Društvo

Skinuto 12 ljekova, ali postoje paralele

“Napominjemo da za sve ljekove koji su skinuti sa liste ljekova postoje dostupne terapijske opcije od drugih proizvođača a koje se objezbjeđuju iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje”, navode iz Ministarstva zdravlja.
Skinuto 12 ljekova, ali postoje paralele

Ilustracija (foto: Pixabay)

Sa osnovne liste ljekova, koji se dobijaju o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje, u januaru je skinuto 12 medikamenata, među kojima su citostatici, lijek koji se koristi u terapiji protiv HIV virusa, paracetamol sirup za djecu.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su odgovorili da za te ljekove postoje paralele od drugih proizvođača, koje se takođe obezbjeđuju iz budžetskih sredstava i da je više razloga zbog kojih su medikamenti povučeni sa liste.

“Vijestima” su se prethodnih dana javili pacijenti koji u apotekama nijesu kao do sada mogli da podignu uz recept propisanu terapiju bez plaćanja iz džepa. U međuvremenu, Ministarstvo zdravlja objavilo je spisak ljekova koji su skinuti sa liste prošlog mjeseca.

Iz tog resora su odgovorili da je Vlada na posljednjoj sjednici u 2024. utvrdila Odluku o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova, a koja je u januaru stupila na snagu.

Tom prilikom, pojašnjavaju, sa liste je skinuto 12 ljekova na zahtjev proizvođača, odnosno nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet.

Ističu da su zahtjevi podneseni zbog neodgovarajuće cijene lijeka na listi ljekova, prestanka proizvodnje ili prometa ljekova u Crnoj Gori.

“Napominjemo da za sve ljekove koji su skinuti sa liste ljekova postoje dostupne terapijske opcije od drugih proizvođača a koje se objezbjeđuju iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje”, navode u Ministarstvu.

Sa liste je povučen citostatik docetaksel protiv uznapredovalog raka dojke, lamivudin/zidovudin koji se koristi u terapiji HIV-a, proizvođača Glaxo Smith Kline, ibuprofen i paracetamol sirup proizvođača Hemofarm, kapi za oči dorzolamid.

Povučen je natrijum hlorid rastvor za infuziju domaćeg proizvođača Hemomont, povidon jod rastvor za kožu Hemofarma, metilergometrin kapi koje se koriste za sprečavanje i liječenje krvarenja poslije porođaja i pobačaja, te pemetreksed – citostatik za pacijente sa uznapredovalim rakom pluća.

Vlada je prošle godine, shodno Uredbi o kriterijumima za stavljanje lijeka na Listu ljekova, tri puta mijenjala listu – prvo u maju, zatim u oktobru, pa krajem godine.

Lista je u maju proširena za 11 generičkih ljekova za koje već postoji paralela i šest novih, a proširene su indikacije za dva medikamenta. Iz ministarstva su tada pojasnili da se proširenjem indikacija omogućava liječenje pacijentkinja od trostruko negativnog karcinoma dojke koje do sada nisu imale odgovarajuću terapiju i za oboljele od karcinoma pluća.

Lista je u oktobru proširena za 16 novih ljekova koji se koriste u terapiji neuroloških, infektivnih, autoimunih i onkoloških, ali i drugih oboljenja.

“Na novoj Listi sada su dostupne dodatne terapijske opcije za liječenje lupusa, multiple skleroze, karcinoma dojke, karcinoma pluća, karcinoma prostate, zatim za lječenje leukemije, astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, HIV infekcije, kao i suplementna terapija za pacijente koji se nalaze na dijalizi. Takođe, od sada su dostupna i dva nova rezervna antibiotika, koji se koriste u terapiji komplikovanih infekcija”, saopšteno je iz Ministarstva u oktobru.

Cijene ljekova koji se propisuju i izdaju na teret Fonda – takozvana pozitivna lista, ograničene su Uredbom o formiranju maksimalnih cijena lijeka.

Maksimalna cijena tih ljekova formira se na bazi izračuna prosječnih cijena ljekova u referentim državama koje određuje država, trenutno Srbija, Rumunija i Češka, na način da ona može biti maksimalno 95 odsto prosječne cijene u te tri zemlje za originalne ljekove.

Takođe, cijene ljekova sa “pozitivne liste” formiraju se u direktnim pregovorima između proizvođača i Ministarstva zdravlja, a osnovna i doplatna lista ažuriraju se tri puta godišnje, pa i cijene koje država utvrđuje.

Sa druge strane, za ljekove za koje država smatra da ne pripadaju korpusu esencijalnih za zdravlje stanovništva (takozvana “negativna lista”), a koje građani plaćaju iz džepa, cijene određuje proizvođač. Ti ljekovi skuplji su nego u regionu i pacijentima su manje dostupni zbog platežne moći, zbog čega će poslanici uskoro glasati o tome da li će I za dio tih medikamenata zakonom ograničiti cijene.

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Dane Marković i Dragana Vukčević dostavili su Skupštini Predlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima, kako bi se zakonski ograničila cijena ljekova koji se izdaju na recept, a ne nalaze se na osnovnoj i doplatnoj listi.

Zakonodavni odbor Skupštine predložio je 21. januara da usvoji Predlog zakona, ocijenivši da je u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.

Izvor: Vijesti