Autor 
Teško je očekivati da će ovaj saziv Skupštine Crne Gore, zbog svega što se dogodilo u proteklih godinu, postići dogovor koji bi doveo do stvaranja neke nove, stabilne većine i efikasnog kabineta, koji bi onda mogao iznijeti mandat do kraja, ocijenio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.
Za Piculu rasplet je najvjerovatnije u vanrednim izborima, a nada se da će Crna Gora nakon toga dobiti vlast sa jasnom proevropskom agendom.
“Prva vlada imenovana iz ovog saziva Skupštine nije imala održivu proevropsku agendu, a ta se agenda trebala ogledati u nastavku evropskih procesa koji bi doveli do bržeg zatvaranja poglavlja koji su uspješno otvoreni tokom ranijih faza pregovaračkih procesa. Druga vlada je pala zbog promjene prioriteta, a što se po meni nije trebalo dogoditi. Međutim, ta je vlada, treba reći, na papiru imala sastav koji je mogao taj proces nositi i iz svega se nazire kako u Crnoj Gori rastu izgledi za vanrednim izborima”, rekao je Picula za Novu M.
Komentarišući potencijalne scenarije koji se pominju, Picula ističe i da pristupni proces koji vodi članstvu u EU nije samo tehničko pitanje, pa ga ne može u cjelosti voditi tehnička vlada, a budući da se tiče transformacije cijelog društva, ni neka manjinska nema puni politički kapacitet da ga dovrši.
„Ja ne želim komentarisati o tome žele li ili ne žele biti premijer ili premijersku funkciju, međutim vjerujem da svaki kandidat ili kandidatkinja treba procijeniti može li računati na podršku agendi koja sadrži hitno vraćanje Crne Gore na evropski put u skladu sa preuzetim obavezama i preporukama EU za stvaranje uslova za vanredne parlamentarne izbore“, kazao je Picula.
Nijedna koalicija u posljednje dvije godine nije uspjela da održi unutrašnju konzistenciju, kaze Picula, dodajuci da je i bivši potpredsjednik, a potom i predsjednik Vlade Dritan Abazović bio dio tih pokušaja koji su i doveli do pada dvije vlade. Ponavlja i staru poruku.
„Kritike koje sam uputio na proces usvajanja Temeljnog ugovora stoje i dalje, tu se ništa nije promijenilo. Posebno tu mislim na preklapanje članova komisije koja je trebalo ocjenjivati sadržaj TU. Doista, crnogorska politika treba odlučiti gdje želi ići – u EU ili se naći u orbiti nekog rusko-srpskog sveta, što ja mislim da je apsolutno suprotstvaljeno interesima Crne Gore“, kaže on.
A da li podržava stav američke administracije da DF nije njihov partner, odnosno da ne bi trebalo da bude dio nove većine
„Što se tiče DF-a, može li biti dio nove većine ili ne može, moja poruka je služila kao upozorenje – da postoji direktna veza između sastava skupštine odnosno vlade koju bi formirala skupštinska većina. To konkretno znači da građani koji i dalje ¾ većinom podržavaju pridruživanje CG EU, trebaju biti sigurni da će ih tim putem odvesti brže i uz manje komplikacija. Na kraju mislim da je takođe bilo indikativno izazivanje vanrednog stanja od strane pripadnika DF-a tokom održavanja sjednice Skupštine“, rekao je Picula.
Svi izvještaji, pa i njegov govore, kaže, o ograničenom napretku koji je Crna Gora postigla u ključnim poglavljima u proteklih godinu, dvije, no crta će se podvlačiti krajem godine.
“Pa Crna Gora ne smije ostati predugo u trenutnom političkom vakuumu. Ona jeste na neki način pomalo već u cajtnotu, previše je vremena izgubljeno ali to ne mora značiti da je proces nepovratno izgubljen. Šansa postoji, jer je interes pa i potreba evropskog projekta da se širi tu“, istakao je on.
Zaključuje Picula i da ćemo narednih sedmica vidjeti hoće li se i kako raspetljati trenutna politička kriza te da li će novi kandidat ili većina imati ambiciju da Crna Gora ovu godinu završi bolje nego sto je u nju ušla.
