Svijet

Svjetlosno zagađenje: Gdje su nestale zvijezde

Ulične svjetljike koje rasipaju svjetlost, dekorativna rasvjeta, blješteći bilbordi, neprekidno osvijetljeni tržni centri i poslovni prostori, trepćuće reklame, zajedno čine da Evropa iz svemira izgleda kao okićena novogodišnja jelka.
Svjetlosno zagađenje: Gdje su nestale zvijezde

Pogled na Zemlju iz Međunarodne svemirske stanice. Foto: NASA

Naučnici su još 2016. godine ukazali da više od jedne trećine svjetskog stanovništva ne može da vidi našu galaksiju Mliječni put, a stvari bi mogle da budu još gore u narednim decenijama.

Zvijezde danas ostaju skrivene ispod opne koju razastire svjetlosno zagađenje nastalo neodgovarajućom ili pretjeranom upotrebom spoljnjeg vještačkog osvjetljenja.

Procjenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u prosjeku deset odsto, kaže Srđan Samurović, naučni savjetnik Astronomske opservatorije Beograd, za BBC na srpskom.

Zagađenje vazduha nam se čini opipljivim, ali svjetlosno zagađenje, kažu naučnici, može da bude uzrok raznim bolestima i negativno utiče na životinjski svijet.

Zato pojedine države, poput susjedne Hrvatske ili Slovenije, donose zakone kako bi uredile korišćenje spoljnog svijetla.

U Srbiji takvih propisa nema, ali postoje pomaci u istraživanju ovog fenomena koje finansira Fond za nauku, kaže Dajana Bjelajac, docentkinja Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.

Situacija je daleko od idealne i moraće mnogo da se radi kako bismo riješili problem svjetlosnog zagađenja (ili bar pokušali), ali moram da naglasim da smo krenuli u dobrom pravcu – kazala je Bjelajac.

Foto: Kris Hodgetts

Ljudi bez sna, životinje bez putokaza

Više od 80 odsto svjetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svijetlom zagađenim nebom, upozorava izvještaj Eioneta.

Ulične svjetljike koje rasipaju svjetlost, dekorativna rasvjeta, bliješteći bilbordi, neprekidno osvijetljeni tržni centri i poslovni prostori, trepćuće reklame, zajedno čine da Evropa iz svemira izgleda kao okićena novogodišnja jelka.

Međutim, ne ugrožava okolinu svako vještačko svijetlo.

Dobro osmišljena svjetiljka, koje štedi energiju i usmjerava svetlost isključivo na ulicu po kojoj se krećemo, ne predstavlja svjetlosno zagađenje – objašnjava Bjelajac, koja je i predsjednica NVO „Carpe Noctem“.

Suprotni primjeri su „LED paneli na kojima se slike veoma brzo smjenjuju, bacajući agresivan odsjaj na ulice“, ili „reflektori upereni u nebo kako bi se osvijetlio neki komercijalni, pa čak i gradski objekat“.

Svi ovi izvori svjetlosti mogu da poremete prirodne cikluse koji utiču na rad tijela, kao i lučenje melatonina, hormona neophodnog za san.

Studije o uticaju svjetlosnog zagađenja imaju različite nalaze, a „neke pokazuju veći rizik od raka dojke, gojaznosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i problema sa spavanjem – navode naučnici u tematskom broju časopisa Science (Nauka) posvećenom svjetlosnom zagađenju.

Mijenjati zakone, pobijediti strah

Svjetlosno zagađenje jedan je od najmanje shvaćenih oblika zagađenja koje utiče na cjelokupni živi svijet na Zemlji – kaže Samurović.

Ono postaje sve važnije o čemu govori i inicijativa da „Kvalitet neba i pristup svjetlosti zvijezda” postane 18. cilj održivog razvoja Ujedinjenih nacija – objašnjava.

Mnoge zemlje, poput Njemačke, Francuske, Hrvatske sačinile su stroge propise koji nameću obavezno gašenje dekorativnih ili reklamnih svijetala nakon određenih sati, dok su ulična svijetla prilagođena ekološkim principima – objašnjava.

Prelazak na toplije, energetski efikasne LED sijalice još jedan je popularan pristup.

Izvor: BBC na srpskom