Ruska zastava podignuta ispred uništene zgrade u ukrajinskom gradu Mariupolju (AA)
Kremlj je priznao da je napravio greške prilikom mobilizacije stotina hiljada rezervista i obećao je da će ih ispraviti, dok je danas referendum o pripajanju ukrajinskih teritorija pod kontrolom Rusije Ruskoj Federaciji ušao u svoj posljednji dan.
Kremlj je dosada negirao da je donio odluku o zatvaranju kopnenih granica, gdje je primjetan veliki broj ljudi koji bježe od djelomične mobilizacije koja izaziva kontroverze u zemlji i inostranstvu.
U isto vrijeme, demonstracije protiv odluke o djelimičnoj mobilizaciji eskaliraju u više ruskih regija, uključujući Dagestan i Sibir.
Uporedo s tim, ruski predsjednik Vladimir Putin naglasio je kako je bitno da Zapad poštuje Rusiju, što je izjavio prilikom susreta s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u ljetovalištu u Sočiju.
Sa svoje strane, bjeloruski predsjednik je rekao, tokom sastanka, da njegova zemlja i Rusija neće tolerisati poniženje od zapadnih zemalja, kako je to opisao.
Ruska novinska agencija RIA Novosti citirala je bjeloruskog ministra vanjskih poslova Vladimira MacKaya koji je rekao da su sve mogućnosti pred njegovom zemljom otvorene, uključujući opremanje aviona nuklearnim oružjem.
Bjeloruski ministar je dodao da će njegova zemlja tražiti sigurnosne garancije u slučaju sklapanja mirovnih sporazuma između Moskve i Kijeva.
U Washingtonu, portparolka Bijele kuće Karen Jean-Pierre rekla je da Washington u ovom trenutku ne vidi nikakav razlog za prilagođavanje trenutnog statusa svojih nuklearnih snaga, uprkos tome što njena država ozbiljno shvata nuklearne prijetnje Rusije.
Sa svoje strane, glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres rekao je da nema pobjednika u nuklearnom ratu koji bi mogao izbiti.
“Sada, decenijam nakon pada Berlinskog zida, ponovo možemo čuti zveckanje nuklearnih sablji”, dodao je Guterres tokom posebne sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija posvećene raspravi o pitanju nuklearnog razoružanja, kako je prenijela službena stranica Ujedinjenih nacija na arapskom jeziku.
Guterres je pozvao da se okonča “era nuklearne ucjene”, apelujući na sve zemlje da smanje napetosti i uklone nuklearnu prijetnju.
U istom kontekstu, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi pozvao je da se ulože dodatni napori kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa u Ukrajini.
Grossi je izrazio zabrinutost zbog situacije u Ukrajini, istakavši potrebu zaustavljanja rata kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa.
Proruski funkcioneri u okupiranim ukrajinskim regijama izvijestili su da se većina stanovništva izjasnila za pripojenje Rusiji na referendumima koje su Kijev i Zapad osudili kao lažne.
Izjašnjavanje je sprovedeno u četiri oblasti – Donjecku, Lugansku, Zaporižju i Hersonu koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija.
Proruske vlasti Luganska objavile su da je 98,5 posto ljudi glasalo za pripojenje Rusiji na temelju 69 posto prebrojanih glasačkih listića. U Zaporižji ih je “za” glasalo 92,9 posto birača na temelju više od 70 posto prebrojanih glasova, dok je u Hersonu glas “za” dalo njih više od 87 posto.
Rusi bježe i u druge okolne zemlje, ali i u Srbiju i Tursku, koje i dalje imaju direktne letove do ruskih gradova.
U Ruskoj Federaciji raste otpor protiv mobilizacije. U Dagestanu su dva dana zaredom održani protesti. Demonstranti su se sukobili sa policijom koja je koristila suzavac.
Dagestan, smješten na Sjevernom Kavkazu, među najsiromašnijim je republikama Ruske Federacije, a mediji navode da su stotine njihovih vojnika već izgubili život u Ukrajini.
Hiljade Rusa pokušavaju da pređu u Mongoliju kako bi izbjegli mobilizaciju. Na granici se čeka i 16 sati. Kažu da im je to jedini izbor nakon što je Vladimir Putin objavio mobilizaciju 300.000 rezervista.
Juče su zabilježene kilometarske kolone i na granici s Gruzijom, u koju je do sada prebjeglo gotovo 40 hiljada Rusa.
IZVOR: Al Jazeera
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Na sjeveru, ujutru i tokom noći, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 16, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.