Foto: Reuters
Njemački kancelar Olaf Šolc poslao je zahtjev parlamentu za održavanje glasanja o povjerenju 16. decembra, nakon raspada njegove koalicione vlade prošlog mjeseca.
Ukoliko Olafu Šolcu bude izglasano nepovjerenje, kako se očekuje, zatražiće od predsjednika države da raspusti parlament.
Takav slijed događaja će pokrenuti organanizaciju novih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, prenosi Rojters.
U dogovoru sa opozicijom, očekuje se da će novi izbori biti održani 23. februara 2025.
Prošlog mjeseca, Šolcova koalicija koju su činile Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i neoliberalne Slobodne demokrate (FDP) se raspala, što je ostavilo kancelara na čelu manjinske vlade u Berlinu.
Izvor: Agencije
Na sjeveru Crne Gore, u četvrtak, 12. decembra, ujutru ponegdje magla, tokom dana umjereno do potpuno oblačno vrijeme, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na jugu države umjereno oblačno, s dužim sunčanim periodima.
Vjetar umjeren, promjenljivog smjera. Na jugoistoku povremeno umjeren, na udare kratkotrajno pojačan, sjeveroistočni vjetar.
Temperatura vazduha do 16 stepeni.
Fejsbuk i Instagram nalozi hiljada korisnika u Sjedinjenim Američkim Državama danas su pali, prema veb lokaciji za praćenje prekida rada društvenih mreža, Downdetector.com, prenosi agencija Rojters.
Kompanija Meta nije odmah odgovorila na Rojtersov zahtjev za komentar.
Brojni korisnici Fejsbuka u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na drugim društvenim mrežama, poput X-a, javljaju kako im se pojavljuje greška, odnosno da ne mogu pristupiti toj platformi, a problemi su se počeli javljati oko 19 sati po našem vremenu.
Prekid je počeo oko 18:50 časova po srednjeevropskom vremenu.
Neki korisnici Fejsbuka i Instagrama objavili su na platformi X da su naišli na grešku u kojoj je pisalo “nešto je pošlo naopako” i da Meta radi na tome da je popravi.
Volonteri Organizacije Crvenog krsta Cetinje, pored brojnih aktivnost i dobrovoljnog rada u korist šire zajednice, redovni su učesnici i brojnih edukativnih kampova i radionica.
Mlade volonterke Nađa Stanojević i Ivan Čelebić, prisustvovali su 22. Skupštini omladine Crvenog krsta Stari grad, koja je održana u Beogradu.
Volonteri sa Cetinja pridružili su se mladima iz brojnih organizacija Crvenog krsta Srbije i Bosne i Hercegovine.
Nađa i Ivan predstavili su rad Organizacije Crvenog krsta Prijestonice Cetinje.
Ove dane smo iskoristili da zajedno razmijenimo ideje, postavimo ciljeve i još jednom potvrdimo našu posvećenost vrijednostima koje zastupamo. Hvala svima što ste dio ove misije i što svojim djelovanjem pokazujete da je svaki pojedinac važan u kreiranju boljeg društva – objavljeno je na Instagram stranici Crveni krst Stari grad.
Volonterke cetinjskog Crvenog krsta, Maša Kasom, Zorana Zečević i Kaja Krstićević, na seminaru u Budvi, pohađale su u obuku na temu mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške.
Fokus edukacije koju je organizovao Crveni krst Crne Gore bio je na ukazivanju psihosocijalne podrške kojom se u toku i nakon kriznih događaja smanjuju posljedice po zajednicu kao i psihološko osnaživanje volontera za djelovanje u takvim okolnostima – objavljeno je na Fejsbuk stranici Organizacije Crvenog krsta Prijestonice Cetinje.
Kroz teme mentalnog zdravlja na trodnevnoj obuci, volontere je vodila psihološkinja Aleksandra Vujović.
Protest ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović” održaće se 13. decembra, u 17.15h u parku ispred te škole zbog, kako su kazali organizatori, njihovog kolektivnog neslaganja sa nedopustivim ponašanjem u obrazovnim institucijama, kao i “izraz nezadovoljstva da se slučajevi seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja zataškavaju i blago kažnjavaju”.
Kako su kazali organizatori protesta, Sara Vujisić, koja je, kako navodi, preživjela seksualno uznemiravanje od strane profesora R.Č. i aktiviste za ljudska prava Koste Mijuškovića, kao društvo imamo moralnu i etičku odgovornost da se borimo za bezbjednost, dostojanstvo i prava svih naših učenika kao i građana.
Protest je takođe poziv na odgovornost pedagoške struke i svih onih koji učestvuju u oblikovanju i održavanju obrazovnog sistema. Molimo Vas da prisustvujete protestu, da ga najavite i izvještavate o njemu kako bismo zajedno poslali snažnu poruku da obrazovni sistem mora biti zasnovan na poštovanju, sigurnosti, povjerenju i odgovornosti – navodi se u saopštenju organizatora protesta.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni izabrana je za najmoćniju osobu u Evropi, prema ovogodišnjem odabiru magazina Politiko.
Odmah iza nje nalaze se Ursula fon der Lajen, Vladimir Putin, Donald Tusk i Nađa Kalvino.
Politiko piše da je Melonijeva oduvijek bila na čelu desničarskog talasa koji je prijetio (i prijeti) da preplavi cijelu Evropu.
Čak i kad je došla do središta, Meloni — koja je svoju političku karijeru započela kao aktivistkinja u ogranku mladeži neofašističkog Italijanskog socijalnog pokreta i hvalila diktatora Benita Musolinija kao „dobrog političara koji je učinio sve što je učinio za dobrobit Italije“ — bila je na čelu talasa koji evropsku politiku vuče prema krajnjoj desnici.
Iako Melonijeva ima neke poprilično diskutabilne stavove po pitanju problema migracije i LGBTK+ prava, stavove koje iz Brisela uglavnom osuđuju, lideri Evropske unije, pomalo iznenađujuće, nikada joj zbog toga nisu pretjerano zamjerali.
Koliko god Melonijeva možda vizuelno izgledala „bezopasno“ (Politiko ovdje aludira na njen fizički izgled, jer je Melonijeva izuzetno sićušna žena), ona je ipak, bar u tom političkom smislu, sve osim toga.
Stabilnost Melonijeve vlade toliko je iznenadila spoljne posmatrače da gotovo niko nije ni primijetio do kakvog nazadovanja demokratije je u Italiji došlo. Podnošenjem tužbi za klevetu premijerka pokušava da ućutka svoje kritičare, i u tome uglavnom uspijeva. Pored toga, nije ostala dužna ni novinarima koji ne pristaju da joj „idu niz dlaku“, baš kao ni sudijama koje su o politici njene vlade imale štošta negativno da kažu.
Umjesto da osude erodiranje građanskih sloboda u Melonijevoj Italiji, evropski lideri su zažmurili, zapušili uši i sve to okarakterisali kao internu stvar.
Izvor: N1 Beograd
Saudijska Arabija biće domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2034. godine, a četiri godine ranije, odnosno 2030. godine, najbolje svjetske fudbalere ugostiće u zajedničkom domaćinstvu Španjolska, Portugal i Maroko.
Potvrdila je FIFA na današnjem virtuelnom kongresu.
Saudijska Arabija je bila domaćin Fifinog Svjetskog klupskog prvenstva 2023. godine, a ovo upravno tijelo sklopilo je unosno sponzorstvo sa saudijskim državnim naftnim gigantom Aramkom, piše BBC.
Podsjećamo, u oktobru 2023. se ispostavilo da će saudijska kandidatura proći bez izazivača, nakon što je Australija, jedini potencijalni kandidat, odlučila da se povuče, jer su od Fife dobili manje od mjesec dana da se pripreme kao protivkandidat.
Izvor: Nedeljnik.rs, HRT, CNN