Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan, prije 30 godina, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme opsade tog grada, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine.
Oni podsjećaju da je tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Granatirano je i staro gradsko jezgro, koje je od 1979. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova, oštećene su mnoge vrijedne stare zgrade, kao i glavna dubrovačka ulica – Stradun.
Najviše rezervista JNA koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, njih preko 7000, bilo je sa teritorije Crne Gore. Crnogorsko državno tužilaštvo u saradnji sa hrvatskim državnim odvjetništvom mora da procesuira zločine počinjene prilikom rata na širem dubrovačkom području, a Vlade Crne Gore i Hrvatske treba da nastave da zajednički obilježavaju godišnjice zločina da se oni ne bi ponovili – navode u saopštenju.
Iako su, kako dodaju, tokom rata na dubrovačkom području i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvršeni brojni ratni zločini – stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sprovođena organizovana pljačka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspolaže Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i vazdušnoj blokadi – Crna Gora je, kako ističu, procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore.
Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića iz Srbije, koji je priznao krivicu, na sedam godina zatvora. Niko drugi nije procesuiran pred međunarodnim ili domaćim sudovima zbog ratnih zločina izvršenih nad starim gradskim jezgrom i na širem dubrovačkom području – ističu u saopštenju.
Iako je, kako dodaju, predsjednik Republike Crne Gore, Milo Đukanović, 2000. godine izrazio žaljenje „svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pričinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima, devet godina ranije, podsjećaju, Vlada Socijalističke Republike Crne Gore, kojoj je Đukanović bio na čelu, zajedno sa njenim predsjedništvom na čelu sa Momirom Bulatovićem, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevne novine Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju da osvoje Boka Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odziv na mobilizaciju bude masovan.
Međutim, kako ističu, nijesu svi Crnogorci bili za rat, čak ni oni u JNA.
Pamtimo otpor kontraadmirala Krsta Đurovića i admirala Vladimira Barovića, kao i pjesmu crnogorskih liberala na čelu sa Slavkom Perovićem sa protesta na Cetinju „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ U Crnoj Gori je u to vrijeme bio veoma aktivan antiratni pokret, koga su činili brojni političari, profesori i studenti, među kojima i oni koji su još aktivni u javnom životu, Rade Bojović, Nebojša Medojević, Džemal Perović, Žarko Rakčević, princ Nikola Petrović Njegoš i drugi – dodaju u saopštenju.
Očekuju, kako naglašavaju, da konačno, poslije 30 godina, suočavanje sa prošlošću na sistematski način postane prioritet vlasti u Crnoj Gori.
Očekujemo da se obezbjedi pravda za žrtve ratnih zločina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti, jer kako je admiral Vladimir Barović u svom oproštajnom pismu saopštio, agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj časti. Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama – poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta.
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Na sjeveru, ujutru i tokom noći, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 16, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.