
.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je danas Iranu bombardovanjem i sekundarnim carinama ako Teheran ne postigne sporazum sa Vašingtonom o svom nuklearnom programu, prenosi agencija Rojters.
U telefonskom intervjuu za NBC njuz, Tramp je rekao da su američki i iranski zvaničnici razgovarali, ali nije iznosio detalje.
“Ako se ne dogovore, biće bombardovanja. Ali postoji šansa da ako se ne dogovore, da ću im uvesti sekundarne carine kao prije četiri godine, rekao je Tramp.
Tramp je u takođe izjavio da će uvesti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ako bude smatrao da Moskva blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, a one bi mogle da počnu u roku od mjesec dana ako ne dođe do prekida vatre.
Tramp je za NBC njuz rekao da je bio ljut i kada je ruski predsjednik Vladimir Putin kritikovao kredibilitet rukovodstva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je NBC, a navodi Rojters.
Tramp je rekao i da planira da razgovara sa Putinom ove nedjelje.
U svom prvom mandatu koji je trajao od 2017. do 2021. godine, Tramp je povukao Sjedinjene Američke Države (SAD) iz sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila koji je postavio striktna ograničenja na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Tramp je takođe ponovo uveo oštre sankcije.
Od tada je Islamska Republika daleko premašila dogovorene granice u svom eskalirajućem programu obogaćivanja uranijuma, navodi Rojters.
Teheran je do sada odbio Trampovo upozorenje da se postigne dogovor ili da se suoči sa vojnim posljedicama.
Iran je preko Omana poslao odgovor na Trampovo pismo u kojem je pozvao da se postigne novi nuklearni sporazum, rekao je u četvrtak iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, prenijela je zvanična novinska agencija IRNA.
Zapadne sile optužuju Iran da ima tajnu agendu za razvoj kapaciteta nuklearnog oružja obogaćivanjem uranijuma do visokog nivoa čistoće, iznad onoga što kažu da je opravdano za civilni program atomske energije.
Teheran kaže da je njegov nuklearni program u potpunosti za potrebe civilne energije.
Tokom svoje predsjedničke kampanje za izbore 2024. godine, Tramp je više puta obećavao da će okončati ono što on naziva “smiješnim” ratom u Ukrajini, i on se u velikoj mjeri fokusirao na to pitanje otkako je preuzeo dužnost 20. januara ove godine, navodi Rojters.
Ta agencija navodi da je sam Tramp je pozvao na nove izbore u Ukrajini i lažno nazvao Zelenskog diktatorom.
Putin je u petak sugerisao da bi Ukrajina mogla da bude stavljena pod formu privremene uprave kako bi se omogućili novi izbori i potpisivanje ključnih sporazuma, koji bi efikasno mogli da istisnu Zelenskog.
“Ako Rusija i ja ne možemo da postignemo dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, i ako mislim da je to bila ruska krivica… ja ću uvesti sekundarne carine na naftu, na svu naftu koja izlazi iz Rusije”, rekao je Tramp.
On je rekao da će carine na rusku naftu doći u roku od mjesec dana ako ne bude sporazuma o prekidu vatre.
Tramp je rekao da Putin zna da je ljut na njega, ali je rekao da je imao “veoma dobar odnos sa njim” i da “bijes brzo nestaje… ako uradi pravu stvar”.
IZVOR: Vijesti
U Centru za rani razvoj Kliničkog centra (KCCG) raste broj dijagnoza autizma, pa je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza tog poremećaja, u poređenju sa 105 u 2023. godini, kazao je direktor KCCG Aleksandar Radović.
Centar za rani razvoj KCCG danas u Naučno tehnološkom parku organizuje četvrti simpozijum o poremećajima iz spektra autizma, u susret 2. aprilu, Međunarodnom danu autizma.
Kako je saopšteno iz KCCG, ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma”, nastala je sa idejom upoznavanja autizma iz različtih aspekata, u društvu koje teži jednakim šansama za sve.
Navodi se da je sa simpozijuma poslata jasna poruka da šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
Radović je na otvaranju simpozijuma kazao da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.
Medicina, po sebi, ne može pružiti trenutni maksimum, bez konkretnog doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru – poručio je Radović.
On je naglasio da je u Centru moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu.
Međutim, informacije Centra za rani razvoj jesu veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu – rekao je Radović.
On je poručio da će u KCCG uraditi sve što je u njihovoj moći da unaprijede stanje u toj oblasti, svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari.
Podaci Centra za rani razvoj iz januara ove godine kažu da su kolege radile sa 557 djece. Od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118 – rekao je Radović.
Kako je naveo, značajan broj te djece i dalje je u procesu dijagnostike, dio odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, uslijed stigme i straha, nekada odbija da prihvate postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje.
Radović je istakao da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste.
Tokom 2023. godine, postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle, 2024. godine bilo ih je 167 – naveo je Radović.
On se zahvalio zaposlenima Centra za rani razvoj, koji, kako je naglasio, i pored ograničenih kapaciteta, požrtvovano rade.
Kako je saopšteno iz KCCG, u Centru je 26 zaposlenih, od čega tri psihijatra, tri logopeda, po jedan defektolog-somatoped, defektolog-oligofrenolog, kao i klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije medicinske sestre sa visokom školom i šest zdravstvenih tehničara, uz troje zaposlenih iz administracije.
Milena Cojić iz Ministarstva zdravlja kazala je da je Vlada u oktobru 2023. godine, uz veliku pažnju stručne zajednice, usvojila Strategiju ranog razvoja djeteta 2023-2027.
U posljednjim godinama, u Crnoj Gori je prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja – kazala je Cojić.
Kako je rekla, Strategija ranog razvoja djeteta je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem uzrastu.
Posebno važno je što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivnosti usmjerenih ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma – istakla je Cojić.
Ona je navela da kroz različite obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge, kao i kroz sistem podrške porodicama, ta strategija ima za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva.
Cojić je dodala da će Ministarstvo zdravlja nastojati da rješava izazove po pitanju kadra, kao i u pružanju podrške djeci u tretmanima koji su zasnovani na naučnim metodama.
Specijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj, Iva Ivanović, naglasila je da su rana intervencija, individualizovani pristupi i kontinuirano obrazovanje stručnjaka ključni za poboljšanje kvaliteta života osoba sa autizmom.
Ovaj skup je za nas mnogo više od stručnog događaja. On je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i zajednički tražimo bolje načine da razumijemo i podržimo osobe iz spektra autizma i njihove porodice – kazala je Ivanović.
Ona je pojasnila da poremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji pojedinci percipiraju svijet, komuniciraju i interaguju s drugima.
Još ne znamo zašto nastaje autizam, ali rezultati naučnih istraživanja govore da kombinacija genetskih i faktora sredine doprinosi njegovom razvoju – rekla je Ivanović.
Ona je istakla da osobe sa autizmom često imaju komorbiditete, odnosno pridružena stanja, koja su češće razlog otežanog životnog funkcionisanja nego sam autizam.
Iz KCCG su kazali da će na simpozijumu domaći stručnjaci održati stručna predavanja o savremenim naučno-stručnim, ali i društvenim saznanjima o autizmu.
Pored predavanja, uz diskusije i kroz kroz igru, dijeliće iskustva što je ujedno i prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma – kaže se u saopštenju.
Izvor: Mina
Rusija ozbiljno pristupa američkim prijedlozima o Ukrajini, ali ih ne može prihvatiti u obliku u kojem su trenutno ponuđeni, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u intervjuu, javljaju svjetski mediji.
Predložene modele i rješenja doživljavamo vrlo ozbiljno, ali ni mi ne možemo sve to prihvatiti kako jest. (…) Sve što trenutno postoji jeste pokušaj pronalaska nekakve sheme koja bi omogućila, prema američkom viđenju, najprije postizanje prekida vatre – objasnio je Rjabkov.
Tramp spomenuo rok za početak primirja
Prema njegovim riječima, nakon toga bi uslijedio prelaz na neke druge modele i sheme u kojima, kako procjenjuje, trenutno nema mjesta glavnom zahtjevu Rusije – rješavanju problema povezanih s uzrocima sukoba.
Upravo to u potpunosti nedostaje i to se mora prevladati – naglasio je Rjabkov.
Kako je dodao, Moskva ima duboko i temeljito razrađen skup vlastitih prioriteta i pristupa ovom pitanju, koji su, među ostalim, bili u fokusu ruske pregovaračke ekipe na nedavnim pregovorima u Rijadu, prenosi ruska državna novinska agencija RIA.
Prekid vatre i napadi na infrastrukturu
Podsjetimo, 18. ožujka predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp razgovarali su telefonski. Tom je prilikom ruski čelnik pozitivno reagovao na ideju o međusobnom odustajanju sukobljenih strana u Ukrajini od napada na objekte energetske infrastrukture na 30 dana te je dao odgovarajuću naredbu vojsci. Naknadno je Volodimir Zelenski izjavio da kijevske vlasti podržavaju taj predlog.
Zatim su 24. marta u Rijadu održani pregovori stručnih timova Rusije i SAD-a, nakon kojih su se predstavnici dviju zemalja dogovorili da će razviti mehanizam zabrane takvih napada. U objavljenom popisu energetskih objekata koje strane tokom primirja ne bi smjele napadati našli su se rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi, skladišta, elektrane, trafostanice, transformatori, razdjelnici, nuklearne elektrane i brane hidroelektrana.
Optužbe za kršenje dogovora
I Moskva i Kijev jedni druge optužuju za kršenje dogovora.
Rusi su Ukrajinu optužili da su, samo nekoliko sati nakon razgovora Putina i Trumpa, ukrajinski borci napali stanicu za crpljenje nafte Kavkaska u Krasnodarskom kraju te su ih optužili za još napada nakon toga. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da su ti potezi Kijeva najbolji pokazatelj da režim Volodimira Zelenskog nije sposoban za dogovor.
I Ukrajinci su Ruse optuživali za slične napade.
Izvor: Pobjeda
U blizini grada Grindavik na Islandu danas se dogodila erupcija vulkana. To se dogodilo samo nekoliko sati nakon što je evakuisan dio grada i banja Plava laguna.
Plamen i dim se šire, a vulkanska pukotina otvorila se u blizini Grindavika, u kojem je ispražnjeno oko 40 kuća, javila je državna televizija Islanda.
Zajednica, koja se nalazi na poluostrvu Rejkjanes, evakuisana je i prije godinu dana kada je vulkan proradio.
Smatra se da se izlivanje lave iz tog vulkana posljednji put dogodilo prije 800 godina.
Sirene su se oglasile u Grindaviku, a ispražnjena je i obližnja geotermalna banja Plava laguna, jedna od najvećih turističkih atrakcija Islanda.
Pukotina je sada duga oko 500 metara i probila je zaštitnu barijeru sjeverno od Grindavika. Pukotina nastavlja da raste i mogla bi da nastavi da se otvara južnije – navodi se u saopštenju islandske meteorološke službe.
Protok magme je počeo oko 6:30 po lokalnom vremenu praćen intenzivnim zemljotresom sličnim prethodnim erupcijama.
Island se nalazi iznad vulkanskog žarišta u sjevernom Atlantiku.
Najrazorniji incident u posljednje vrijeme bila je erupcija vulkana Ejafjalajokul 2010. godine, koja je izbacila oblake pepela u atmosferu i mjesecima remetila transatlantski vazdušni saobraćaj.
Izvor: Beta /AP
Građani Crne Gore, koji su imali pravo na besplatnu stomatološku zaštitu, od nanas nemaju tu uslugu, jer pregovori sa Fondom za zdravstveno osiguranje (FZO) nijesu dali rezultate, poručili su iz Stomatološke komore.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Stomatološke komore Jelena Bulajić je, na konferenciji za novinare, kazala da se to odnosi na djecu, studente, trudnice, porodilje, penzionere, osobe sa invaliditetom.
“Oni od danas, zahvaljujući Fondu, nemaju besplatnu stomatološku zaštitu”, rekla je Bulajić.
Ona je kazala da im je Fond, uprkos najavama o poštenom i fer odnosu sa privatnim stomatološkim ordinacijama, ponudio „nove-stare ponižavajuće ugovore“.
“U praksi to znači da štrajk više ne možemo sprovesti, jer više nemamo ni ugovore sa Fondom. Za građane to znači da usluge koje su mogli da dobiju besplatno, od danas mogu da dobiju po važećim cijenama stomatoloških ordinacija”, rekla je Bulajić.
Ona je rekla da su, ugovorom koji je ponuđen stomatolozima, Fond i država pokazali najveći stepen nebrige za dentalno zdravlje građana.
IZVOR: RTCG
Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenović početak suđenja zakazan je za 9. maj, potvrdila je Portalu RTCG samostalna savjetnica za odnose sa javnošću, Ivana Vukmirović.
Čađenoviću je suđenje prvobitno bilo zakazano za 28. marta ali mu je zbog spajanja postupka sa Katnićem i Lazovićem odgođeno za 9. maj.
Sudiće se pred Vijećem sudije Veljka Radovanovića.
Čađenović je uhapšen 9. decembra 2022. godine dok su lisice na ruke Katniću i Lazoviću stavljene 17 i po mjeseci kasnije.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić bivšeg policijskog funkcionera, Zorana Lazovića tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić, ranije uhapšeni, suspendovani tužilac Saša Čađenović, koji je optužen da je radio za kriminalni kavački klan i Lazovićev sin Petar, službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nevladina organizacija (NVO) Centar za građansko obrazovanje saopštio je da ih je danas posjetio vanredni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Aleksandar Stamatović.
Iz te NVO navode da im je Stamatović zaprijetio da će, ukoliko ne postupe po njegovoj inicijativi da CGO kod nadležnih organa UCG pokrene postupak oduzimanja zvanja redovnog profesora jednom njegovom kolegi, on predati krivičnu prijavu protiv CGO zbog “izazivanja vjerske i nacionalne mržnje”.
Oni su se zahvalili Stamatoviću “što je prepoznao značaj rada CGO kada je riječ o monitoringu UCG, posebno u oblasti akademskog integriteta”.
“Nije prvoaproaprilska šala, Stamatović nas je posjetio sa inicijativom da pokrenemo kod nadležnih organa UCG postupak oduzimanja zvanja redovnog profesora jednom njegovom kolegi, znajući da se Etički odbor UCG već bavio i proglasio nenadležnim u tom slučaju”, piše u saopštenju.
Iz CGO su kazali da je zanimljivo da Stamatović nema povjerenja da sam procesuira taj slučaj pred Etičkim odborom, “iako ga je taj isti Etički odbor već jednom, na zgražavanje javnosti, zaštitio”.
“Objaviti isti rad u dva naučna časopisa nije stvar nacije, nego akademske neetičnosti. Podsjećamo i na riječi Danila Kiša: ‘Nacionalista u drugima vidi isključivo sebe – nacionalistu'”, rekli su.
“A Stamatoviću poručujemo – spremite se za Etički odbor, ne za prijetnje onima koji rade u interesu odgovornosti i javnosti”, zaključuju iz CGO.
CGO je 20. marta podnio Etičkom odboru UCG predlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta od strane profesora na Filozofskom fakultetu Aleksandra Stamatovića.
Iz CGO-a su kazali da je Stamatović objavio identičan naučni članak u dva različita časopisa indeksirana u naučnoj bazi Web of Science.
“Time je prekršio jasna pravila akademske zajednice i međunarodne naučne etike, ali i Etičkog kodeksa UCG”, naveli su iz CGO-a.