Politika
Spremne obveznice za zaduženje do 900 miliona
.
Vlada je juče na predlog Ministarstva finansija odlučila da se zaduži emitovanjem državnih obveznica u ukupnom iznosu do 900 miliona eura, saznaju “Vijesti”.
Izvor “Vijesti” iz izvršne vlasti je kazao da je o tome odlučeno juče na sjednici, a na osnovu Zakona o budžetu za ovu godinu.
“Od ove sume na stranom tržištu će se ići sa iznosom do 800 miliona eura, a na domaćem do 100 miliona eura”, kazao je izvor “Vijesti”.
On je objasnio da će na domaćem tržištu obveznice pored banaka moći da kupe i građani.
“Od ukupnog zaduženja 500 miliona je za vraćanje starih dugova po osnovu ranije emitovanih obveznica iz 2018. koje dolaze na naplatu u aprilu”, rekao je izvor “Vijesti”.
Odlukom Vlade zadužuje se Ministarstvo finansija da u saradnji sa Bank of America, Citi Group, Intesa bankom, Societe Generale Bank, OTP bankom i pravnim kućama preduzme sve neophodne aktivnosti i pripremi sva neophodna dokumenta potrebna za realizaciju emisije obveznica.
Takođe, ovlašćen je ministar finansija Novica Vuković da potpiše sva neophodna dokumenta potrebna za pripremu realizacije emisije obveznica, dok se Ministarstvo zadužuje da dokumenta potrebna za realizaciju emisije obveznica dostavi Vladi na razmatranje i usvajanje.
Procedura mora biti završena do kraja marta
Sve procedure oko emitovanja obveznica moraju biti završene do kraja marta kao i sama njihova prodaja – zaduženje na međunarodnoj berzi, kako bi Vlada mogla da vrati dug koji dospijeva početkom aprila. Kolika će biti kamata na ovo zaduženje biće poznato tek kada se emituju obveznice i njihovi kupci daju ponude u kojem će navesti iznose prinosa – kamata.
Predlogom budžeta i planom ostvarenja prema mjesecima, planirano je zaduženje od 700 miliona eura u martu, a u aprilu još 50 miliona od domaće emisije. Ona su potrebna jer u aprilu državi na plaćanje dospijevaju rate starog duga od 509 miliona eura.
Ovom novom odlukom se taj plan zaduženja po mjesecima malo mijenja. Predlogom budžeta Vlada se ukupno može zadužiti za finansiranje, vraćanje dugova i stvaranje zalihe za narednu godinu do 1,14 milijardi. Vlada ukupno ove godine treba da vrati 821 milion eura starih dugova.
Za septembar je predviđeno još jedno zaduženje od 135 miliona eura.
Dug u 2027. raste na 5,5 milijardi
Prema posljednjim informacijama o javnom dugu, njegov neto iznos na kraju septembra prošle godine iznosio je 3,84 milijarde eura, odnosno 51,86 odsto BDP-a. Prema fiskalnoj strategiji predviđa se postepeni rast javnog duga da bi on na kraju 2027. godine iznosio 63,8 odsto tadašnjeg BDP-a što bi bilo 5,5 milijardi eura.
U saopštenju Vlade, nakon održane, navedeno je da je usvojena informacija o polaznim osnovama za realizaciju emisije obveznica na međunarodnom tržištu, ne navodeći iznos emisije već gornju granicu ovih zaduženja do 1,14 milijardi eura.
“Planirana sredstva namijenjena su isključivo za otplatu starih dugovanja i finansiranje kapitalnih izdataka. Najveći dio dugovanja odnosi se na obveznice iz 2018. godine, koje stižu na naplatu početkom aprila. Ministarstvo finansija i ova Vlada obezbijedili su da se trošak po osnovu kamate na zatečeni dug, koji dospijeva 2025. godine i iznosi oko 160 miliona eura, finansira iz tekućih prihoda, uz redovno servisiranje svih tekućih obaveza”, navedeno je u saopštenju.
Granica do 1,14 milijardi
Kazali su i da Ministarstvo finansija intenzivno prati dešavanja na međunarodnom i na domaćem tržištu i utvrđuje najpovoljniji trenutak za realizaciju finansijskih aranžmana – obveznica.
“Nakon detaljnih analiza i sagledavanja svih tržišnih aspekata, Vladi je predloženo da razmotri mogućnost emisije obveznica na međunarodnom tržištu, da bi se obezbijedio dio sredstava koja su planirana Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koju je parlament usvojio u februaru, a Ministarstvo finansija je više puta javno obrazložilo obaveze koje su njome definisane. Ovom Odlukom predviđena je mogućnost obezbjeđivanja sredstava na tržištu u 2025. godini od 1,14 milijardi eura i u najvećem dijelu (oko 820 miliona eura) se odnose na otplatu duga iz prethodnog perioda, kao i finansiranje kapitalnih izdataka. Za finansiranje navedenih potreba država će u ovoj godini koristiti depozite obezbijeđene u 2024. godini, kao i sredstva iz novih finansijskih aranžmana”, saopšteno je iz Vlade.
Osim isplate duga po obveznicama emitovanim 2018. godine od 500 miliona, do kraja godine na plaćanje dospijevaju i zajmovi kod Svjetske banke PBG 1 i PBG 2 iz 2018. i 2020. godine u iznosu od oko 55 miliona eura, kineski kredit kod Exim banke za izgradnju autoputa Bar-Boljari iz 2015. godine od oko 60 miliona eura, Dojče banke iz 2023. godine u iznosu od 40 miliona eura, kredite kod komercijalnih banaka od 56 miliona eura, MMF za finansiranje budžeta usljed kovid-19 iz 2020. godine oko 19 miliona eura, kao i otplate po osnovu infrastrukturnih i razvojnih projekata u iznosu od oko 69 miliona eura.
Ukupno za 2025, 2026. i 2027. godine dospijeva stari dug u ukupnom iznosu od oko 2,1 milijardu eura, kao i kamata od oko 565 miliona eura.
“Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu ostavljena je mogućnost da se pravovremeno obezbijede i dodatna sredstva tokom tekuće godine za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu”, saopštili su iz Vlade navodeći da će se novi zajmovi koristiti isključivo za otplatu postojećeg duga, kapitalni budžet i stvaranje fiskalne rezerve za naredne godine.
Država kupuje dječje odjeljenje Instituta, drugačija ograničenja za reklamiranje priređivača,…
Vlada je juče usvojila odluku da se javi na tender Instituta “Simo Milošević” sa ponudom za kupovinu dječjeg odjeljenja za 4,87 miliona eura. Ono će biti rekonstruisano za potrebe nove osnovne škole u Igalu.
Ova kupovina dio je Plana restrukturiranja Instituta.
Vlada je juče usvojila i amandmane na svoj raniji predlog Zakon o igrama na sreću, koji je već u Skupštinskoj proceduri, kojim se preciziraju norme o zabrani reklamiranja. Ove izmjene dozvoljavaju reklamiranje brenda priređivača bez navođenja usluga i igara, dok će usluge moći da se reklamiraju na radijima i televizijama od 22 do 6 sati ujutro, u štampanim medijima na stranicama sporta, na sportskim portalima i stranicama za sport, ali bez navođenja pogodnosti igara.
Reklamiranje pogodnosti u igrama na sreću (dobitke, bonuse, nagrade, spinove,…) moći će da se obavlja samo na sajtovima priređivača i sportskih klubova i organizacija koje priređivači sponzorišu.
Usvojeno je i 19 novih amandmana na zakon o energetici, kojim se omogućava takozvano markiranje goriva, kao i obaveze trgovaca u vezi skladištenja i snabdijevanja potrošača.
IZVOR: Vijesti
Aktuelnosti
Svijet
Japanski naučnici testiraju lijek koji će omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi
Sada naučnici testiraju lijek u studiji koja će trajati 11 mjeseci, a uključuju 30 muških učesnika u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub.
Japanski naučnici započeli su ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u dentalnoj medicini.
Ispitivanje, koje je započelo u septembru 2024. godine, slijedi višegodišnje istraživanje antitijela koje bi moglo podstaći rast zuba kod ljudi.
Cilj lijeka je pomoći osobama koje pate od gubitka zuba, stanja za koje nema trajnog lijeka.
“Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli onima koji pate od gubitka ili nedostatka zuba. Iako do danas nije postojao tretman koji bi omogućio trajno izlječenje, smatramo da su očekivanja ljudi od rasta zuba visoka”, rekao je Katsu Takahashi, voditelj stomatologije na medicinskom istraživačkom institutu bolnice Kitano u Osaki, u intervjuu za The Mainichi.
Istraživanje se fokusira na gen-1 povezan s preosjetljivošću materice (USAG-1), antitijelo za koje se zna da inhibira razvoj zuba kod sisavaca. Godine 2021. godine naučnici s Univerziteta Kjoto, koji su takođe uključeni u trenutna ispitivanja, identifikovali su monoklonsko antitijelo sposobno poremetiti interakciju USAG-1 s koštanim morfogenetskim proteinima (BMP), koji igraju ključnu ulogu u formiranju zuba.
“Znali smo da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali je hoće li to biti dovoljno”, rekao je Katsu Takahashi sa Univerziteta Kjoto, koautor studije, u prethodnoj izjavi za medije.
Sada naučnici testiraju lijek u studiji koja će trajati 11 mjeseci, a uključuju 30 muških učesnika u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub. Lijek se primjenjuje intravenski kako bi se procijenila njegova sigurnost i djelotvornost. U prethodnim ispitivanjima na životinjama nijesu uočeni nikakvi štetni učinci.
Ako bude uspješna, bolnica Kitano planira proširiti liječenje na djecu u dobi od 2 do 7 godina kojima nedostaju najmanje četiri zuba, s krajnjim ciljem da lijek bude široko dostupan do 2030. Dok je trenutni fokus na pacijentima s urođenim nedostatkom zuba, Takahashi se nada da bi tretman mogao pomoći svima koji su izgubili zub.
Servisi
Nastavlja se nestabilno vrijeme
Najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće oblačno uz povremenu kišu, najavili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologuju. Ponegdje na jugu i pljusak sa grmljavinom.
Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku dosta suvog vremena. Vjetar uglavnom slab do umjeren, ponegdje pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 15, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
Sport
Danilovgrad slavio na Cetinju
Prva crnogorska liga – 21. kolo
Košarkaši Lovćena izgubili su od Danilovgrada rezultatom 64:62 u posljednjoj utakmici 21. kola Prve crnogorske lige.
Čitav meč na Cetinju bio je neizvjestan, a odlučen je na dvije sekunde prije kraja.
Prvo je Ivančević pogodio trojku za prednost Lovćena (62:60), da bi 15 sekundi prije kraja Jovović izjednačio.
Cetinjani nijesu iskoristili posljednji napad, promašio je Ratknić, da bi trijumf Danilovgrađanima – dvije sekunde prije kraja, donio Tatar.
I na ovom meču domaćin je nastupio sa samo sedam igrača, a najefikasniji je bio Ivančević sa 16 poena.
Kultura
Slovački film ”Invalid” prikazan na Cetinju uz prisustvo ambasadora Slovačke, Austrije i Ukrajine (VIDEO)
.
Projekcija slovačkog filma ”Invalid” održana je večeras u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
“Invalid” je slovačka crna komedija u režiji Jonaša Karaseka, a radnja filma zbiva se tokom turbulentnih 1990-ih godina.
Prije projekcije filma obratio se ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Boris Gandel.
Nakon tragičnih i tužnih dana s početka godine, željeli smo da vam donesemo malo kulture i, barem možda, malo smijeha – ako je to uopšte moguće. Ovim putem želim da se zahvalim direktorici Centra za kulturu Jeleni Milošević i profesoru Bobanu Batrićeviću, s kojima smo organizovali projekciju ovog filma – kazao je Gandel.
Ambasador je najavio da će predsjednik Slovačke, Peter Pelegrini, u maju posjetiti Crnu Goru, te da će tom prilikom sa Cetinjem biti potpisana dva ugovora.
Prvi ugovor odnosi se na bratimljenje Cetinja i grada Košice, gdje se nalazi sjedište našeg predsjednika, dok drugi ugovor predviđa saradnju između Filozofskog fakulteta iz Preševa i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – kazao je Gandel.
Večeras je govorio istoričar i profesor Fakulteta za crnogorski jezik Boban Batrićević istakavši da je slovačka diplomatija dala veliki doprinos za obnovu crnogorske nezavisnosti.
Ne smijemo zaboraviti da su ambasadori, diplomate i ministri poput gospode Miroslava Lajčaka i Františeka Lipke mnogo učinili 2006. godine, kada su u ime Evropske unije pratili proces crnogorskog referenduma, čime je Slovačka pozicionirana kao jedna od važnih zemalja za Crnu Goru. Naša država je, nažalost, uzvratila time što nemamo diplomatsko predstavništvo u Bratislavi, ali se nadam da će se to ispraviti u godinama koje dolaze – istakao je Batrićević.
Događaju su večeras prisustvovali ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko, ambasador Austrije u Crnoj Gori Kristijan Štajner kao i delegacije ambasada Hrvatske i Slovenije.
Projekcija filma organizovana je u saradnji sa Ambasadom Slovačke, Centrom za kulturu i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost.
Društvo
Protest Sindikata uprave i pravosuđa: Tražimo hitan sastanak sa Delegacijom EU
Stanje u javnoj upravi nije na zadovoljovajućem nivou, Evropa nas opominje – poručeno je s još jednog protesta Sindikata uprave i pravosuđa koji je održan ispred zgrade Vlade.
Ispred zgrade Vlade održan je još jedan protest Sindikata uprave i pravosuđa. Predstavnici Sindikata ponovili su da ne odustaju od zahtjeva, među kojima su povećanje koeficijenata, izgradnja stanova za zaposlene, sedmočasovno radno vrijeme. Obratili su se i Delegaciji Evropske unije u Podgorici, tražeći hitan sastanak.
Stanje u javnoj upravi nije na zadovoljovajućem nivou, Evropa nas opominje – poručeno je s još jednog protesta Sindikata uprave i pravosuđa koji je održan ispred zgrade Vlade.
“Nema kvalitetnog socijalnog dijaloga, nema koherentnosti među državnim organima, nema nagrade prema zaposlenima i najugroženijim nivoima državne uprave, nema stimulacije, kako onda očekujete da javna uprava bude kvalitetna, efikasna i da bude na najvišem nivou kada se ne cijeni radnik”, kazao je predsjednik sindikata Nenad Rakočević.
Nakon obraćanja ispred zgrade Vlade, okupljeni su zajedno prošetali do Delegacije Evropske unije u Podgorici kako bi ambasadoru Johanu Satleru predali pismo u kojem su zatražili sastanak na kojem bi, kako su kazali, prezentovali njihovu situaciju i pokušali da pronađu rješenje.
“Prvenstveno mislimo na ono što nije ispoštovano a to je uvećanje zarada po Granskom ugovoru. Zaposleni umjesto da budu nagrađeni zbog istrorijskog rezultata i dobijanja pozitivnog IBAR-a, zarade nam čak nisu ni korigovane po mjeri koja je bila obećana Evropom sad. I Sigmin izvještaj koji se tiče reforme uprave pokazao je poražavajuće rezultate u sprovođenju reformi od Vlade”, kazao je potpredsjednik sindikata Edin Mušović.
Nakon što su predali pismo, okupljeni su se razišli uz poruku da nagomilani problemi u državnoj upravi i pravosuđu moraju postati prošlost, te da neće odustati dok se ne izbore za poboljšanje standarda i dostojanstvene uslove rada.
Izvor: RTCG
Svijet
UNICEF: U Južnom Sudanu najgora epidemija kolere u posljednjih 20 godina
“Od 28. septembra 2024. do 18. marta 2025. godine u Južnom Sudanu je prijavljeno više od 40.000 slučajeva zaraze, uključujući 694 smrtna slučaja širom zemlje”, navodi se u saopštenju UNICEF.
Južni Sudan se suočava sa najgorom epidemijom kolere u posljednjih 20 godina, sa više od 40.000 slučajeva zaraze od kojih su preminule 694 osobe, za manje od šest mjeseci, saopštio je danas Fond UN za djecu (UNICEF).
Najmlađa država na svijetu, pogođena nestabilnošću od dobijanja nezavisnosti od Sudana 2011. godine, proglasila je epidemiju u oktobru 2024.
“Od 28. septembra 2024. do 18. marta 2025. godine u Južnom Sudanu je prijavljeno više od 40.000 slučajeva zaraze, uključujući 694 smrtna slučaja širom zemlje. To je najgora epidemija u posljednjih 20 godina”, navodi se u saopštenju UNICEF.
Djeca mlađa od 15 godina čine 50 odsto slučajeva, dodaje se u saopštenju.
Sukobi između snaga vlade Južnog Sudana i naoružanih grupa na sjeveroistoku već nekoliko nedjelja pogoršavaju epidemiju, upozorila je nedavno međunarodna nevladina organizacija Ljekari bez granica (Medecins sans frontieres – MSF).
Zbog tih sukoba raseljeno je 50.000 ljudi od kraja februara, saopštila je prošle nedjelje Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kolera je akutna crijevna infekcija koja se širi hranom i vodom kontaminiranom bakterijom – vibrio cholerae. Bolest može da bude smrtonosna ukoliko se ne liječi odmah antibioticima i unošenjem tečnosti.
Prema podacima UNICEF, u periodu od januara 2024. do marta 2025. potvrđeno je više od 178.000 slučajeva kolere u 16 zemalja istočne i južne Afrike.
Angola, gdje takođe vlada epidemija kolere, prijavila je više od 7.500 slučajeva zaraze i 294 smrtna slučaja od 7. januara do 18. marta ove godine.
Izvor: Beta