Printscreen/YT
Film “Spider Man 4” počeće sa prikazivanjem u bioskopima od 24. jula 2026. godine.
Prije ovog filma biće prikazan projekat “Avengers:Doomsday” koji izlazi 1. maja 2026. godine.
Na isti način je i ranije predstavljen treći Spider Man film pod nazivom “Spider-Man: Far From Home” koji je prikazan samo dva mjeseca nakon “Avengers: Endgame”. Treći dio Spider Man filma zaradio je više od milijardu dolara.
Gostujući u T”he Tonight Show-u” koji vodi Džimi Felon, Tom Holand je potvrdio da će produkcija njegovog četvrtog “Spider-Man” filma početi sredinom 2025. godine.
Idućeg ljeta počinjemo sa snimanjem. Sve je spremno i jedva čekam da krenemo – rekao je.
U nedavnom intervjuu za “Rich Roll Podcast” Holand je naveo da je pročitao nacrt scenarija za četvrti dio filma te da treba još raditi na njemu. On je pohvalio scenariste da rade jako dobar posao.
Izvor: Klix.ba
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana tek ponegdje slaba kiša, najavili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U popodnevnim satima, a naročito krajem dana i tokom noći moguće su intenzivnije padavine (kiša, mjestimično pljuskovi) ponegdje na jugu i grmljavina. Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku znatno manje padavina.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, južnih smjerova, na udare ponegdje i jak. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 7 do 18 stepeni.
Blokada beogradske Autokomande počela je u 10 sati i trajaće 24 sata. Osim jednog incidenta, kako piše N1, blokada protiče u pozitivnoj atmosferi uz razne sportske i društvene aktivnosti. Studenti su pozvali građane da im se pridruže i naveli da će smjene trajati po četiri sata. Apelovali su na sve da se pridržavaju dogovorenih pravila i da poštuju instrukcije redara. Studenti su zamolili građane da ne izlaze na auto-put, kao ni na tramvajske šine. Jedna granica blokade biće kod Veterinarskog fakulteta, druga na samom kružnom toku Autokomanda, koji će ostati otvoren za saobraćaj.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će svi studentski zahtjevi biti ispunjeni najkasnije u narednih nekoliko dana, od objavljivanja sve dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu koju država posjeduje, do pomilovanja aktivista uhapšenih tokom protesta.
Vučić je novinarima u Palati Srbija rekao da će u narednim danima biti objavljeni svi dokumenti o rekonstrukciji stanice, na kojoj je u padu nadstrešnice 1. novembra 2024. godine poginulo 15 osoba, u skladu sa 24 tačke koje je objavio Građevinski fakultet u Beogradu da nedostaju u odnosu ranije objavljenu dokumentaciju.
Kada je u pitanju drugi zahtjev, odnosno krivične prijave protiv onih koji su napadali studente, profesore i građane na skupovima i protestima, kazao je da je trenutno pokrenuto 37 krivičnih prijava po hitnom postupku.
Kada je u pitanju zahtjev za povećanje budžeta za visoko obrazovanje za 20 odsto, Vučić je naveo da su ga studenti mijenjali tako da obuhvata i povećanje plata profesorima i smanjenje školarina za 50 odsto, dodajući da je država riješila i to da ispuni.
Vučić je kazao da zahtijeva “što hitniju i ogromnu” rekonstrukciju Vlade Srbije i da očekuje da će više od 50 odsto aktuelnih ministara biti zamijenjeno.
On je rekao da je razgovarao sa predstavnicima Vlade Srbije i da su zaključili da im je stalo da čuju i drugu stranu (studente), da žele dijalog i razgovor, navodeći da trenutno stanje u Srbiji nikome ne odgovara.
Studenti dobro opremljeni
Noć je pala, ali dobar deo 24-časovne blokade još je pred studentima i drugim okupljenim gradovima na Autokomandi.
Mladi odmaraju na dušecima, u šatorima, a ponijeli su i ćebad. Možda se čini da dan dugo traje, ali kako kaže reporterka N1, ovde to brzo prolazi.
Manji incident na blokadi: Mladić stao na auto-put, na dio koji se ne blokira, redari ga sklonili
Tokom današnjih blokada Autokomande došlo je i do jednog incidenta.
Kako se sumnja, prema nepotvrđenim informacijama, mladić koji je nosio masku Gavrila Principa na protestima u Beogradu na vodi, pokušao je da zaustavi saobraćaj, na dijelu koji predstavlja auto-put i gdje se nalazi autobuska stanica.
To je dio koji se ne blokira i redari su ga zaustavili.
Kako podsjeća reporterka N1, upravo je jedna od stvari koju su oni najavili bila da nema blokade auto-puta i da ne smije da se izlazi tu.
Inače je taj put na šinama prohodan, kako za vozila hitne pomoći, tako i za sve one koji bi morali da prođu kroz ovaj blokirani dio, ako je to neophodno.
Odata pošta stradalima u Novom Sadu
U 11.52 časa okupljeni su zastali i zaćutali kako bi na 15 minuta odali poštu za 15 nastradalih u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
U 20.00 je organizovano čitanje studentskih zahteva, među kojima su i utvrđivanje odgovornosti za tu nesreću kao i procesurianje svih koji su napadali studente tokom ranijih okupljanja.
Izvor: N1, Vijesti
U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, Uprava policije Crne Gore nastavila je svoju akciju koja traje već nekoliko godina, a u okviru koje su građani pozvani da dobrovoljno predaju vatreno oružje i municiju. Juče je u više gradova širom zemlje ukupno vraćeno 31 komad vatrenog oružja, 1225 komada municije, kao i djelovi vatrenog oružja, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, na Cetinju u Podgorici i Danilovgradu juče su građani dobrovoljno predali policiji 17 komada vatrenog oružja od čega sedam pištolja i 10 pušaka, 513 komada municije različite vrste i kalibra, i djelovi od oružja.
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“, u Budvi i Baru dobrovoljno je vraćeno tri komada oružja od čega dva pištolja i jedna puška, i 68 komada municije različite vrste i kalibra. U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“, u Mojkovcu, dobrovoljno je predato ukupno tri komada vatrenog oružja, od čega tri pištolja, 28 komada municije, i djelovi od oružja – saopšteno je iz UP.
Kako su saopštili policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“, u Nikšiću i Šavniku je dobrovoljno predato osam komada vatrenog oružja od čega 1 pištolj i sedam pušaka, 616 komada municije i djelovi od oružja.
Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 1535 komada vatrenog oružja, 50.534 komada municije, 147 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava – istakli su.
Podsjetili su da čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodica ili srodnici, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova.
Još jednom napominjemo da građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu – zaključili su iz UP.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odao je počast stradalima u Holokaustu na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta– muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku – kazao je Milatović.
Sjećanje na Holokaust, kako je rekao, nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti.
Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti. Uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put, upalio sam svijeću za žrtve Holokausta. Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi – poručio je predsjednik Milatović.
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.
Kao dijete sam preskakala lastiku i igrala između dvije vatre sa drugarima u Medovinu. Cetinje, volim te više od sebe, crtali smo kredom u blizini škole Njegoš, pored Skadarske ulice, gdje se desio prvojanuarski masakar. Mene, rođenu Cetinjanku, ova tragedija duboko je pogodila i odlučila sam da iskoristim znanje i kontakte koje sam stekla u SAD i državi ponudim pomoć, kako se nešto ovako nikada više ne bi ponovilo.
To, u razgovoru za “Vijesti”, kaže bivša ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić koja je nedavno aktivirala platformu osnovanu u SAD tokom pandemije COVID-19, sa mrežom od više od 10 hiljada volontera i stručnjaka iz raznih oblasti, povezanih sa vladama širom svijeta.
Mreža trenutno broji 70 eksperata iz raznih oblasti iz inostranstva i Crne Gore koji su spremni da volonterski pruže pomoć Crnoj Gori.
“Namjera nam je da zajedno sa timovima gradonačelnika Cetinja i ministara, te ekspertima u Crnoj Gori radimo na kreiranju i implementaciju sveobuhvatnog plana, koji bi podrazumijevao da se po uzoru na američku reformu proglasi nasilje vatrenim oružjem prioritetnim problemom (ono što je u SAD javnozdravstvena epidemija) i raditi na strategiji za njegovo smanjenje”.
Srzentić pojašnjava da je radila za guvernera Kalifornije i sa timovima Bijele kuće kada su nakon nekoliko masovnih ubistava proglasili nasilje vatrenim oružjem javnozdravstvenom epidemijom.
“Proaktivno smo se bavili ovim pitanjem kroz sveobuhvatne reforme – definišući konkretne uzroke i izazove kroz istraživanja i na način da delujemo preventivno. Ovaj problem još uvijek opterećuje SAD, ali svjedočim da je mreža kreatora javnih politika mnogo uradila na tome kako bi se uhvatila u koštac sa ovim fenomenom – naoružanjem i masovim ubistvima, kao jednim od najvažnijih društveno političkih pitanja. Smatram da tako nešto treba da se uradi i u Crnoj Gori”.
Srzentić pojašnjava da je aktivirana platforma “Rebel Alliance” otvorena, globalna građanska inicijativa, čiji je cilj jačanje demokratskih principa, reforma javnih politika i izgradnja administrativnih kapaciteta na državnom i lokalnom nivou.
“Od svog osnivanja, izgradili smo mrežu od preko 10.000 volontera, stručnjaka u raznim oblastima, koje smo povezali s vladama širom svijeta. Ova mreža je pružila podršku tokom kriznih situacija i doprinijela jačanju kapaciteta lokalnih zajednica”.
Srzentić je nakon 1. januara uputila mreži poziv da pomogne Crnoj Gori u obračunu sa problemom nasilja vatrenim oružjem.
“Uz pomoć uticajnih lidera iz oblasti javnog zdravlja i nasilja vatrenim oružjem u SAD, (uključujući pet ministara zdravlja, Generalnog sekretara za zdravlje Kalifornije, kao i lidera globalnih fundacija) pokrenula sam inicijativu za mobilizaciju pro bono volontera – eksperata u ovim oblastima. Do danas se odazvalo oko 50 eksperata, kao i još dvadeset njih iz Crne Gore i regiona, uključujući stručnjake za mentalno zdravlje, edukatore, tehnologe i analitičare javnih politika. Dakle, već imamo 70 eksperata koji su spremni da na volonterskoj osnovi pruže pomoć Crnoj Gori”.
Crna Gora još nema registar nasilnih pojedinaca, koji je potrebno uspostaviti, baš kao ni podatke koji bi nam pomogli da razumijemo uzroke nasilja, upozorava ona i poručuje da je potrebno zajedno, svako iz domena svoje profesije, raditi na brojnim aktivnostima koji bi rezultirali povećanjem opšte bezbjednosti.
Potrebno je, tvrdi, podržati efikasne reforme u vezi sa javnim zdravljem i oružjem, kao i implementirati programe za prevenciju nasilja u zajednicama.
Srzentić kaže da je neophodno povećati pristup kvalitetnoj podršci mentalnom zdravlju i uslugama kriznih intervencija.
“Ukoliko vas ovaj probelem opterećuje, zabrinuti ste za svoju i bezbjednost svoje porodice, smatrate da možete pomoći ovo je poziv da se pridružite mreži volentera i po uzoru na SAD i date svoju doprinos našoj državi i društvu”, kaže Srzentić.
Pojašnjava da su im za to potrebni zdravstveni radnici i stručnjaci u oblasti javnog zdravlja, terapeuti, analitičari javnih politika, edukatori, statističari, sociolozi, projektni menadžeri, eksperti za javne komunikacije, ekonomisti, naučni istraživači nasilja i njegove prevencije, aktivisti za rad s mladima, specijalisti za bezbjednost, sprovođenje zakona i odgovor na krizne i vanredne situacije, javno angažovani umjetnici.
“Znam da nakon zločina na Cetinju ovo osjeća većina građana i da je baš danas konačno vrijeme da damo odgovor na izazove sa kojima se suočava cijelo crnogorsko društvo, te da svi pružimo pomoć u skladu sa svojim mogućnosti”.
“U posljednjih nekoliko sedmica, hiljade ljudi su, podstaknuti dubokim bolom, ali i čvrstom riješenošću izašli na ulice da odaju počast žrtvama i da se bore protiv tragičnih dešavanja koja su duboko potresla našu zajednicu. Međutim, razumijemo, da komemoracije, protesti, naše misli i molitve o žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama nijesu dovoljni da se spriječi ponovna pojava nasilja – bilo u Crnoj Gori, regionu ili negdje drugo. Tako se neće prevazići duboka tuga, bol i uništenje koje je naša zajednica doživjela. Zato i ne smije ostati samo na tome”.
Poručuje da je potrebna kontinuirana, kolektivna akcija, kako se nikad više ne bi dozvolilo da se Cetinju i Crnoj Gori desi Medovina.
“Biće potrebno više – biće potrebna zajednička posvećenost čitave naše nacije, da se prebrodi kriza nasilja u Crnoj Gori i okolini. Ključni momenat je sada – na kocki su bezbjednost i normalan život naše djece i budućih generacija. Problem nasilja se može spriječiti – ali se moramo pokazati dostojnim ovog moralnog i generacijskog izazova. A pokazaćemo se dostojnim tako što ćemo djelovati hitno, jasno i efikasno – onako kako trenutak zahtijeva. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama. Kroz zajedničku, proaktivnu i kontinuiranu akciju, učinimo da su naše zajednice i porodice bezbjedne, a naša djeca mogu odrastati bez straha. Za Vukana, za Jovana, za Mašana, za Marka”.
Srzentić poručuje da se, dok se borimo da spriječimo nasilje, dešava druga masovna javno-zdravstvena kriza – kriza mentalnog zdravlja.
“Dvoje od pet punoljetnih građanki i građana regiona se suočava sa nekom od mentalnih bolesti, a milioni i dalje ne mogu da budu adekvatno dijagnostifikovani jer im je nedostupna zdravstvena zaštita. Ljudi koji imaju mentalne bolesti se često pogrešno karakterišu kao prijetnja drugima, što rezultira njihovom društvenom marginalizacijom i/ili izolacijom. U stvarnosti, upravo oni su u povećanom riziku od samoubistva ili da postanu žrtve nasilja vatrenim oružjem”.
Srzentić kaže da sve učestaliji problem usamljenosti i izolovanosti, sa pojavom društvenih mreža, u velikoj mjeri doprinosi nasilju.
“Dok društvena otuđenost povećava rizike od anksioznosti, depresije ili samoubistva, ključno je boriti se protiv izolovanosti i samoće kroz podsticanje komunikacije i stvaranje sadržaja koji će okupljati ljude, podsticati solidarnost i empatiju u zajednici, a naročito u odnosu na najranjivije članove. Da bismo sačuvali živote i zdravlje građana Crne Gore i regiona, posebno naše djece, moramo reagovati hitno, jasno i hrabro – kako dolikuje teškom izazovu sa kojim se suočavamo”.
Izvor: Vijesti
Bilateralne konsultacije između Crne Gore i Republike Hrvatske, koje su vodili državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Periša Kastratović i državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Frane Matušić, održane su danas Zagrebu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) na sastanku je razgovarano o stanju otvorenih pitanja, te razmotrena dalja dinamika rada i način njihovog rješavanja, kako bi se što prije postigli konkretni rezultati.
Obje strane izrazile su spremnost za otvoren i aktivan dijalog. Pomaci u rješavanju otvorenih pitanja će doprinijeti ukupnim bilateralnim odnosima i daljoj integraciji Crne Gore u EU, što je u zajedničkom interesu. Dvije strane su dogovorile stalni kontakt po ovim pitanjima, te utvrdile okvirnu dinamiku sljedećih sastanaka.