelje u UN-u i na sastanku G20. Rekao sam mu da završe ovu agresiju – rekao je Blinken.

Uključite se u značajnu diplomatiju koja može proizvesti pravedan i trajan mir – prepričao je Blinken što je rekao Lavrovu.

Predsjednik Zelenski pripremio je plan od 10 tačaka za pravedan i trajan mir. SAD je spreman diplomatijom podržati Ukrajinu kako bi na ovoj osnovi okončao rat. Međutim, predsjednik Putin nije pokazao nikakav interes za angažman – kaže Blinken.

Brazilski predsjednik razgovarao sa Zelenskim o mirovnim naporima

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva razgovarao je u četvrtak putem videa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te istakao da će podržati mirovne pregovore kako bi se okončao sukob između Ukrajine i Rusije.

Lula će o mirovnim naporima razgovarati s Kinom kada sljedeći mjesec posjeti Peking, a takođe i s Rusijom, stoji u saopštenju njegove kancelarije. Rečeno je i da je Zelenskij pozvao Lulu da posjeti Kijev.

Zaharova: Tražimo službeni stav Srbije o isporuci srpskog oružja Ukrajini

Moskva je od Beograda zatražila službeni stav o informacijama da je Ukrajini isporučeno srpsko oružje, izjavila je portparolka ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova.

Već smo zatražili od Beograda da se izjasni. Takve izjave ne treba davati ni putem medija, ni preko Telegram kanala ni kroz curenje informacija, već putem službenog saop[tenja stava srpske strane – izjavila je Marija Zaharova i dodala da se činjenice moraju otkriti i na osnovu njih donijeti odgovarajući zaključci jer je u pitanju “izuzetno važna tema za bilateralne odnose”.

SAD objavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini od gotovo 400 miliona dolara

Sjedinjene Američke Države danas će objaviti novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od gotovo 400 miliona dolara, koji obuhvata uglavnom municiju, rekla su dva neimenovana zvaničnika.

Očekuje se da će pomoć Ukrajini biti glavna tema današnjeg sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njemačkog kancelara Olafa Scholza u Bijeloj kući, objavio je Rojters.

Izvori su naveli da novi paket američke pomoći Ukrajini sadrži više raketa GMLRS za HIMARS lansere, municiju za borbena vozila Bredli, kao i lansirne mostove oklopnih vozila.

Oprema će se finansirati iz predsjedničkih sredstava ili će biti isporučena iz američkih zaliha bez odobrenja Kongresa kao odgovor na hitan slučaj, prenio je Rojters.

Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO-u, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne

Američki predsjednik Džo Bajden želi i Finsku i Švedsku u NATO-u i više je fokusiran na pridruživanje obje zemlje, a ne na to da to učine istovremeno, saopšteno je iz Bijele kuće.

Upitan da li bi Bajden podržao ulazak Finske u NATO prije Švedske, portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je da će ”Finska i Švedska biti veliki saveznici u NATO-u, a što se tiče pitanja o koreografiji… Nama je važno da obje nacije budu članice. ‘Teksaški dvokorak’ koji ide uz to… To nije naša glavna briga – prenio je Rojters.

Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Alijansi nakon ruske invazije na Ukrajinu. Mađarska i Turska su jedine članice NATO-a koje još nijesu ratifikovale kandidature.

Izvor: Agencije