Društvo

Šišević: Prosječan građanin Crne Gore godišnje popije 9,4 litra čistog alkohola

.
Šišević: Prosječan građanin Crne Gore godišnje popije 9,4 litra čistog alkohola

Šišević, Foto: TV Vijest

Prosječan građanin Crne Gore godišnje popije 9,4 litra čistog alkohola, a realna potrošnja je vjerovatno i veća zbog neregistrovane proizvodnje u domaćinstvima.

Još alarmantnije, istraživanja pokazuju da mladi počinju konzumirati alkohol već oko 13. godine, često u krugu porodice, kazala je za TV Vijesti Sanja Šišević, programska direktorica NVO Cazas, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.

“Početak konzumacije alkohola je, prema istraživanjima, već oko 13. godine. Nažalost, u velikom procentu, prvi kontakt s alkoholom se dešava upravo u porodičnom okruženju. Ovaj obrazac pijenja, posebno ekscesivno konzumiranje alkohola vikendom, postao je dominantan među tinejdžerima i studentima. Zabrinjavajuće je i to što se razlika u konzumaciji između muškaraca i žena smanjuje, dijelom zbog marketinških strategija alkoholne industrije koje ciljano prilagođavaju proizvode mlađoj populaciji”, istakla je Šišević.

Dr Nelica Ivanović, pedijatrica i neurološkinja, upozorava da alkohol ne samo da oštećuje neurotransmitere, već može izazvati i smanjenje hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje, čime se narušavaju sposobnosti učenja, koncentracije i planiranja.

“Takođe, alkohol podstiče impulsivnost te povećava rizik od razvoja anksioznosti i depresije. Posebno zabrinjava podatak da, ako se alkohol proba između 11. i 12. godine, zavisnost od alkohola nakon deset godina razvije čak 14 do 16 posto tih osoba”, naglašava dr Ivanović.

Prema podacima JU “Kakaricka gora”, struktura građana koji traže pomoć za odvikavanje od alkohola značajno se promijenila. Dok su se ranije za liječenje javljali korisnici prosječne starosti od oko 35 godina, sada većina njih ima između 25 i 26 godina. Takođe, povećava se interesovanje žena za stacionarni tretman.

“Kod nas stacionarni tretman traje godinu, a nakon toga još godinu dana pratimo naše klijente”, istakla je Aida Kerović, socijalna radnica JU “Kakaricka gora”.

Kerović naglašava da su recidivi česti i da predstavljaju sastavni dio bolesti.

“Često naši klijenti ponovo traže pomoć, što nije izuzetak u procesu liječenja. Dugotrajna i kvalitetna apstinencija se često postiže tek nakon nekoliko neuspješnih pokušaja odvikavanja”, dodala je.