Teme
Tri decenije od granatiranja Dubrovnika: Krajnje je vrijeme za odgovorno suočavanje sa prošlošću
Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan, prije 30 godina, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme opsade tog grada, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. Oni podsjećaju da
Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan, prije 30 godina, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme opsade tog grada, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine.
Oni podsjećaju da je tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Granatirano je i staro gradsko jezgro, koje je od 1979. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova, oštećene su mnoge vrijedne stare zgrade, kao i glavna dubrovačka ulica – Stradun.
Najviše rezervista JNA koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, njih preko 7000, bilo je sa teritorije Crne Gore. Crnogorsko državno tužilaštvo u saradnji sa hrvatskim državnim odvjetništvom mora da procesuira zločine počinjene prilikom rata na širem dubrovačkom području, a Vlade Crne Gore i Hrvatske treba da nastave da zajednički obilježavaju godišnjice zločina da se oni ne bi ponovili – navode u saopštenju.
Iako su, kako dodaju, tokom rata na dubrovačkom području i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvršeni brojni ratni zločini – stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sprovođena organizovana pljačka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspolaže Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i vazdušnoj blokadi – Crna Gora je, kako ističu, procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore.
Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića iz Srbije, koji je priznao krivicu, na sedam godina zatvora. Niko drugi nije procesuiran pred međunarodnim ili domaćim sudovima zbog ratnih zločina izvršenih nad starim gradskim jezgrom i na širem dubrovačkom području – ističu u saopštenju.
Iako je, kako dodaju, predsjednik Republike Crne Gore, Milo Đukanović, 2000. godine izrazio žaljenje „svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pričinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima, devet godina ranije, podsjećaju, Vlada Socijalističke Republike Crne Gore, kojoj je Đukanović bio na čelu, zajedno sa njenim predsjedništvom na čelu sa Momirom Bulatovićem, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevne novine Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju da osvoje Boka Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odziv na mobilizaciju bude masovan.
Međutim, kako ističu, nijesu svi Crnogorci bili za rat, čak ni oni u JNA.
Pamtimo otpor kontraadmirala Krsta Đurovića i admirala Vladimira Barovića, kao i pjesmu crnogorskih liberala na čelu sa Slavkom Perovićem sa protesta na Cetinju „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ U Crnoj Gori je u to vrijeme bio veoma aktivan antiratni pokret, koga su činili brojni političari, profesori i studenti, među kojima i oni koji su još aktivni u javnom životu, Rade Bojović, Nebojša Medojević, Džemal Perović, Žarko Rakčević, princ Nikola Petrović Njegoš i drugi – dodaju u saopštenju.
Očekuju, kako naglašavaju, da konačno, poslije 30 godina, suočavanje sa prošlošću na sistematski način postane prioritet vlasti u Crnoj Gori.
Očekujemo da se obezbjedi pravda za žrtve ratnih zločina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti, jer kako je admiral Vladimir Barović u svom oproštajnom pismu saopštio, agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj časti. Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama – poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta.
Društvo
Počela Novogodišnja priča u Prijestonici (Video)
Svojom nevjerovatnom energijom koju je prenijela na publiku Tržan je ugrijala atmosferu i ovu hladnu decembarsku noć dovela do usijanja u kojoj su uživali kako mladi tako i oni malo stariji.
Treću “Novogodišnju priču” u Prijestonici večeras su otvorila djeca JU „Zagorka Ivanović“ , i jedna od najpopularnijih regionalnih pop pjevačica Goca Tržan koja je svojim nastupom oduševila publiku na Cetinju.
Brojni hitovi pjevali su se večeras na Dvorskom trgu, a prisutni su uživali u njima uz omiljene napitke i gastronomsku ponudu, koja se mogla naći u montažnim kućicama.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je najavio da će u narednih dvadesetak dana „Novogodišnja priča“ na više lokacija u gradu donijeti dobar provod za sve generacije. Istakao je humanitarni karakter koji ovogodišnja manifestacija ima i naglasio saradnju sa crnogorskom porodicom iz Berlina koja podržava brojne akcije, na čemu im je zahvalan.
Jedna od najpopularnijih regionalnih zvijezda Goca Tržan nije krila zadovoljstvo večerašnjim nastupom i kazala je da je posebna emocija veže i za Prijestonicu i za Crnu Goru.
Svojom nevjerovatnom energijom koju je prenijela na publiku Tržan je ugrijala atmosferu i ovu hladnu decembarsku noć dovela do usijanja u kojoj su uživali kako mladi tako i oni malo stariji i u glas pjevali dobro poznate numere.
Dječiji grad u kojem će se narednih dana dešavati prava čarolija otvoren je danas na Balšića Pazaru. Pripremljen je bogat program i uz puno pjesme i igre, druženja sa maskotama zagarantovan je dobar provod i za najmlađe koji će posebno uživati u besplatnom klizalištu i karuselu.
Potsjećamo da je bilo planirano da na otvaranju »Novogodišnje priče u Prijestonici« nastupi Indira Forca, ali je njen nastup odgođen zbog tragedije koja se desila u Zagrebu i proglašenog Dana žalosti u Hrvatskoj.
Organizatori bazara su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.
Servisi
U nedjelju prijepodne sunčano, popodne kiša i snijeg
Najviša dnevna temperatura vazduha od nula do 12 stepeni
U Crnoj Gori u nedjelju će prijepodne biti sunčano, dok se tokom noći na primorju očekuje kiša, a u većini kontinentalnih predjela snijeg.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da će tokom jutra na sjeveru biti jak mraz, a po kotlinama moguće i kratkotrajno magla. U drugom dijelu dana slijedi postepeno naoblačenje.
Tokom noći, kako je najavljeno, na primorju se očekuje kiša, a u većini kontinentalnih predjela snijeg koji će postepeno preći u kišu.
Od sredine dana na sjeveru, a krajem dana i tokom noći i u južnim predjelima, umjeren do jak južni i jugoistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do četiri, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.
Sport
Lovćen slavio u Rožajama
Treći trijumf cetinjskog tima
Košarkaši Lovćena upisali su treći trijumf u sezoni pošto su u 12. kolu bili bolji od Ibra u Rožajama – 77:74.
To je prvi trijumf izabranika Petra Jovanovića nakon pet vezanih poraza.
Ono što je zanimljivo, Cetinjani su sva tri trijumfa ove sezone otvarili van svoje dvorane.
Lovćen je na Bandžovom brdu gotovo čitav meč imao rezultatsku prednost koja je u trećem kvartalu išla i do 11 poena.
Domaćin je u četvrtoj dionici prijetio, ali je cetinjski tim uspio da odbrani pobjedu.
Najefikasniji u pobjedi gostujućeg sastava bili su Miloš Latković i Nikola Parača sa po 16 poena.
Kod Ibra se izdvojio Admir Nurković sa 21 poenom.
Zabava
Džeki Čen i Ralf Mačio najavili spektakl: “Karate Kid: Legends”
“Karate Kid: Legends” bi trebalo da bude premijerno prikazan u bioskopima 30. maja 2025.
Sony Pictures Entertainment objavio je danas zvanični trejler za Karate Kid: Legends.
U tizer trejleru, Ralf Mačio i Džeki Čen ponavljaju svoje uloge majstora borilačkih vještina u kultnoj franšizi Karate Kid.
Njihovi legendarni likovi se udružuju i rade zajedno kako bi pomogli u obuci karate čuda Li Fonga, kojeg tumači novopridošli Ben Vang (24) za veliki obračun na turniru borilačkih vještina.
“Karate Kid: Legends” bi trebalo da bude premijerno prikazan u bioskopima 30. maja 2025. godine.
Izvor: dailymail.co.uk/b92.net
Sport
133 godine košarke
Prve lige i utakmice među američkim koledžima počele su da se igraju već sredinom devedesetih godina 19. vijeka.
Profesor Džejms Nejsmit, na današnji dan 1891. godine, organizovao je prvu košarkašku utakmicu ikada, odigranu u Springfildu, gradu u saveznoj američkoj državi Masačusets.
Džejms Nejsmit se iz rodnog Montreala 1890. godine preselio u Masačusets, gdje je u Springfildu bio profesor fizičkog vaspitanja.
Tokom hladnih zimskih mjeseci na sjeveroistoku Sjedinjenih Država studenti i učenici bili su umorni i neposlušni, pa su profesori u školama dugo tražili adekvatno rješenje kako da ih zabave i aktiviraju u zatvorenom prostoru.
Nejsmit je 21. decembra u djelo pretočio ideju o kojoj je razmišljao određeno vrijeme.
Pozvao sam momke u salu i podijelio ih u dvije ekipe po devet članova. Uzeo sam dvije pletene korpe, zakucao ih na zidove tri metra od poda i dao im fudbalsku loptu. Objasnio sam momcima da je cilj ubaciti loptu u korpu, a onda sam dunuo u pištaljku i utakmica je počela – sa entuzijazmom je govorio Nejsmit 1939. godine u intervjuu za Njujorški radio.
Zanimljivo je da je “otac košarke” planirao da se igra sa kockastim kutijama, ali kada je domara poslao da ih donese, dobio je pletene korpe koje su služile za ubiranje voća.
Profesor ih je zakačio za ogradu balkona u fiskulturnoj sali, što se slučajno ispostavilo kao idealna visina.
Vođenje lopte nije postojalo
Džejms Nejsmit je kasnije isticao da stvaranje novog sporta nije bilo slučajno, već da je to bila potreba jer učenici nijesu htjeli da igraju igre bez lopte.
Poslije svakog postignutog koša, utakmica je prekidana da se lopta izvadi iz korpe koja je imala dno, a za istu bi se skakalo u svakom novom posjedu. Vođenje lopte nije postojalo, a jedini način za njeno prenošenje preko terena bilo je dodavanje, uz dva dozvoljena koraka.
Prve lige i utakmice među američkim koledžima počele su da se igraju već sredinom devedesetih godina 19. vijeka.
Nejsmit se poslije postavljanja principa košarke bavio i trenerskim poslom jer je u periodu od 1898. godine do 1907. sjedio na klupi Kanzas džejhoksa.
Izvor: RTS
Društvo
Za tri godine gotovo 3.000 više zaposlenih u državnim preduzećima
Ministarstvo finansija uradilo analizu poslovanja kompanija u državnom vlasništvu i ukazalo na rizike
Broj zaposlenih u državnim preduzećima u Crnoj Gori prošle godine je bio veći za 2.829 u odnosu na pandemijsku 2020. godinu – pokazala je Analiza finansijskog poslovanja državnih preduzeća koju je uradio Direktorat za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola Ministarstva finansija (MF), a koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Tako su, državne kompanije 2018. godine zapošljavale 11.332 lica, 2019 – 11.325 lica, 2020. došlo je do pada broja zaposlenih na 10.748, dok se nakon toga rast nastavio 2021 – 11.161, 2022 – 12.359, da bi prošle godine ta brojka dostigla 13.577 zaposlenih.
Prihodi i rashodi
Prema podacima MF-a, od 2018. godine se registruje kontinuirani rast i ukupnih prihoda i rashoda državnih preduzeća u nominalnom iznosu, uz izuzetak 2020, kada se bilježi njihov pad usljed stečaja u Montenegro erlajnzu i pandemije.
U 2018. godini prihodi su iznosili 790,7 miliona, 2019. godine 831,1 milion, a 2020. godine 681,20 miliona.
U 2021. godini prihodi državnih preduzeća su se približno vratili na nivo prije pandemije oko 812,5 miliona, da bi u 2022, ostvarili dodatni rast od 40 odsto i dostigli 1,14 milijardi eura. Nakon ovog visokog rasta, u 2023. godini je zabilježen znatno sporiji rast od svega jedan odsto, što je u nominalnom iznosu oko 11 miliona eura, pa su prihodi iznosili 1,15 milijardi – navodi se u Analizi.
Tokom ovih godina rasli su i rashodi, uz izuzetak 2020. i 2023. godine.
Većina preduzeća bilježi rast rashoda i tokom 2020, dok trend pada dominantno opredjeljuje stečaj u Montenegro erlajnzu (85 miliona na kraju 2019). Na kraju 2022. godine ukupni rashodi državnih preduzeća su porasli za 35,3 odsto i dostigli 1,11 milijardi. Prema podacima za 2023. rashodi su zabilježili pad od 8,3 odsto ili 88,9 miliona, dominantno usljed pada rashoda u sektoru energetike, koji rast u sektorima saobraćaj i industrije nije mogao nadomjestiti – pokazuje Analiza.
Poslovni rezultat
Tako su državne kompanije na kraju 2021. godine ostvarile negativan rezultat u ukupnom iznosu od 7,4 miliona eura, dok je na kraju 2022. ostvaren pozitivan neto rezultat od 36,4 miliona.
Prošle godine zabilježen je izuzetan napredak u poslovanju privrednih društava u većinskom vlasništvu, pri čemu je ostvaren neto rezultat od 115,6 miliona eura. Tako je u 2021. godini polovina preduzeća poslovala pozitivno, u 2022. godini taj procenat je iznosio 57 odsto, dok je prošle godine njih 68 odsto ostvarilo pozitivno poslovanje – pokazuju podaci MF.
Ipak, iz MF napominju da trećina preduzeća i dalje negativno posluje, što zahtijeva pojedinačnu detaljnu analizu. U posljednje tri godine njih 12 je konstantno ostvarivalo negativan rezultat.
Čak 16 od 50 državnih preduzeća nalazi se u kategoriji visokog i veoma visokog rizika, što predstavlja 33 odsto ukupnog udjela analiziranih preduzeća. Uzimajući u obzir činjenicu da skoro 25 odsto privrednih društava u većinskom vlasništvu države u posljednje tri godine u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da oni i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja – ukazuju u Analizi.
Od 50 preduzeća, najveći dio njih je, čak 70 odsto, u sektorima saobraćaja, energetike, turizma i životne sredine.
Ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su preko milijardu eura, što čini 17 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,6 milijardi eura ili oko 50 odsto BDP-a. Zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivou čine udio između pet i šest odsto ukupne zaposlenosti u državi, uključujući i privatni i javni sektor – stoji u analizi.
Ocjenjuje se da je od 2021. godine vidljiv postepeni oporavak profitabilnosti, ali da se ona još nije vratila na nivo prije pandemije. Koeficijenti likvidnosti državnih preduzeća su u padu, što ukazuje da imaju manje likvidnih sredstava sa kojima mogu izmiriti kratkoročne obaveze nego prije pandemije.
Rizici
MF je ovom Analizom identifikovalo 17 rizika koji bi potencijalno mogli ugroziti poslovanje državnih preduzeća. Na prvom mjestu su rizici u servisiranju obaveza tokom iduće godine kada se planira osmomjesečni zastoj TE Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije, ali kako dodaju, očekuju da će se uz optimizaciju troškova ovi izazovi prevazići. Osim toga, ukazuju na kamatni rizik kompanija koja imaju kredite sa varijabilnom kamatom, te negativan uticaj kašnjenja u realizaciji investicija. U analizi se navodi i da je došlo do povećanja tekućih troškova amortizacije za preduzeća koja su u ovoj godini radila procjenu imovine, to će se negativno odraziti na bilans uspjeha, a doći će do promjene vrijednosti imovine u bilansu stanja. Visok stepen neizvjesnosti nose oscilacije cijena rente, zaduženja u dolarima, sudski sporovi pojedinih preduzeća te nemogućnost isplate poreskih obaveza po reprogramima.
Ocijenjeno je i da je kod određenog broja preduzeća nema strateškog pristupa, ni jasnih procedura, a da neka nemaju mogućnost investiranja, jer im prihodi nijesu dovoljni. Veliki su i troškovi zaposlenih, pojedini sektori teško nalaze kadrove, a pojedini plaćaju više kako bih zadržali stručne.
Doprinos budžetu
Državna preduzeća su u posljednje tri godine u budžet uplatila preko 282 miliona eura, od čega prošle godine po osnovu različitih poreza 110 miliona eura.
Prema evidenciji Poreske uprave, državna preduzeća su na kraju 2023. godine bila dužna 26,5 miliona eura. Prema podacima Uprave carina, naplaćeni prihodi su na kraju prošle godine iznosili 14,06 miliona eura. Sa prihodne strane, značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020. do 2023. godine iznosila 49,1 milion eura. Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila tokom 2021. godine, koji se odnosio na 2020. godinu – 32,6 miliona eura – navodi se u analizi.
Na kraju prošle godine vrijednost izdatih državnih garancija je bila 577,67 miliona eura, od čega su angažovana sredstva iznosila 457,8 miliona. Dug na kraju godine po garancijama izdatim domaćim i ino kreditorima bio je 150,57 miliona, što je 2,2 odsto BDP-a.
Izvor: Pobjeda