Društvo

Tehnologija i uticaj na zdravlje

U okviru realizacije projekta “Lokalna inicijativa za Digitalnu Agendu” u saradnji sa NVO „Aktivna zona“ portal Cetinjski list će u narednom periodu objaviti serijal tekstova u okviru regionalnog programa „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ Tehnologija i uticaj na zdravlje Naizged, tehnologija i zdravlje i nema mnogo veze jedno s drugim, ali
Tehnologija i uticaj na zdravlje

U okviru realizacije projekta “Lokalna inicijativa za Digitalnu Agendu” u saradnji sa NVO „Aktivna zona“ portal Cetinjski list će u narednom periodu objaviti serijal tekstova u okviru regionalnog programa „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“

Tehnologija i uticaj na zdravlje

Naizged, tehnologija i zdravlje i nema mnogo veze jedno s drugim, ali opet ovoj ideji dajemo šansu samo jer smo svjesni koliko je virtuelni svijet isprepleten sa stvarnim. Stalno smo okruženi informacijama kako internet negativno utiče na naš razvoj, ali na koji način?

Napredak tehnologije mijenja i naše navike, više se ne opterećujemo pamćenjem informacija, jer prosto par klikova nas dijeli od toga da sve što nam je potrebno saznamo u roku od nekoliko sekundi.

Najčešći zdravstveni problemi koji se mogu primjetiti kao posljedica pretjeranog surfovanja internetom su:

Problemi sa zdravlјem kao što su glavobolјe i bolovi u leđima, bol i ukočenost vrata i ramena, pritisak u glavi i vratu, bol i ukočenost ruku i nogu, i otečenost mišića i zglobova, problemi sa spavanjem, vidom i suve oči, loša higijena, gubitak kilaže i izbegavanje obroka zbog korišćenja interneta, osećanje euforije prilikom upotrebe Interneta.

Emotikoni, mimovi, gifovi pružaju uzan prostor za osjećaj značenja ili otkrivanje obrazaca u komunikaciji. Ovo je veoma bitno za razvoj kompetencija digitalnog građanstva kao što su umjeće valjanog slušanja i opažanja, kao i empatija. U svijetu bez nijansi, jedna šala ili nesporazum lako mogu eskalirati u konflikt, sukob i maltretiranje. Na jednom drugom nivou, kada djeca nijesu u stanju da sagledaju iznijansiranu verziju neke situacije, mnogo im je teže da hipotetički razmišljaju o posljedicama sopstvenih postupaka.

To naglašava suštinsku potrebu za njegovanjem razvoja analitičkog i kritičkog mišljenja, navodi se u publikaciji „Obrazovanje za digitalno građanstvo“, autora Ričardsona Mlovidova, koji je objavio Savjet Evrope. Pretrpanost i pretjerana izloženost zvukovima i slikama, težnja i želja da se ne propusti trenutak, ostavljaju posljedice na korisnike time što smanjuje njihove sposobnosti da obrade informacije.

Ti problemi su dodatno iskomplikovani obiljem često pogrešnih informacija o zdravlju koje dovode u zabludu, a nalaze se onlajn i koje zahtevaju izuzetno istančanu vještinu kritičkog mišljenja kako bi se ono što je istinito razdvojilo od onoga što je neistinito. Sadašnja usredsređenost na ljepotu i tijelo u doba selfija i lajkova brzo može navesti mlade ljude da potraže savjete o ishrani koji će samo naglasiti poremećaje u ishrani, kao što je anoreksija, ili ih može podstaći da se pridruže grupama ljudi „slične orijentacije”, što će ih odvesti na put drugih vidova riskantnog ponašanja.

Vidovi uticaja

Psihičke promjene – Jedan od načina kako tehnologija utiče na naš mozak je ta da donosi određene psihičke promjene, koje utiču na oblike našeg mozga. Tako tehnologija na primjer smanjuje našu moć mašte. Utiče na našu sposobnost čitanja – Prije interneta, bilo je i više onih koji su posjećivali biblioteke i čitali knjige ili čitali novine. Danas ćemo najprije pročitati vijest putem weba, što su uopšteno kraće vijesti. Tehnologija utiče na sposobnost našeg mozga da zadrži svoju pažnju na nečemu što nije toliko površno. Skloniji smo panici – Tehnologija nas je učinila da se osjećamo prisiljeni da odgovorimo na sve podatke koje primamo putem nje, od mejla do Fejsbuka. Drugim riječima, kad nemamo kompjuter pored sebe ili pametni telefon u ruci, mnogi od nas se osjećaju kao da nešto propuštaju te se isključeni osjećaju prazno i čudno.

Još jedan od štetnih uticaja tehnologije je i to što ograničava našu sposobnost da razmišljamo apstraktno te nas čini zavisnima, što ometa naš društveni život i svakodnevne aktivnosti, navodi se u tekstu online portala Vijesti o tome kako tehnologija utiče na zdravlje.

Zavisnost od interneta

Veliki broj autora zagovara stav da se zavisnost o internetu uvrsti u dijagnostičku kategoriju pod nazivom kibernetski poremećaj i da se u ovu kategoriju uvrste i svi drugi oblici zloupotrebe tehničkih dostignuća. Mi smo naveli neke od vrsta zavisnosti: zavisnost o društvenim mrežama – Facebook, Twitter i druge mreže koje omogućavaju upoznavanje novih ljudi, komuniciranje sa starim poznanicima, lakše dijeljenje slika i ostalih novosti, zavisnost o online igrama, zavisnost o online kockanju, zavisnost o kupovini putem interneta

zavisnost o  stalnoj potrazi za  novim informacijama i znanjem na internetu, zavisnost o cyberseksu, koja podrazumijeva pretraživanje i pregledavanje pornografskih materijala.

*Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta ,,Lokalna inicijativa za Digitalnu agendu”, koji sprovodi Aktivna zona, uz finansijsku podršku obezbijeđenu u okviru regionalnog programa „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ koji sprovode Fondacija Metamorfosis (Severna Makedonija), Open data Kosovo (Kosovo), Akademija za eUpravu (Estonija), PARTNERI (Srbija), NVO 35mm (Crna Gora) i Levizja Mjaft! (Albanija), uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i stavove donatora.