Boris Raonić Foto: RTCG
Na dnevnom redu današnje sjednice Savjeta RTCG-a su rasprava i izjašnjavanje u vezi sa postupanjem presude Višeg suda, druga tačka je odluka o poništenju odluke o imenovanju generalnog direktora, dok je treća tačka imenovanje.
Članovi Savjeta nijesu imali većinu od šest članova (dvotrećinska većina) kako bi bio usvojen predlog da se sjednica zatvori za javnost. Za taj predlog glasala su četiri člana, dva su bila protiv, a jedan uzdržan.
Svi članovi Savjeta jednoglasno su usvojili prvu tačku dnevnog reda. Dakle, konstatovana je odluka o ponistenju odluke o imenovanju Raonića.
Članica Savjeta Amina Murić predložila je da se sjednica zatvori za javnost, kako bi se izbjegla spinovanja i pogrešna tumačenja u javnosti.
Član Predrag Miranović rekao je da će na jednako način diskutovati i pred novinarima i bez njih, kao i da je indiferentan po pitanju toga da li će sjednica biti javna ili tajna.
Marijana Camović Veličković istakla je da je protiv toga jer je obaveza Savjeta da radi javno. Istakla je da javni servis od juče nema generalnog direktora.
Ocijenila je da je danas najvažnije pitanje o kojem je Savjet od početka mandata razmatrao, te da želi da im bude neprijatmo kada se uprkos sudskoj presudi pojedini članovi budu izjašnjavali o novom imenovanju Borisa Raonića, uprkos sudskoj presudi.
Ona je rekla predsjedniku Drljeviću da je u dvogodišnjem periodu podržao Raonića i u zakonitim i nezakonitim odlukama, ali da on više ne može biti generalni direktor po sudskoj presudi Višeg suda.
Član Savjeta Filip Lazović rekao je da stoji iza svake riječi koju izgovori na sjednici, ocijenivši da je ovo atipična situacija i da postoji pritisak u kontekstu današnje sjednice.
Stav pravne službe RTCG je da danas treba da se glasa za nekog od kandidata sa konkursa iz 2021. godine, uključujući i Raonića.
Pravnik RTCG Željko Mićović je rekao da je presuda Višeg suda jasna u dispozitivu, te da Savjet RTCG danas treba da donese odluku kojom poništava odluku o imenovanju Raonića.
Ni u kom slučaju, rekao je, ne žele da dovedu članove Savjeta u krivičnu odgovornost ne postupajući po presudi. Kazao je da je u obrazloženju navedeno nešto što je i pravnicima i laicima nejasno.
Citirao je stav o pravnim posljedicama, ocijenivši da sud nije bio decidan jer se tužbom tražilo samo poništenje odluke o imenovanju.
Savjet je, kako je kazao, na osnovu javnog konkursa izabrao četiri kandidata koji su pravno-formalno ispunjavali uslove, a koji su imali intervju i shodno tome je izabran kandidat koji je po njihovom diskrecionom pravu ispunjavao interese da bude generalni direktor RTCG.
Ponovio je stav pravne službe i predlog da se generalni direktor imenuje odlukom, a da se ne ide na konkurs.
Pojasnio je da to znači imenovanje nekog od četiri kandidata, uključujući i Raonića, kojeg, ako on bude izabran, bi trebalo imenovati na kraći period s obzirom na vrijeme provedeno na funkciji.
Đukanović: Presuda u suprotnosti sa praksom Vrhovnog suda
Advokatica Zorica Đukanović smatra da presuda kao pravosnažna odluka mora da se ispoštuje i da će se kroz reviziju pokazati sve nepravilnosti i nezakonitosti koje se nalaze u presudi.
Rekla je da je donesena presuda u suprotnosti sa praksom Vrhovnog suda.
Camović Veličković: Mišljenje pravne službe problematično
Camović Veličković kazala je da smatra izuzetno problematičnim mišljenje pravne službe, odnosno Mićovića.
Rekla je da ih navodi da, uprkos eksplicitno navedenoj presudi, stavi na listu za izbor Borisa Raonića.
‘Hocemo li mi ako danas to uradimo da čekamo pravosnažnu presudu po tužbi Srđana Čovića, hoćemo li svaka 2, 3 mjeseca da raspravljamo o nezakonitim imenovanjima RTCG… Ne mogu da razimijem zašto i dalje insistirate na onome što je sud ocijenio kao nezakonito. Nikola Marković je tražio da se zbog konflikta interesa poništi odluka, a Čović po drugom osnovu. Da li mi zastupamo javni servis ili Borisa Raonića? Razmotrite to prije nego ga stavite na listu”, rekla je Camović Veličković.
Mićović je rekao da je njegovo tumačenje, koje proizlazi iz presude, da se Raonić ne može eliminisati prilikom izbora generalnog direktora među kandidatima, prijavljenim 2021. godine.
Miranović je rekao da juče na sastanku nije postojalo saglasje oko obrazloženja odluke o njihovim daljim potezima, te koji pravac odabrati.
Rekao je da bio bliži stavu da u ponovljenom postupku razmatraju preostale kandidate. Tvrdi da je njegova bojazan kako će drugi cijeniti ukoliko odaberu stav pravne službe da i Raonića razmatraju kao kandidata.
Špajak: Raspisati novi konkurs, neću danas glasati o direktoru
Članica Savjeta Milica Špajak smatra da je najbolje rješenje između dvije pravne posljedice poništiti konkurs i raspisati novi.
Rekla je da presuda ostavlja prostora za različita tumačenja, te da vjeruje da je ispravno imenovati v.d. direktora i raspisati novi konkurs.
Izvor: Vijesti
Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su, u odnosu na isti prošlogodišnji period, u prosjeku bile više jedan odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u septembru su, u odnosu na avgust, u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama mlijeko, sir i jaja, gorivo i mazivo za motorna vozila, voće, usluge smještaja – navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene u periodu od januara do septembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u septembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 3,9 odsto, ostala dobra i usluge jedan odsto, obrazovanje 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,8 odsto, komunikacije 0,6 odsto i rekreacija i kultura 0,3 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama prevoz 1,8 odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,7 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,8 odsto i alkoholna pića i duvan 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Izvor: Mina bussines
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković donio je Odluku o novčanoj nagradi za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Filipa Latkovića i Igora Jovićevića koji su učestvovali u akciji spašavanja nakon katastrofalnih poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz gradske uprave.
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Poplave i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu odnijeli su više od 20 života i izazvali veliku štetu, a pomoć je stigla iz brojnih zemalja, uključujući Crnu Goru. Služba zaštite i spašavanja sa Cetinja bila je među prvima koji su se odazvali pozivu za pomoć.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.