Foto: Pobjeda/Stevo Vasiljević
Specijalno državno tužilaštvo (DST) je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, danas predalo optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Jelene Perović za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave i protiv okrivljene N.P., pomoćnice direktora Agencije za sprječavanje korupcije, za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Kako je saopšteno iz SDT-a, optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljena Perović u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu.
Ona je kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, izabrana odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, za sebe i u svoju korist, donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada i rješenja o varijabilnom dijelu zarade, iako je za njihovo donošenje ovlašćen Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, a u rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosila i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima nije radila duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njenom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih joj je isplaćivana uvećana zarada, pa je tako sebi pribavila imovinsku korist, a oštećenoj nanijela štetu u ukupnom bruto iznosu od 5.796,53 eura – navodi se u saopštenju.
Dalje, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je okrivljena J.P., u periodu od 22. novembra 2021. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavljala drugom imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada za svoje pomoćnike, okrivljenu N. P. i B. V., u koja je unosila neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima pomoćnici nijesu radili duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njihovom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih im je isplaćivana uvećana zarada po osnovu dodatka na osnovnu zaradu za prekovremni rad, pa je tako okrivljenoj N.P. pribavila imovinsku korist u ukupnom bruto iznosu od 4.704,03 €, a B.V., u ukupnom bruto iznosu od 5.109,65 €.
Takođe, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 20. avgusta 2020. do 19. jula prošle godine, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist i imovinsku korist a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o sprječavanju korupcije, kojom je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi organ koji ih je izabrao, donosila privremena rješenja kojima je utvrđivala pravo na naknadu predsjedniku i članovima Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije: M.R., Z.V., R.H., G.V. i G.Č., iako je za njihova donošenja ovlašćena Skupština Crne Gore, koja bira članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, a utvrđene naknade su bile više od zakonom propisane, pa im je donošenjem odluka o utvrđivanju prava na naknadu i njenoj visini, za koje nije bila ovlašćena, pribavila korist, a odobravanjem plaćanja po tim odlukama i imovinsku korist u bruto iznosu, i to predsjedniku Savjeta od ukupno 15.943,22 €, a članovima od ukupno 26.578,48 €.
Dalje, postoji osnovana sumnja i da su okrivljene J.P. i N.P., u periodu od 16. jula 2021. do 25. decembra prošle godine, kao direktorica i pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavljale drugom imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosile štetu, jer su, suprotno Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uredbi o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, po kojima pravo na naknadu troškova smještaja i prevoza u inostranstvu, za vrijeme službenog putovanja pripada zaposlenom, odobravale plaćanje sa računa Agencije za sprječavanje korupcije troškove putovanja u inostranstvo i to: četiri puta u Sjevernu Makedoniju, dva puta u Sloveniju i Hrvatsku, kao i u Albaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Egipat, Moldaviju, Kosovo, Francusku i Sjedinjene Američke Države, na ime smještaja i prevoza za N. L., koji, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni u javnom sektoru, već je sa njim okrivljena J.P., kao sa drugom ugovornom stranom i izvršiocem određenih poslova, u periodu od 20. juna 2021.godine do 24. novembra prošle godine, zaključivala ugovore o djelu, pa su mu tako pribavile imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.410,94 eura.
Isto tako, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 15. februara do 8. marta prošle godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, jer je privatno putovanje sa kćerkom u Ljubljanu, Slovenija, u periodu od 15. do 19. februara prošle godine, u nalogu za službeno putovanje i izvještaju sa službenog puta lažno predstavila kao službeno putovanje u inostranstvo – Zagreb i Ljubljanu, kako bi troškove privatnog putovanja naknadila kao troškove prevoza u inostranstvu i svojeručno potpisala zahtjev upućen Državnom trezoru Ministarstva finansija, čime je odobrila da joj se sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, na ime troškova navodnog službenog putovanja u inostranstvo, isplati ukupno 542,20 €, pa je sebi pribavila korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u isplaćenom iznosu.
Dalje, postoji osnovana sumnja i da su, u periodu od 24. novembra do 11. decembra prošle godine, okrivljene J.P. i N.P., zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavile drugom imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijele štetu, jer je okrivljena J.P., kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije i naručilac posla, sa N. L., kao izvršiocem, zaključila ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, kojim su se kao ugovorne strane sporazumjele da će izvršilac izvršavati poslove koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, u periodu od 27. novembra do 27. decembra 2023.godine, za nadoknadu u neto iznosu od 1.000,00 €, da bi, za vrijeme trajanja tog ugovora, okrivljena J.P. sa N.L., 1. decembra 2023.godine, zaključila još jedan ugovor o djelu, koji nije zaveden kroz djelovodnik, i to za period od 1. do 10. decembra 2023. godine, za iste poslove – priprema, organizovanje i podrška prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, a za nadoknadu u neto iznosu od 1.909,95 €, nakon čega je okrivljena N. P., kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, po prethodnom dogovoru sa okrivljenom direktoricom, na nezavedeni ugovor o djelu, svojeručno upisala broj, kako bi lažno predstavila da je unijet u djelovodnik, a potom svojeručnim potpisom, na zahtjevima za plaćanje upućenim Državnom trezoru Ministarstva finansija, odobrila da se, sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, po tom ugovoru i izvrši isplata iznosa neto nadoknade izvršiocu, iako je znala da se radi o plaćanju za iste poslove za koje je već zaključen ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, pa je sa računa Agencije za sprječavanje korupcije N.L., bez pravno valjanog osnova, plaćeno 1.909,95 eura, u kom iznosu su mu okrivljene pribavile imovinsku korist, a oštećenoj nanijele štetu, dok je, 20. decembra 2023.godine, sa računa Agencije za sprečavanje korupcije, istom isplaćen iznos i od 1.000,00 eura, po ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine.
Postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 23. jula 2022. do 23. februara ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o državnoj imovini, koji propisuje da je nadležni organ dužan da zakonito i ekonomično upravlja i koristi stvari i druga dobra u državnoj imovini u skladu sa njihovom prirodom i namjenom i da je starješina koji rukovodi državnim organom odgovoran za zakonito i ekonomično upravljanje i korišćenje državne imovine, mobilne telefone:“Iphone 13 Pro max”, vrijednosti 1.508,93 €, “Iphone 14 Pro” 256 GB, vrijednosti 1.147,85 €, Samsung A52S, vrijednosti 440,49 €, „Iphone 11 Pro Max“, vrijednosti 862,39 €, “Iphone 14 Pro, 128 GB, vrijednosti 1.142,38 €, Samsung A53, vrijednosti 475,28 € i Samsung S22 Ultra 5G, vrijednosti 1.066,36 €, koji su bili svojina Agencije za sprječavanje korupcije, predavala na korišćenje ili u svojinu svojoj maloljetnoj kćerki i svom ocu, koji nijesu bili zaposleni u Agenciji, maloljetnoj kćerki N.L., sa kojim je okrivljena zaključivala ugovore o djelu, a koja nije bila zaposlena u Agenciji, V.P., majci okrivljene N.P., pomoćnice direktorice Agencije, koja nije bila zaposlena u Agenciji i M.R., predsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je mobilni telefon koristio i po isteku mandata, na koji način im je pribavljala korist u vidu neovlašćenog korišćenja mobilnog telefona u svojini Agencije, odnosno u visini vrijednosti mobilnih telefona koje im je predala u svojinu, a oštećenoj nanijela štetu u iznosu od 4.068,40 €, koja odgovara ukupnoj vrijednosti u svojinu datih mobilnih telefona.
Takođe, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 30. jula 2020. do 13. septembra ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, jer je, suprotno Zakonu o državnoj imovini, koji propisuje da je nadležni organ dužan da zakonito i ekonomično upravlja i koristi stvari i druga dobra u državnoj imovini u skladu sa njihovom prirodom i namjenom i da je starješina koji rukovodi državnim organom odgovoran za zakonito i ekonomično upravljanje i korišćenje državne imovine, koju, u smislu tog zakona, čini i pravo državne svojine na novčanim sredstvima, zahtijevala od “Crnogorskog telekoma” da pretplatnički broj njene maloljetne kćerke, koja nije bila zaposlena u Agenciji, bude kao službeni obuhvaćen tarifnim paketom “Smart Biznis Intro”, čiji je korisnik Agencija za sprječavanje korupcije, pa je ovlašćeno lice “Crnogorskog Telekoma”, po osnovu tog zahtjeva, sa okrivljenom zaključilo pretplatnički ugovor kojim je Agencija za sprječavanje korupcije, zasnovala pretplatnički odnos za postpaid mobilnu telefoniju po osnovu izabranog tarifnog paketa na neodređeno vrijeme i za taj pretplatnički broj, a ugovorom se obavezala i da uredno i blagovremeno plaća račun za korišćenje, pa je tako, u periodu od 18. septembra 2020. godine do 13. septembra ove godine, Agencija za sprječavanje korupcije, po odobrenju okrivljene, plaćala mjesečne račune za broj njene kćerke, u ukupnom iznosu od 888,54 €, na koji način je okrivljena sebi, kao roditelju maloljetnog djeteta koje je dužna da izdržava, pribavila imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijela štetu.
Postoji osnovana sumnja i da je okrivljena 11. novembra 2021. godine, kao službeno lice – direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita, jer je za potrebe registracije učesnika na IX zasijedanju Konferencije država članica ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koja se održavala od 13. do 17. decembra 2021. godine, u Egiptu, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu – obavještenje naslovljeno Generalnom direktoratu za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, koje je sadržalo neistiniti podatak da je N. L. samostalni referent u Agenciji, u kojem svojstvu će predstavljati Agenciju za sprječavanje korupcije, iako je znala da je on u tom periodu bio angažovan po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, angažovanje po potrebi za vožnju zaposlenih na službeno putovanje, pa je takvo obavještenje istog dana poslala Ministarstvu, a na osnovu kojeg je Agencija dobila kredencijal ministra vanjskih poslova za učešće N. L. kao člana delegacije Crne Gore na Konferenciji, u svojstvu samostalnog referenta u Agenciji za sprječavanje korupcije.
Takođe, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., 7. novembra prošle godine, kao službeno lice – direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita, jer je za potrebe procesa izdavanja viza tipa A2, radi učešća predstavnika Agencije za sprječavanje korupcije na 10. sjednici Konferencije država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održavala od 11. do 15. decembra prošle godine, u Sjedinjenim Američkim Državama, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu – molbu za asistenciju u procesu izdavanja viza, naslovljenu Generalnom direktoratu za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ministarstva vanjskih poslova, koja je sadržala neistiniti podatak da je N. L. zaposleni u Agenciji, iako je znala da je bio angažovan u Agenciji po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu i da, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni, pa je molbu istog dana poslala Ministarstvu, na osnovu koje je ono uputilo Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici molbu za izdavanje odgovaraćuje vize i za N. L., koja mu je potom i izdata.
I konačno, postoji osnovana sumnja da je okrivljena N.P., 24. maja i 20. jula prošle godine, u Podgorici, kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist, jer je neovlašćeno, u korist okrivljene J. P., koja je Odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije izabrana za direktoricu te Agencije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, donosila rješenja o uvećanju zarade za rad u dane državnih praznika – Dana nezavisnosti i Dana državnosti, na osnovu kojih je okrivljenoj J.P. isplaćena uvećana zarada po osnovu rada u dane državnih praznika u ukupnom iznosu od 536,78 € i tako joj je pribavila korist u vidu odluke za čije donošenje nije bila ovlašćena,
U optužnici je predloženo da se okrivljenoj J.P. izreknu mjere nadzora – privremeno oduzimanje putne isprave i obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu – Upravi policije.
Izvor: Pobjeda
Veliko priznanje za crnogorske sutkinje Jelenu Vujačić i Anđelinu Kažanegru.
Naš sudijski par dijeliće pravdu na derbiju Glavne faze Evropskog prvenstva između Norveške i Danske.
Jelena i Anđelina prethodno su u grupi sudile utakmicu Austrija-Norveška.
Večerašnji meč ima veliki značaj jer bi se pobjednik približio plasmanu u polufinale.
Norveška i Danska igraće od 20.30.
Izvor: Sportfem
Na EHF Euru će neko večeras u Debrecinu doživjeti prvi poraz – jer, sastaće se Crna Gora i Mađarska, a mi se nadamo da će domaćin prvi put na turniru napustiti parket pognute glave. To bi ujedno bio ogroman korak izabranica Suzane Lazović ka polufinalu, i to na samom startu glavne runde, piše Portal Analitika.
Večerašnje suparnice odlično poznajemo. Doduše, mađarski klupski rukomet danas je znatno uspješniji od reprezentativnog, ali u toj državi vjeruju kako bi to moglo da se promijeni upravo na ovom prvenstvu – sa kojeg priželjkuju medalju.
Pritom, glad za odličjima u Mađarskoj je ogromna – posljednje su donijele prije 12 godina, i to bronzu sa Eura u Srbiji.
I dobro su Mađarice otvorile Euro, nema sumnje kako su selektorka Lazović i njene igračice naročito ‘prostudirale’ sjajno izdanje suparnica protiv Švedske, u kojem su Klujber i saigračice bile krajnje ubjedljive – 32:25.
Što se same statistike tiče, Mađarska je na dosadašnje tri utakmice dala 91 pogodak, a mi 79.
Dvije selekcije imaju identičan procenat uspješnosti šuta – 63 odsto. Ipak, treba istaći kako je Mađarska imala dvije znatno lakše utakmice od nas – igrale su protiv Turske i Sjeverne Makedonije.
Međutim, koliko su opasne, Mađarice su pokazale upravo onda kada je i trebalo – protiv Švedske. Bio je to možda i njihov najbolji meč u nekoliko posljednjih godina.
Mađarska selekcija je primila na tri utakmice 68 pogodaka. Crna Gora primila je četiri gola manje.
U jednom segmentu, večerašnji suparnik bio je bolji od nas – u učinku golmanki. Od 114 pokušaja suparnica odbranile su 47, što je gotovo 42 odsto.
Sa druge strane, naše golmanke su upisale 31 odbranu prilikom 95 šuteva, što je u ravni od oko 33 procenta.
Što se igračica tiče, nepoznanica nema. Katrin Klujber i Viktorija Lukač Đer na ovom prvenstvu pružaju odlična izdanja.
Golmanka Sofi Zemeri ima prosjek od 10 odbrana po susretu.
Već smo se prisjećali prošlogodišnjeg susreta protiv Mađarica na Svjetskom prvenstvu. Tada smo ih, bez Jauković i Raičević, savladali mnogo lakše nego što se očekivalo – 24:18. Sjećamo se kako su naše igračice tada napravilče i veliki preokret – na poluvremenu su gubile tri razlike, a tada je blistala Dijana Mugoša sa osam golova.
A i inače, tradicija je u potpunosti na našoj strani. Pet puta su ‘lavice’ igrale protiv Mađarske i upisale četiri pobjede. Ipak, biće ovo prvi naš okršaj u kojem će jedna selekcija imati prednost domaćeg parketa, a u slučaju Mađarske to znači i krcate tribine, uz izuzetno bučnu podršku.
Raspored prvog kola:
Švedska – Poljska (15:30)
Francuska – Rumunija (18:00)
Mađarska – CRNA GORA (20:30)
Izvor: Portal Analitika
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je na Samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu, gdje je zajedno sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos bio uvodni govornik. Samit je organizovala ugledna think tank organizacija ,,Friends of Europe”.
U obraćanju prisutnima, predsjednik Milatović je istakao da je ohrabrujuće vidjeti da je jedan od sedam prioriteta nove Evropske komisije upravo proširenje EU, s ciljem da se Evropa učini većom, ne samo geografski već, što je mnogo važnije, u smislu globalnog značaja, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
,,Jedan od načina da se to postigne je snažno promovisanje proširenja. U ime država kandidata, mogu reći da smo veoma ohrabreni što vidimo novi zamah u Briselu i u mnogim prijestonicama država članica. Na nivou EU, postoji potreba za novim članicama i uspješnim pričama u kontekstu proširenja, što nam daje novi podsticaj i optimizam”, kazao je Milatović.
Podsjetio je da je u trenutku kada je izabran za predsjednika Crne Gore, postavio ambiciozan, ali realan cilj, da Crna Gora, kao predvodnik grupe 10 zemalja kandidata, do 2028. godine postane 28. država članica EU.
,,Danas takođe želim da razgovaram o tome šta znači pridruživanje EU, ne samo za Crnu Goru, već i za region i sve države kandidate. Konkretno, da li pristupanje EU doživljavamo kao način za pristup većem finansiranju ili ga vidimo kao odličnu priliku koja nam pomaže da se pridružimo klubu zajedničkih vrijednosti”, kazao je predsjednik države.
Predsjednik Milatović je ocijenio da postoje četiri moguća scenarija kada je u pitanju perspektiva proširenja.
,,Prvi scenario, u kojem obje strane, i EU i država kandidat, gube – s jedne strane, zemlja kandidat ne koristi proces pristupanja EU za demokratski ili institucionalni napredak, a EU ne prihvata zemlju u Uniju. Ovo je očigledno negativan ishod.
Drugi scenario, država kandidat koristi proces pristupanja EU za izgradnju institucija, demokratski napredak i fokusiranje na ekonomski razvoj, ali EU ne prihvata državu članicu u svoj klub.
Treći scenario, koji podrazumijeva da zemlja kandidat ne napreduje demokratski, ali EU je i dalje želi kao članicu. Dugoročno gledano, ovo je scenario u kojem gube i država i EU, i koji nije održiv, jer se ne daje prioritet vrijednostima poput vladavine prava i efikasnog upravljanja.
Na kraju, win-win scenario, u kojem svi dobijaju – kada država kandidat efikasno koristi proces, napreduje demokratski, gradi jače institucije, a zatim je primljena u EU. Ovo je idealan scenario kojem vjerujem da bi svi trebalo da težimo”, poručio je Milatović.
Naglasio je da čvrsto vjeruje da pristupanje EU nije samo finansijsko pitanje, jer postoji mnogo izvora finansiranja na globalnom nivou, već da je proces pristupanja EU jedinstven po tome što podstiče zemlje da izgrade društva zasnovana na vladavini prava, efikasnoj javnoj upravi i jednakim mogućnostima.
U tom procesu, Milatović je istakao da vidi ključnu ulogu Evropske komisije u podršci državama kandidatima u sprovođenju reformi.
,,Novi zamah u EU, koji se očituje i kroz Plan rasta, snažan je signal posvećenosti regionu Zapadnog Balkana”, zaključio je predsjednik.
Marta Kos: Do kraja mandata jedna ili više zemalja kandidata mogu da stignu do EU
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je danas da Evropska unija (EU) prvi put ima realan pristup po kom bi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije mogli “do linije cilja” da budu dovedene jedna ili više zemalja kandidata za članstvo.
Kako je javila agencija MIA iz Brisela, ona je to rekla u uvodnom obraćanju foruma “Samit EU-Zapadni Balkan: Obnovljeni pristup regionu” u organizaciji briselskog istraživačkog centra Prijatelji Evrope.
Nova evropska komesarka za proširenje je izjavila da će učiniti sve da bilateralni sporovi iz prošlosti ne mogu stalno da stoje, kako je rekla, na putu zajedničkom cilju – približavanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
“Moj san je da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u EU i da vidimo uklanjanje granica i bilateralnih tenzija, kao što je to bio slučaj u mnogim djelovima kontinenta”, rekla je Kos i dodala da će uklanjanjem fizičkih barijera razdvajanja mnoge istorijske tenzije biti ostavljene po strani.
Kako je istakla Kos, danas mir, sloboda i prosperitet u velikoj mjeri zavise od jače i ujedinjenije Evrope.
Naglasila je da je na sastancima sa liderima zemalja Zapadnog Balkana prethodna dva dana poručila da na nju mogu računati kao na člana timova koji će raditi na njihovom približavanju EU.
Nova komesarka EU za proširenje je ocijenila da nije samo pitanje kada će EU dobiti nove članice, već i šta kandidati za članstvo mogu učiniti za jaču i sigurniju Evropu, ističući da će proces proširenja ostati zasnovan na zaslugama i dostignućima, prije svega u odnosu na vladavinu prava.
“Ali ako kandidati za članstvo isporuče, onda želim da za to budu nagrađeni”, dodala je Kos, ističući da je nova Evropska komisija – komisija za proširenje.
Prema njenim riječima, u Briselu postoji jedinstvo kada je u pitanju izgradnja veće i jače Evrope, ali je neophodno da takvo jedinstvo i posvećenost pokažu zemlje kandidati za članstvo, što zahtjeva saradnju vlasti, opozicije, civilnog sektora i svih segmenata društva.
“Biće potrebno mnogo tehničkog posla koji ćemo zajedno morati da završimo, ali želim da vas uvjerim da proširenje nije tehnički proces”, rekla je Marta Kos i dodala da je sve što se radi u procesu proširenja u interesu naroda i za ponovno ujedinjenje Evrope.
Izvor: Beta
U Hong Kongu je otvorena najveća panda-tematska izložba pod nazivom “Panda Go!”. Na izložbi je postavljeno 2.500 skulptura, koje će prvo biti izložene na popularnoj šoping lokaciji
“Avenija zvijezda“ (“Avenue of Stars”), a kasnije će biti premještene na tri druge lokacije u gradu, prenosi Tanjug.
Jedna od glavnih lokacija je “Oušen park” (Ocean Park), dom za blizance pande koji su rođeni u avgustu i njihove majke Jing Jing, koja je sa 19 godina (57 ljudskih) postala najstarija panda koja je prvi put postala majka.
Očekuje se da će posjetioci blizance moći da vide u februaru.
Takođe, novopristigla panda para An An i Ke Ke, koji su u Hong Kong stigli u septembru, takođe se nalaze u Ocean Parku.
Nekoliko poznatih ličnosti, uključujući muzičara Farela Vilijamsa, dizajniralo je specijalne skulpture panda, koje će biti ponuđene na aukciji, a prihod će biti doniran za očuvanje ove vrste u pomenutom parku.
Vlada Crne Gore usvojila je na današnjoj sjednici “Barometar 26”, platformu o “zajedničkim obavezama” za okončanje pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Taj dokument nije prvobitno bio na dnevnom redu, ali je naknadno, na sjednici, uvršten u njega kao zadnja tačka.
U platformi, koja ima nepune dvije stranice, navedena su četiri “osnovna principa” koji treba da dovedu do proklamovanog spoljnopolitičkog cilja – zatvaranja pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
U njemu stoji da se svi potpisnici obavezuju da podrže ispunjavanje obaveza iz “evropske agende”, da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da ostave “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice, te da promovišu regionalnu saradnju i uzdržavaju se od postupaka koji bi mogli narušiti dobrosusjedske odnose ili odnose sa članicama EU.
Izvor: VIjesti
Uprava carina je u periodu od januara do kraja novembra ostvarila bruto naplatu prihoda od 1,18 milijardi eura, čime je zabilježen rast od 104 miliona eura ili 9,6 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Uprave carina su kazali da je plan prihoda za period od januara do novembra premašen 19,2 miliona eura, odnosno oko dva odsto.
“Uprava carina je u novembru nastavila dobar trend naplate carinskih prihoda, čime značajno doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda uz primjenu snažnih mjera fiskalne politike”, navodi se u saopštenju.
Prema strukturi naplaćenih prihoda, najznačajniji rast je ostvaren po osnovu akcize, koja je naplaćena u iznosu od 351,1 milion eura, što je 50,5 miliona ili 16,8 odsto više nego u uporednom periodu prošle godine.
Po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu ostvarena je bruto naplata od 775,2 miliona eura, što je 46,3 miliona ili 6,3 odsto više nego u uporednom periodu. Naplata po osnovu carine iznosila je 55,1 milion eura i bila je sedam miliona, odnosno 14,7 odsto veća u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom.
Naplata poreza na kafu iznosila je 2,4 miliona eura, a ostalih prihoda oko 160 hiljada eura.
„Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda za novembar iznosila je 103,18 miliona eura, što je 12,96 miliona ili 14,36 odsto više nego u istom periodu prošle godine”, kazali su iz Uprave carina.
U odnosu na plan za novembar, bruto prihodi su bili veći 2,55 miliona eura ili 2,53 odsto.
Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu akcize, koja je naplaćena u iznosu od 32,4 miliona eura, što je u odnosu na uporedni period više za 8,6 miliona ili 36 odsto.
Po osnovu PDV-a pri uvozu ostvarena je bruto naplata od 66 miliona eura, što je četiri miliona, odnosno 6,5 odsto više u odnosu na uporedni period.
Naplata po osnovu carine iznosila je 4,6 miliona eura i bila je osam odsto veća u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Izvor: RTCG