Društvo
Špadijer: Izradom spomenika princezi Kseniji ojačaćemo sopstveni osjećaj odgovornosti prema domovini
Novčana sredstva u iznosu od oko 50.000 eura prikupljena su sinoć na donatorskoj večeri za izradu skulpture princeze Ksenije Petrović Njegoš. Spomenik princezi Kseniji bio bi, kako je istakao predsjednik Inicijativnog odbora Marko Špadijer, prvi umjetnički prikaz konkretne ženske ličnosti – princeze Ksenije koja je u najvećoj nevolji lični moral i crnogorski patriotizam uzvisila do
Novčana sredstva u iznosu od oko 50.000 eura prikupljena su sinoć na donatorskoj večeri za izradu skulpture princeze Ksenije Petrović Njegoš.
Spomenik princezi Kseniji bio bi, kako je istakao predsjednik Inicijativnog odbora Marko Špadijer, prvi umjetnički prikaz konkretne ženske ličnosti – princeze Ksenije koja je u najvećoj nevolji lični moral i crnogorski patriotizam uzvisila do primjera za ugled.
Danas na Ćipuru počiva uz oca i majku, doskora nepoznata i zaboravljena. Kad je vratimo na cetinjsko korzo, ona postaje sugrađanka, svinga, simbol, mjesto za odmor, za intimu, uspomenu… Izradom ovog spomenika nećemo samo obogatiti kulturu sjećanja i stvoriti kult odanosti, nego i ojačati sopstveni osjećaj odgovornosti prema domovini. Neće to biti spomenik udaljen od ljudi. Princeza Ksenija družiće se nenametljivo i svakodnevno sa građanima na ulici, a mermerna klupa biće počivalo i mjesto za fotografisanje Cetinjana i njihovih gostiju – kazao je Špadijer.
Bronzana skulptura princeze Ksenije Petrović autorsko je djelo crnogorskog slikara Dimitrija Popovića, a biće postavljena na platou ispred kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici.
Dimitrije Popović umjetnik izuzetnog renomea u slikarstvu, književnosti i vajarstvu jedan je od Cetinjana koji duboko proživljava sve dimenzije duha crnogorske Prijestonice i njenih istorijskih i duhovnih vertikala, emotivno se vezao za lik princeze Ksenije. Siguran sam da će je oblikovati na radost nas učesnika u ovom poduhavtu, već i na ponos pokoljenja – kazao je Špadijer.
Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan, koji je i član Inicijalnog odbora za realizaciju ovog projekta, kazao je da je srećan što će princeza Ksenija, kao izuzetna istorijska ličnost, dobiti spomenik na Cetinju koji će svjedočiti o njenoj žrtvi i privrženosti ocu i domovini. On je dodao da će Prijestonica finansijski pomoći projekat, te raditi na obezbjeđivanju svih zakonskih uslova da se skulptura sa klupom postavi u Njegoševoj ulici.
Ideja za spomenik princeze Ksenije, kao poklon građana Cetinju, potekla je od izvršnog direktora NVO “Cetinje moj grad” i sekretara Ogranka Matice crnogorske na Cetinju Veska Pejovića, a realizuje je Inicijativni odbor koji, pored Špadijera i gradonačelnika Kašćelana, čine režiserka Dušanka Belada, arhitekta Jovan Bošković, Vesna Vičević, profesorica i režiserka Radmila Vojvodić, biznismen u USA Ivo Đukanović, građevinski inženjer Nebojša Đukanović, izvršna direktorka Fondacije Kreativne žene Crne Gore istoričarka umjetnosti prof. dr Maja Đurić, Saša Zvicer, likovni umjetnik Luka Lagator, prevoditeljka Milica Marković, istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, arhitektica Ana Mrvaljević-Zogović, glumica Ivana Mrvaljević, mr Jovana Mrvaljević, Vesko Pejović, advokat Borislav Rašović, akademik prof. dr Zoran Rašović, profesorica i prevoditeljka Slađana Sjekloća i Mladen Ulićević.
Za izlivanje skulpture izabrana je Livnica Akademije umjetnosti u Zagrebu.
Princeza Ksenija (1881 – 1960) je najmlađa ćerka Kralja Nikole koja je svoj život posvetila ocu i bila njegov pratilac do smrti u izgnanastvu. Bila je emancipovana i ponosna Crnogorka, pasionirani fotograf, a među prvim ženama na Balkanu vozila je automobil. Njen patriotizam i odanost domovini zaslužuju poštovanje generacija.
Sredstva za izradu skulpture princeze Ksenije mogu se uplatiti na žiro račun NVO “Cetinje moj grad”, broj 530-30023-57 kod NLB Banke a.d. Podgorica (sa naznakom – za izradu skulpture princeze Ksenije).
Aktuelnosti
Zanimljivosti
Mocartovo pismo prodato na aukciji za 440.000 eura
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Svijet
Samit EU – Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije
Kultura
Promocija crnogorskoga izdanja knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” 10. decembra na Cetinju
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Promocija crnogorskoga prijevoda knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” u organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održaće se u utorak, 10. decembra, s početkom u 18 sati u Sali 1 na FCJK na Cetinju. Američko izdanje objavila je Džejmstaun fondacija, a crnogorsko, u prijevodu Jelene Pralas, Crnogorski PEN centar.
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Januš Bugajski je spoljnopolitički analitičar, predavač, konsultant i TV novinar koji živi u SAD. Viši je istraživač u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Predavao je na mnogim američkim univerzitetima. Autor je 21 knjige o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima. Bio je angažovan kao konsultant za Stejt Department, Ministarstvo odbrane SAD, USAID, IREX i druge američke vladine i privatne organizacije. Kolumnist je za nekoliko medijskih kuća u SAD i Evropi.
Učestvovao je na prethodne dvije društveno-kulturološke konferencije Cetinjski forum, izlažući na teme o uticaju Rusije na razvoj sukoba na Zapadnom Balkanu.
Knjiga Neuspjela država bavi se postsovjetskom i (post)putinovskom Rusijom i njenim imperijalnim težnjama, pružajući dubok uvid u kompleksnost odnosa među bivšim sovjetskim republikama i oblastima – bilo da su one sad nezavisne države, bilo da su u sastavu Ruske Federacije. Bugajski se fokusira na analizu države koja se suočava sa izrazitom autokratijom, slabim institucijama, korupcijom, nesigurnošću i slabom vladavinom prava. Kroz konkretne primjere naroda koje žive u zoni uticaja ruske vlasti Bugajski analizira izazove s kojima se suočavaju zajednice koje nastoje preći iz autoritarnih režima u stabilne demokratije i moderne države.
On suvereno interpretira mogućnosti političkih elita Zapada da utiču na poboljšanje pozicije i kvaliteta života nacija koje žive u Ruskoj Federaciji, ali i sugeriše kako da se napravi otpor u spoljnopolitičkom okruženju u odnosu na imperijalističke težnje ruskih vlasti.
U predgovoru crnogorskom izdanju knjige Bugajski, između ostaloga, kaže:
Mnogi lideri na Zapadu i dalje vjeruju da se mogu vratiti u posthladnoratovski status quo i ne mogu zamisliti benefite dezintegracije Rusije. Umjesto da prave planove za nepredviđene situacije da bi iskoristili deimperijalizaciju Rusije i upravljali potencijalnim negativnim reperkusijama, zvaničnici Zapada zaglavljeni su u nekom prošlom vremenu. Čak i nakon svih strahota napada Rusije na Ukrajinu, oni i dalje imaju puste nade da se sa postputinovskim Kremljom mogu uspostaviti dobri odnosi ili da šačica ruskih liberala može demokratizovati cijelu imperiju. Mnogo efikasniji pristup bio bi da se jasno precizira što Zapad podržava u Rusiji. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, ljudskim pravima, građanskim pravima i autonomiji republika i regiona može pomoći da se ohrabre građani Rusije tako što će im se pokazati da nijesu izolovani od ostatka svijeta. To bi bila poruka da mogu imati bolje garancije za svoju sigurnost i ekonomski razvoj ako odbace Moskvu i formiraju nove države koje njeguju mirne odnose sa svojim suśedima. Vrijeme nije na strani ruske imperije, a narodi i regioni koji su i dalje pod okupacijom Moskve moraju iskoristiti ovu jedinstvenu istorijsku šansu za oslobođenje.