Zavod za meteorologiju izdao je crveni alarm za cijelu teritoriju Crne Gore, kao upozorenje na intezivne padavine i jak vjetar koje nas očekuju danas.

Lokalno se očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer – navodi se u saopštenju.

Udari vjetra, kako navode, dostizaće 90km/h, a za 12 sati će pasti najmanje 50mm kiše.

Očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto i uzburkano – upozorili su iz Zavoda.

Na sjeveru države, kako najavljuju,  očekuje snijeg, a u centralnom i južnom regionu – grad.

Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji, a tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha – kazali su iz Zavoda.

Upotreba nove balističke rakete srednjeg dometa za napad na Ukrajinu predstavlja “zabrinjavajući razvoj događaja”, izjavio je danas portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik.

Novi razvoj događaja izaziva zabrinutost, jer sve ide u pogrešnom pravcu – rekao je Dižarik novinarima.

On je pozvao strane da preduzmu “hitne korake ka ublažavanju napetosti kako bi se osigurala zaštita civila i kritične civilne infrastrukture”.

Dižarik je ponovio poziv generalnog sekretara Antonija Gutereša o okončanju rata uz poštovanje međunarodnog prava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije danas da su njegove snage pogodile Ukrajinu novom hipersoničnom balističkom raketom srednjeg dometa, poslije napada na grad Dnjepar.

Ta raketa nije nosila nuklearnu bojevu glavu.

Izvor: Vijesti

Rukometašice Crne Gore slavile su u generalnoj probi pred Evropsko prvenstvo. Izabranice selektorke Suzane Lazović bile su bolje od Slovenije 29:28 u Ajdovščini.

Dobro smo otvorile utakmicu, ali se desio pad u igri krajem prvog i na početku drugog poluvremena. Ipak, na kraju smo uspjele da se izdignemo i dođemo do pobjede koja je važna na planu samopouzdanje pred prvi i veoma težak meč koji nas očekuje na startu EHF Euro 2024 protiv Srbije – kazala je Lazović i dodala:

Djevojke su pokazale energiju, ali ne tokom čitavog meča, već nekih 15-20 minuta. Moramo da imamo kontinuitet i želim da ta energija bude na najvišem nivou svih 60 minuta, jer će nam to biti potrebno u duelu protiv Srbije. Samo dvije igračice koje su bile u protokolu nijesu dobile šansu, sve ostale su imale svoju ulogu i jasno je da će nam biti potreban doprinos svake djevojke u grupnoj fazi u Debrecinu, jer imamo tri jaka meča u samo pet dana – rekla je selektorka.

Lazović je kazala da ih očekuje još jedan zajednički trening sa Slovenijom i će nakon toga slika biti potpuna pred Evropsko prvenstvo koje će naša reprezentacija otvoriti duelom sa Srbijom 29. novembra.

Izvor: RTCG

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ za 2024. godinu dodijeljena je večeras Sretenu Vujoviću za drugo izdanje pjesničke knjige „Gozba”, objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača „Otvoreni kulturni forum”. Odluku o tome donio je žiri za dodjelu ovog priznanja za književno stvaralaštvo, kojeg su činili predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović.

Svojim dosadašnjim opusom, Vujović je prema riječima sekretarke Sekretarijata za kulturu Anđele Ćipranić, pribavio sebi mjesto u krugu istaknutih crnogorskih ne samo savremenih pjesnika.

Za Aleksandra Lesa Ivanovića sloboda je jedino što nam Crna Gora rađa, a za Sretena Vujovića sloboda prevazilazi sve ultraracionalne kategorije koje je ograničavaju. Vujović teži, želi i hoće da pjesnik i čovjek u sebi ima više zvijezda nego u svemiru. Te zvijezde su luče Vujovićeve tvorbe mikrokosmosa. Ta ljubav prema slobodi obojice pjesnika povezuje ih neraskidivim vezama slobodoljublja, slobodoumlja i humaniteta. Zato i ne samo zbog toga, pjesnik Sreten Vujović je dostojan Lesove nagrade koja mu zasluženo pripada i ovom knjigom i njegovim opusom – objasnila je Ćipranić.

Kao grad koji je kroz svoju istoriju uvijek bio utočište kulture i književnosti, Prijestonica Cetinje, prema riječima gradonačelnika Nikole Đuraškovića, nastoji da afirmiše pojedinace čije stvaralaštvo svjedoči o snazi crnogorskog jezika, naše istorije i kulture, kao i da očuva sve ono što je suštinsko za naš identitet i tradiciju. 

U tom duhu, pokrenuli smo projekat „Montenegroegzil“, kojim nastojimo da sačuvamo od zaborava patriotske i tradicionalne vrijednosti uglednih crnogorskih ličnosti u emigraciji, i pružili podršku časopisu ARS, čiji je opstanak više puta bio predmet osporavanja, motivisanog političkim razlozima i nepravednim i tendencioznim ocjenama. Zato, priznanje koje večeras dodjeljujemo gospodinu Sretenu Vujoviću nije samo potvrda njegove književne veličine, već i simbol poštovanja koje naš grad gaji prema njegovom doprinosu, ne samo na polju književnosti, već i u očuvanju vrijednosti koje naše Cetinje i svi zajedno baštinimo – kazao je Đurašković.

Prestižna književna nagrada vratila je ovogodišnjeg dobitnika u najranije djetinjstvo, kada je sa nepunih pet godina, vidio velikog  pjesnika.

Pozdravio se sa mojim ocem prošao pored nas, nečujno poput opisa u pjesmi ,,Ljudi sjenke”. Ako imamo, pak, u vidu stihove ,,Svaka je smrt po jedna propast svijeta, očigledno je da se radi o kosmičkoj boli u odnosu na čovjeka prepuštenog zaboravu, a što se nije moglo odnositi na Lesa Ivanovića, jer njegova ovozemaljska smrt je bila uvod u vaskresenje i vječnost kojoj on u svom altruizmu i skromnosti nije kanio! No, djelo ga je učinilo takvim i zbog njega smo tu đe jesmo u ovom trenutku, više nego zbog moje skromne ličnosti – kazao je Vujović.

Ovogodišnji laureat autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja.

Nagradu “Aleksandar Leso Ivanović” utemeljila je Književna opština Cetinje sredinom 80-ih godina prošlog vijeka, obnovio je Otvoreni kulturni forum prije deset godina, a danas je dodjeljuje Prijestonica Cetinje za književno stvaralaštvo.

Vlada je budžetom za 2025. godinu planirala da se zaduži 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore (VCG) kako bi ispunila ciljeve sposobnosti koje je postavio NATO savez, čiji je država član.

U predlogu budžeta za 2025, koji je u skupštinskoj proceduri, piše da će se kreditor za navedena zaduženja utvrditi u toku naredne godine.

U dokumentu stoji da je u 2020. NATO dostavio “Plavu knjigu” (“Blue book”) koja sadrži 37 sposobnosti dodijeljenih Crnoj Gori, čime su definisane prioritetne sposobnosti i jedinice za doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti.

Dodijeljeni ciljevi i deklarisane snage predstavljaju minimum kvantitativnih i kvalitativnih sposobnosti koje članica mora da dostigne u cilju ravnomjerne podjele tereta. Svako odustajanje od dostizanja cilja sposobnosti ili prolongiranje realizacije istog, mora biti kompenzovano od strane druge članice ili definisano kao prihvatljiv rizik. Stoga, od najvišeg značaja su opremanje i modernizacija jedinica radi ispunjenja dodijeljenih ciljeva sposobnosti – piše u predlogu budžeta, u dijelu koji se odnosi na izdatke potrošačkih jedinica koji se finansiraju iz kredita, koji se uglavnom vraćaju više godina.

Crna Gora je članica NATO-a od 2017. Obaveze koje proizilaze iz članstva u tom vojno-političkom savezu, uključuju izdvajanje 2,02 odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu godišnje.

Zaduženje od 75 miliona eura, kako je objašnjeno u predlogu budžeta, odnosiće se na nabavku dva helikoptera (do 50 miliona eura), zatim protivoklopnog sistema “Spike” (do 25 miliona eura), vojnih vozila specijalne namjene (do 15 miliona eura), individualne i kolektivne opreme za hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu odbranu (HBRN) (do pet miliona), oklopnih inžinjerijskih mašina i vozila (do pet miliona), kao i vojnih logističkih vozila (do 25 miliona).

U predlogu budžeta je navedeno da je planirana nabavka dva helikoptera za Vojsku s pratećom opremom, naoružanjem i rezervnim djelovima, uključujući i potrebnu obuku za upravljanje.

Na osnovu trenutnog istraživanja tržišta, procijenjena vrijednost za nabavku helikoptera bi iznosila oko 50 miliona eura – piše u predlogu.

“Spike” donosi brojne benefite

U Vladi smatraju da bi nabavka protivoklopnog sistema “Spike”, koji koristi optičko vođenje i može se lansirati s različitih platformi, uključujući pješadijske jedinice, vozila i helikoptere, donijela brojne benefite za Vojsku u savremenim vojnim operacijama, upravo zbog visoke preciznosti i dometa.

Može, kako se navodi, služiti kao efikasan način odvraćanja potencijalnih prijetnji u konvencionalnim i niskointenzivnim borbenim uslovima, te poboljšati vojnu interoperabilnost sa saveznicima u slučaju zajedničkih operacija ili vojnih vježbi.

Podsjećaju da je nabavka ovog sistema bila planirana budžetom za ovu godinu, ali da nije realizovana jer nije bilo dovoljno novca.

Novoplanirani iznos od 25 miliona eura uključuje cjelokupne sisteme, koji obuhvataju lansirne jedinice, obuku, logističku podršku i druge neophodne komponente za funkcionisanje sistema – pojašnjeno je.

Kroz nabavku vojnih vozila specijalne namjene, kako je objašnjeno, obezbijedila bi se specijalna vozila za prevoz inžinjerijskih mašina i oklopnih vozila (tzv. “vučni vozovi”), vozila sa specijalnim kabinama za ugradnju sistema veze (radio-relejnih i mrežnih uređaja i sistema), protivpožarnih vozila opšte i specijalne vojne namjene, vozila s nadgradnjom pokretnih radionica i kombinovanih višenamjenskih vozila.

Sva vozila ovog tipa, koja su trenutno u upotrebi u Vojsci, stara su preko 40 godina, a ujedno i isteklih resursa upotrebe, i neophodna su za razvoj zahtijevanih sposobnosti Vojske, ali i za ispunjenje zadatih misija i međunarodnih obaveza – piše u predlogu budžeta.

Iz Vlade napominju da je individualna i kolektivna oprema za hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu (HBRN) odbranu izuzetno važna za potrebe Vojske, posebno imajući u vidu da Vojska ne raspolaže ovim sredstvima ili su postojećim resursi upotrebe istekli. Dodaju da ova sposobnost Vojske ima značaj za zaštitu civilnog stanovništva, imajući u vidu da je Vojska jedina institucija u državi koja može pružiti podršku na ovom planu.

Nabavka navedene opreme i njena upotreba je značajna i zbog angažovanja Vojske u međunarodnim misijama i operacijama – naveli su.

Oklopne inžinjerijske mašine i vozila su, kako je obrazloženo, neophodni za podršku jedinicama Vojske u procesima izgradnje putnih komunikacija, njihovog zaprečavanja, izgradnje fortifikacijskih objekata, forsiranja vodenih prepreka, kao i drugih aktivnosti inžinjerijske podrške.

U predlogu piše da Vojska raspolaže zanemarljivim brojem inžinjerijskih mašina za angažovanje u zemlji, dok uopšte nema oklopne inžinjerijske mašine i druga prateća inžinjerijska sredstva.

Pregovaraju s Italijom o nabavci logističkih vozila

Nabavka vojnih logističkih vozila bila je predviđena budžetom za ovu godinu, i u toku su pregovori s Ministarstvom odbrane Italije u vezi s nabavkom vrijednosti od 20 miliona eura.

Međutim postoji mogućnost da nabavka neće biti realizovana do kraja 2024, pa je potrebno planirati kreditni aranžman. Prema informacijama Ministarstva odbrane Italije i njihovih industrijskih dobavljača, za 2025. neophodno je povećati iznos, što je uzrokovano izvjesnim rastom cijena na tržištu u odnosu na 2024 – objašnjeno je u Vladinom dokumentu.

Budžet Ministarstva odbrane za narednu godinu povećan je skoro 900 hiljada eura u odnosu na ovogodišnji – na 78.752.151 euro.

Budžetom za narednu godinu za Vojsku Crne Gore biće opredijeljeno oko 53,7 miliona eura (100 hiljada više), dok je iznos za NATO operacije povećan skoro dva miliona eura – na 3,4 miliona.

Za EU misije predviđeno je 343.526 eura, a misije Ujedinjenih nacija 119.299 eura.

Za vježbe i obuke predviđeno je oko 1,7 miliona eura, opremanje i modernizaciju infrastrukture Vojske i Ministarstva odbrane 7,4 miliona, a za obavještajno bezbjednosne poslove 3,3 miliona eura.

U budžet ušla dva broda od 120 miliona

U budžet za narednu godinu ušla je nabavka dva patrolna broda za potrebe Vojske, vrijedna 120 miliona eura.

Ova nabavka predviđena je sporazumom koji je potpisan sa Francuskom i u septembru usvojen u parlamentu.

Sporazum su kritikovali neki vojni stručnjaci, tvrdeći da je cijena od 120 miliona za dva broda skupa investicija.

U budžetu je navedeno da će biti nabavljena dva patrolna broda dužine 55-70 metara.

Cilj je da se nabavkom ovih brodova koji bi bili opremljeni brodskim sistemima za borbu na moru, dugoročno riješe (20 plus godina) svi aspekti ratovanja u vezi sa ovom kategorijom brodova. S autonomijom od par nedjelja bili bi u spremnosti za duži boravak na moru, kako nacionalno, tako i kao dio NATO pomorskih snaga – stoji u predlogu budžeta.

Povećani boravak na moru bi, kako se dodaje, omogućio kompletno prikupljanje podataka (vazdušno, površinsko i podvodno) u cilju zaštite kritične infrastrukture na moru (naftne platforme), obezbjeđivanja slobodne navigacije i garantovanja pomorske bezbjednosti u teritorijalnim vodama Crne Gore.

Izvor: Vijesti

Pristupanje Crne Gore SEPA predstavlja značajan korak u procesu integracija naše zemlje u EU koji otvara brojne ekonomske mogućnosti i donosi konkretne benefite za crnogorske građane i privredu, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.

Uz zalagenje Crne Gore i predan rad Ministarstva finansija, a uz podršku Centralne banke Crne Gore, danas je Crna Gora postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja se Jedinstvenom produžila tržištu za plaćanje u eurima SEPA – istakao je on. 

Time je, kako kaže, potvđen trud i posvećenost Vlade članstvu Crne Gore u Evropsku uniju.

Ovo je veliki korak koji donosi konkretne benefite za crnogorske građane i privredu, a koji se ogledaju u brzini, pogodnost i efikasnosti plaćanja u eurima, obezbjeđujući veću konkurentnost i nove poslovne mogućnosti. Vlada je na ovaj način omogućila građanima i privredi da i prije samog ulaska u Evropsku Uniju osjete benefite jedinstvenog evropskog tržišta – poručio je Vuković. 

Glavni cilj je, poručuje, stvaranje bolje i prosperitetnije Crne Gore, kao poželjnijeg mjesta za život, rad i investiranje.