Sa jednog od ranijih sastanaka o formiranju vlade (Foto: RTCG/ Marko Vešović )
Stranački organi Evrope sad, Nove srpske demokratije, Demokratske Crne Gore, Demokratske narodne partije, Socijalističke narodne partije, te koalicija Albanski forum i Albanska alijansa, prihvatili su sporazum o formiranju nove vlasti. Ostalo je da o svojim odlukama javnost informišu Ujedinjena Crna Gora i CIVIS, ali vjeruje se da je na pomolu stabilna politička većina koja treba da izabere novo rukovodstvo parlamenta i novu vladu. Portalu RTCG su potvrđene informacije da će sjednica parlamenta biti održana 26. oktobra. Izvor iz nove većine rekao je da će tada biti izabrano rukovovodstvo Skupštine Crne Gore, a potom i nova vlada.
Glavni odbor Evrope sad podržao je sporazum i kandidate za ministre, dok je Glavni odbor Nove srpske demokratije podržao sporazum i kandidaturu Andrije Mandića za novog predsjednika Skupštine Crne Gore.
Sjednica parlamenta na kojoj bi se birao Mandić, ali i dio potpredsjednika parlamenta, trebalo bi da bude održana iduće sedmice, možda već u utorak.
Što se Evrope sad tiče, Glavni odbor je bez glasova protiv potvrdio i predlog mandatara Milojka Spajića za buduće članove 44. Vlade u okviru resora koji po sporazumu pripadaju PES-u.
Za ministra vanjskih poslova predložen je član Predsjedništva PES-a Filip Ivanović, a za ministarku evropskih poslova Maida Gorčević. Za ministarku prosvjete, nauke i inovacija predložena je Anđela Jakšić Stojanović, a za ministra finansija Novica Vuković.
Kandidat za ministra pravde je Andrej Milović, za ministra zdravlja doktor Vojislav Šimun, dok je kandidatkinja za ministarku rada i socijalnog staranja Naida Nišić.
Kandidat za ministra energetike i rudarstva je dekan Elektrotehničkog fakulteta Saša Mujović, dok je predloženo da Janko Odović pokriva mjesto ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Predloženo je da kandidat za ministra saobraćaja i pomorstva bude Filip Radulović.
Prema ranijem dogovoru, manjinsku podršku budućoj vladi daće koalicija ZBCG iz čijih redova će biti predsjednik Skupštine.
Nacrt sporazuma je, kako se navodi u tom dokumentu, postignut u želji da se postigne široki politički konsenzus koji će omogućiti formiranje stabilne i kompetentne vlade, spremne da se suoči sa ključnim izazovima od značaja za dalji razvoj Crne Gore.
Prema sporazumu, potpisnici se suprostavljaju naumu političkih subjekata da stalnim produkovanjem vještačkih podjela, kao što su to radili u proteklih četvrt vijeka, nastave da stvaraju dimne zavjese iza kojih se oni bogate, a građani se lišavaju prava na bolji život.
Privrženi su Crnoj Gori kao svojoj kolijevci i kući u kojoj ravnopravno žive, kao svoji na svome, svi njeni građani koji je tvore, i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Albanci, i Muslimani, i Hrvati i Romi, svi građani pripadnici ostalih naroda.
Navode i da su posvećeni prosperitetnoj budućnosti države Crne Gore, koju žele graditi kao zajednicu slobode, ravnopravnosti i vladavine prava.
Sporazum reguliše osnovne principe međusobne saradnje, političke, normativne i projektne odredbe.
“Ukoliko se ne prekrši Sporazum o parlamentarnoj podršci, konstituisanju zakonodavne i izvršne vlasti i političkim prioritetima 44. vlade Crne Gore i parlamentarne većine 28. saziva Skupštine Crne Gore, predsjednik vlade se obavezuje da predloži, a potpisnici sporazuma da podrže rekonstrukciju 44. vlade Crne Gore, koja podrazumijeva da politički subjekti Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija predlože kandidate za potpredsjednika vlade za infrastrukturu sa resorom ministarstva saobraćaja, ministra prosvjete, ministra turizma i ministra prostornog planiranja i urbanizma”, navodi se u sporazumu.
IZVOR: RTCG
Nasilje u porodici predstavlja najrašireniju vrstu nasilja nad djecom, za koju su brojke u porastu, grube roditeljske prakse i fizičko nasilje nad djecom u porodici ostaju i dalje problem, istaknuto je u predlogu strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025-2026. godine.
U dokumentu piše da su u skoro polovini crnogorskih opština uvedeni programi podrške roditeljstvu koji jesu imali pozitivne efekte na bolje uspostavljanje odnosa između roditelja i djeteta bez primjene nasilnog disciplinovanja.
Međutim, finansiranje ovih programa nije u potpunosti regulisano i programi roditeljstva nijesu dostupni u cijeloj zemlji – piše u dokumentu.
Kako se navodi važno je da roditelji smanje zastupljenost grubih i zlostavljačkih praksi.
To isto važi i za programe koji su konkretno namijenjeni djeci koja su počinila nasilje. Studije su pokazale da takve preventivne intervencije mogu uspješno smanjiti stope nasilja nad djecom i poboljšati niz ishoda povezanih s većim stepenom rizika od maltretiranja, kao što su problemi u ponašanju kod djece, emocionalne poteškoće, nasilno ponašanje, roditeljske kompetencije i stres, postporođajna depresija i kvalitet interakcije kod parova – navodi se u dokumentu.
Budući da se nasilje nad djecom dominantno dešava u porodičnom okruženju, očigledno je da zakoni kreirani kako bi se spriječilo da djeca postanu žrtve nasilja u porodici i kako bi se pružio adekvatan odgovor kojim se odvraćaju počinioci, ne pružaju neophodnu zaštitu.
U vezi s tim, Izvještaj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu jasno konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu zaštitu. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine izvršene su izmjene člana 220 KZ-nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, na način što su povećani kazneni rasponi odnosno izvršeno je pooštravanje zaprijećenih kazni, dok je takođe posebno inkriminisano kao teži oblik djela kada je isto učinjeno na štetu djeteta ili u prisustvu djeteta – piše u dokumentu.
Ugovoreni dječji brakovi u romskoj i egipćanskoj zajednici i dalje su stvarnost za žensku i mušku djecu.
Krivični zakon inkriminiše svaki oblik vanbračne zajednice s djetetom kao krivično djelo. Ipak, činjenica je da zakon dozvoljava zaključenje braka djetetu starijem od 16 godina uz vođenje posebnog vanparničnog sudskog postupka i pored preporuke tijela UN za monitoring da se podigne starosna granica za sklapanje braka na 18 godina – navode u strategiji.
U sistemu pravosuđa, kako je konstatovano, nedostaju adekvatni mehanizmi prevencije koji će štititi djecu od dalje viktimizacije.
Zabrinjavajuće je da se djeca u sukobu sa zakonom smještaju u istu ustanovu kao djeca s problemima u ponašanju koja nijesu počinila krivična djela i da je uspostavljeno jedno specijalizovano sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima – apostrofirano je u dokumentu.
Pored toga, programi prevencije i rane intervencije u oblasti dječjeg kriminaliteta za djecu mlađu od 14 godina još uvijek su nedovoljno razvijeni i nijesu integrisani u kreiranje javnih politika.
Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) smatra da crnogorski organi treba da pojačaju napore na identifikovanju djece žrtava trgovine ljudima i pruže im adekvatnu dalju pomoć.
S druga strane, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda konstatuje da predstavnici pravosuđa, naročito policijski službenici, imaju poteškoća da prepoznaju onlajn nasilje nad djecom i da pokazuju sporost u pružanju podrške djeci žrtvama tog oblika nasilja.
Izvor: RTCG
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.