Cetinjski ListCetinjski List
    Najnovije

    Preminula jedna osoba, 52 nova slučaja

    April 1, 2023

    Za liječenje najmlađih u državi potrebne dodatne investicije

    April 1, 2023

    Špadijer: „Gdje ima volje ima i načina“ ili „gdje nema volje ima izgovora“

    April 1, 2023
    Facebook Twitter Instagram
    • Kontakt
    • O nama
    • Knjiga procedura
    • Oglasi
    • Marketing
    • Impressum
    Facebook Twitter Instagram YouTube
    Cetinjski List Cetinjski List
    • Naslovna
    • Novosti
      1. Društvo
      2. Politika
      3. Hronika
      4. Sport
      5. Zabava
      6. Covid 19
      7. Servisi
      8. Tehnologija
      9. Prijestonica
      10. Prikaži sve

      Za liječenje najmlađih u državi potrebne dodatne investicije

      April 1, 2023

      Još jedan uspješan koncert u Muzičkoj školi na Cetinju  

      April 1, 2023

      IJZ: Crna Gora na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po stanovniku, mladima piće lako dostupno

      April 1, 2023

      Vlada usvojila izvještaj o javnom dugu

      March 31, 2023

      Podnijet predlog izmjena Zakona o privremenom izdržavanju djece

      March 31, 2023

      Predsjedništvo SDP: Oduprijeti se strukturama koje stoje iza Milatovića, podržati Đukanovića

      March 29, 2023

      Priština: Bačene dimne bombe, protest protiv aktuelne vlade Kosova

      March 25, 2023

      Pravo glasa ima 1.445 više građana u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora

      March 25, 2023

      SDT da ispita produženje ugovora sa “Pomorskim saobraćajem” bez tendera

      March 31, 2023

      Pronađena Marija Kaluđerović

      March 30, 2023

      Stvaranje kriminalne organizacije: Nova hapšenja u policiji, oduzeta veća količina novca i vrijedne pokretne stvari

      March 29, 2023

      Još se čeka odluka suda

      March 28, 2023

      Crna Gora ponovo domaćin velikog takmičenja

      April 1, 2023

      Amerikanka oborila svjetski rekord u ultramaratonu

      March 31, 2023

      Ulog titula: Lovćen sjutra dočekuje Budvansku rivijeru

      March 31, 2023

      Lovćen poražen i od Dečića

      March 31, 2023

      Metallica ima novu pjesmu: Poslušajte 72 Seasons (VIDEO)

      March 31, 2023

      U utorak žurka povodom Dana studenata

      March 31, 2023

      Stiže novi film Martina Skorsezea, u glavnim ulogama su Dikaprio i De Niro

      March 29, 2023

      Džimi Pejdž objavio davno izgubljenu pjesmu Led Zeppelina

      March 29, 2023

      Preminula jedna osoba, 52 nova slučaja

      April 1, 2023

      Registrovano 56 novih slučajeva

      March 31, 2023

      58 novih slučajeva koronavirusa, 443 aktivna

      March 29, 2023

      Novi presjek: Još 75 inficiranih u Crnoj Gori, na Cetinju 1

      March 28, 2023

      Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

      March 28, 2023

      Naselja Crna greda, Kruševo ždrijelo i Zabrđe u utorak, tri sata bez vode

      March 27, 2023

      Počelo ljetnje računanje vremena, provjerite satove

      March 26, 2023

      Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

      March 25, 2023

      Messenger se vraća u mobilnu aplikaciju Facebooka

      March 8, 2023

      Apple predstavio žuti iPhone 14 i iPhone 14 Plus

      March 7, 2023

      Pronađen fosil „ribe ubice“ star 360 miliona godina

      February 25, 2023

      Kineska pustinja Takla Makan nastala prije 300.000 godina

      February 22, 2023

      Prijestonica Cetinje obilježava Dan studenata

      March 31, 2023

      Raspisan javni poziv za izgradnju nove sportske dvorane

      March 28, 2023

      Radovi na rekonstrukciji dijela Ulice IV Proleterske brigade su u završnoj fazi

      March 26, 2023

      Prijestonica Cetinje dio globalne kampanje “Sat za planetu Zemlju”

      March 24, 2023

      Preminula jedna osoba, 52 nova slučaja

      April 1, 2023

      Za liječenje najmlađih u državi potrebne dodatne investicije

      April 1, 2023

      Špadijer: „Gdje ima volje ima i načina“ ili „gdje nema volje ima izgovora“

      April 1, 2023

      Crna Gora ponovo domaćin velikog takmičenja

      April 1, 2023
    • Kultura
    • Sport

      Crna Gora ponovo domaćin velikog takmičenja

      April 1, 2023

      Amerikanka oborila svjetski rekord u ultramaratonu

      March 31, 2023

      Ulog titula: Lovćen sjutra dočekuje Budvansku rivijeru

      March 31, 2023

      Lovćen poražen i od Dečića

      March 31, 2023

      Odluka o šampionki u posljednjem kolu, Nikolina Koljević blista

      March 29, 2023
    • TV Cetinje

      Održan okrugli sto “Šovinizam i obrazovanje u Crnoj Gori” (VIDEO)

      March 31, 2023

      Otvorena dječija izložba “Život je igra u bojama” (VIDEO)

      March 28, 2023

      Intervju sa Božidarom Bonjom Ivanovićem (VIDEO)

      March 18, 2023

      Na Cetinju potpisan sporazum o partnerstvu na EU projektu (VIDEO)

      March 17, 2023

      Bulajić: Problematika zavisnosti nikad nije naišla na potreban angažman sistema (VIDEO)

      March 16, 2023
    • Radio Cetinje
    • Predsjednički Izbori 2023
    Cetinjski ListCetinjski List
    Naslovna » Tatar Anđelić: Svako ćutanje pred nepravdom i ugrožavanjem slobode je podrška agresiji
    Teme

    Tatar Anđelić: Svako ćutanje pred nepravdom i ugrožavanjem slobode je podrška agresiji

    RTV CetinjeAutor RTV CetinjeApril 7, 2022
    Jasna Tatar Anđelić
    Jasna Tatar Anđelić
    Podijeli
    Facebook Twitter LinkedIn Email WhatsApp

    Profesorica i prevoditeljka Jasna Tatar Anđelić govori o 30 godina od početka opsade Sarajeva i antiratnima protestima koji su 1992. godine organizovani na Cetinju.

    Prof. dr Jasna Tatar Anđelić je vanredna profesorica Univerziteta Crne Gore. Aktivno se bavi prevođenjem i od osnivanja sarađuje sa portalom Le Courrier des Balkans. Sudski je tumač i do danas jedina crnogorska prevoditeljka akreditovana pri institucijama Evropske unije za francuski i italijanski jezik. Priređivačica je knjige Nouvelle revue i Crna Gora.

    Danas je 30 godina od opsade Sarajeva, najduže opsade u savremenoj istoriji. Bili ste srednjoškolka kada se to dešavalo, ali i sa svojim roditeljima učesnica i svjedok antiratnih protesta na Cetinju. Kako sa ove distance gledate na to vrijeme?

    Čini se da danas više nego ikada imamo obavezu i odgovornost da se sjetimo četverogodišnje sarajevske agonije i da o njoj, njenim uzrocima i posljedicama, govorimo svojim savremenicima i svojim potomcima u Crnoj Gori. Nažalost, aktuelna dešavanja dokazuju da većinska Crna Gora to do sada nije ni dovoljno glasno ni valjano činila. Meni su takvi propusti neshvatljivi jer, kao što ste naglasili, veoma se živo sjećam kako smo u tim danima u mojem gradu, Cetinju, istorijskom simbolu otpora svim oblicima neslobode, saosjećali sa Sarajlijama koji su ginuli pod snajperskom vatrom i granatama dojučerašnjih komšija i prijatelja i kako smo željno čekali svaku necenzurisanu vijest iz Bosne i Hercegovine.

    Tada sam imala 16 godina i zajedno sa roditeljima i njihovim prijateljima učestvovala u aktivnostima crnogorskog antiratnog pokreta čija su okosnica bili intelektualci okupljeni oko Liberalnog saveza Crne Gore, formiranog godinu dana prije strašnih događanja u Bosni i Hercegovini. Prisustvo na skupovima, tribinama, čitanje i slušanje nezavisnih medija su početkom devedesetih davali osjećaj pripadnosti evropskim vrijednostima. Taj naš glas za slobodu, demokratiju, multietničku toleranciju zasnivao se na saznanju o tome da se naša zemlja oslanja na hiljadugodišnju istorijsku vertikalu Duklja – Zeta – Crna Gora koja nije ništa drugo nego priča o multikulturalnosti, različitosti i kulturnom bogatstvu, na svijesti da su i pravoslavne i katoličke crkve i džamije jednako naše i jednako važne, da su tolerancija i uzajamno poštovanje uslov opstanka i suživota.

    Kada svemu tome dodamo jugoslovensku antifašističku tradiciju u kojoj smo vaspitavani, za nas je bilo suludo, kako je to Slavko Perović lijepo sročio na mitingu 1992, da nekome ništa ne znače pjesme Kemala Montena, Indeksa i Crvene jabuke i da zaboravlja kako se “Selma naginje kroz prozor” ili kako je prošetati mostarskom ćuprijom… Slobodna Crna Gora je, iako manjinska, itekako razumjela i podržavala Sarajevo pod srpskim granatama, kao što je par mjeseci ranije pjesmom molila Dubrovnik za oprost zbog sramnog učešća crnogorskih snaga u njegovoj opsadi.

    Danas, 30 godina kasnije, na sve to gledam sa neskrivenim ponosom što sam, sa svojom porodicom, prijateljima i istomišljenicima bila na pravoj strani, ali i sa žalošću i nezadovoljstvom što nije učinjeno više na informisanju mladih generacija o svemu tome.

    S obzirom da su državni mediji u Crnoj Gori tada izvještavali da se Sarajlije samobombarduju i samoubijaju, kako ste i na koji način dolazili do istine o ratovima koji su se vodili u neposrednom okruženju?

    Da smo u to doba imali društvene mreže, slike ubijenih sarajevskih civila ili srebreničkog genocida bi kružile kao što sada kruže strašni prizori iz Mariupolja i Buče. U pravu ste, tadašnji crnogorski mediji su sluganski ponavljali Miloševićevu ratnu propagandu u skladu sa zvaničnom politikom Crne Gore koja je podržavala rat u Hrvatskoj, pozivala na napad na Dubrovnik i podržavala ratnohuškačku politiku prema Bosni i Hercegovini.

    Ipak, moram reći da je čak i u to doba svako ko je htio da traga za pravim informacijama mogao da ih nađe. Moji su roditelji čitali slobodne medije poput Monitora i Liberala, a od 1994. redovno slušali Radio Slobodna Evropa, dok su poslanici tadašnjeg Liberalnog saveza Crne Gore i Socijaldemokratske partije na sjednicama crnogorske skupštine sasipali istinu u oči svojim kolegama podržavaocima politike Slobodana Miloševića. Radio Cetinje se na našu sreću oglušivalo o naredbe o zabrane emitovanja muzike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine sa republičkog nivoa, zaštitivši nas na taj način od turbo folk terora, na čemu su im generacije Cetinjanki i Cetinjana posebno zahvalni.

    Činjenica da je Savezna republika Jugoslavija bila pod internacionalnim embargom je svakom ko zdravorazumski razmišlja ukazivala da nešto s tom politikom ipak nije u redu, ali samo se Cetinje usuđivalo da digne glas. Pamtim da sam 1993. putovala vozom na studije u Novi Sad i da je u to vrijeme nošenje Monitora ili Liberala sa sobom predstavljalo pravi bezbjednosni rizik, pa su se moji na razne načine dovijali da mi dostave primjerke ovih glasila.

    Koliko je tadašnji antiratni pokret u Crnoj Gori značio za crnogorsko društvo i za regiju?

    Iako su ti procesi bili duži i komplikovaniji nego što smo svi mi željeli, može se sa sigurnošću reći da je baš taj emancipatorski, slobodarski impuls koji je krenuo sa Cetinja doveo do novog okretanja Crne Gore vrijednostima zapadnoevropskih demokratija i rezlutirao obnovom njene nezavisnosti u mirnim i demokratskim uslovima u maju 2006. Istovremeno, on je regionu pokazao da je čak i ovdje, na balkanskoj vjetrometini, uprkos svim antagonizmima i bolnim posljedicama nacionalističkog divljanja devedesetih, moguć suživot i kretanje naprijed uz minimum zajedničkih interesa.

    Kao što sam već rekla, zabrinuta sam što su se sve to sprovodilo sporo i površno, bez prave obrazovne strategije i ozbiljne kulturne politike, što je omogućilo da krhka ravnoteža lako bude poljuljana novim talasom uvezenog kleronacionalizma čemu upravo svjedočimo.

    Na Cetinju građani od početka rata u Ukrajini svaki dan protestuju pozivajući na okončanje ruske agresije. Koliko su sudbine Bosne i Hercegovine od prije 30 godina i Ukrajine danas slične ?

    Neću reći ništa novo tvrdnjom da novi oblik velikosrpskog nacionalizma spakovan u ideju “srpskog sveta” samo regionalna kopija projekta “ruskog svijeta”. Taj projekat vidi suverene države Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru kao smetnju u ostvarivanju nacionalnog projekta i teži ih pretvoriti u sopstvene regije, osporavajući im pravo na identitet. Vrlo je slična retorika koja je prethodila ratu u Ukrajini, a vidimo posljedice su jednako zastrašujuće kao one u Bosni i Hercegovini devedesetih.

    Protestujući protiv ruske agresije na nezavisnu državu, građani Cetinja i njihovi istomišljenici ponovo, nakon 30 godina, hrabro i uporno ustaju u odbranu istih vrijednosti. Mi smo uvjereni da braneći slobodu svakog čovjeka branimo i svoje pravo na slobodu. Smatramo da je to važno jer time učimo svoju djecu onome što su starije generacije prenijele nama. Znam da se sloboda brani i osvaja svaki dan, ali sam do prije par godina vjerovala da moja djeca neće morati da se suočavaju sa bezbjednosnom prijetnjom niti da marširaju ulicama za mir. Žao mi je što oni sada čine isto što i ja u njihovim godinama ali se istovremeno i ponosim njima i svim hrabrim mladim ljudima.

    Kako Vam se čini izvještavanje medija u Crnoj Gori o ratu u Ukrajini?

    Zbog prirode prevodilačkog posla, pratim i međunarodne i regionalne i nacionalne medije i aktivna sam na mrežama. Crnogorski mediji su, baš kao i devedesetih, slika crnogorske političke i društvene scene, pa se u njima ogleda podijeljenost crnogorskog društva. Jedan broj medija, koji otvoreno propagiraju politiku “srpskog sveta”, plasiraju prorusku propagandu i opstaju na crnogorskoj medijskoj sceni uprkos upozorenjima EU sa kojom se Crna Gora za sada samo formalno usklađuje. S druge strane, procrnogorski mediji uglavnom prenose vijesti zapadnih medijskih agencija i ukrajinskih izvora i bez obzira na neminovnu površnost i senzacionalnost, usklađeniji su sa onim što se može naći u relevantnim zapadnoevropskim i američkim medijima. Tu su i društvene mreže sa bezbrojnim neprovjerenim informacijama.

    Naglasila bih da, uprkos evidentnom hibridnom ratu, ako imate izgrađene kriterijume i malo medijske pismenosti, nije nemoguće pronaći kvalitetne informacije, baš kao što se to moglo i devedesetih, u težim uslovima. Žalosno je što ni jedan elektronski medij osim javnog servisa više nije u vlasništvu Crne Gore, ali se pogrešne političke odluke ne mogu više pravdati nedostatkom informacija.

    Koji su Vaši lični motivi za učešće na ovim protestima danas kao i na onim prije 30 godina i koliko su oni formirali Jasnu Tatar Anđelić kakvu javnost poznaje?

    Danas, kao i prije 30 godina, svako ćutanje i saginjanje glave pred očiglednom nepravdom i ugrožavanjem slobode je podrška agresiji. Crna Gora i Cetinje to dobro znaju, jer su svoju autentičnost skupo plaćali kroz istoriju, do današnjih dana. U vrijeme jačanja ekstremne desnice svuda u Evropi, ne možemo i ne smijemo čekati na nevolja zakuca na naša vrata da bismo se pobunili, već moramo braniti slobodu i pravo na život tamo gdje su oni ugroženi, bilo da je to u Dubrovniku, Vukovaru, Sarajevu ili Mariupolju.

    Moje su se vrijednosti kalile u mojoj primarnoj porodici i mojem gradu, a potvrđivale kroz sekularnost i sklonost ka preispitivanju svojstvene francuskoj kulturi koja me kroz edukativne i profesionalne izbore bitno odredila. One su moja duhovna vertikala i ne znam ko bih bila da nekim čudom nestanu.

    Izvor: Al jazeera

    Podijeli Facebook Twitter LinkedIn Email WhatsApp

    Povezani postovi

    “Presaberite se i manje koristite svoje telefone”

    July 3, 2022

    Bajkerova mapa: Počelo emitovanje prvog putopisnog serijala na dva točka

    July 2, 2022

    Mićunović: Cetinjski vrtić posvećen unapređenju uslova za boravak djece

    May 28, 2022

    Najviše novca za projekte Srpske pravoslavne crkve

    January 26, 2022

    Ostavite odgovor Poništi odgovor

    Preporučeno

    Crna Gora ponovo domaćin velikog takmičenja

    April 1, 2023

    IJZ: Crna Gora na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po stanovniku, mladima piće lako dostupno

    April 1, 2023

    April u „Zetskom domu”

    April 1, 2023

    106-godišnjakinja najstariji model na naslovnici Voga

    April 1, 2023
    Reklamni prostor
    Facebook Twitter Instagram YouTube
    © 2023 Radio Televizija Cetinje. Made by Gondor Produkcija.

    Unesite pojam i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite ESC za izlazak.