U Amazoniji poslije 85 godina otkrivene dvije nove vrste majmuna
Foto: Shutterstock/Biaraelias
Nove vrste identifikovane su nakon prvog istraživanja cjelokupnog genoma roda Alouatta, poznatijeg kao majmuni urlikavci.
Najglasnije kopnene životinje na svijetu dobile su dva nova predstavnika. Dvije nove vrste majmuna urlikavaca otkrivene su u amazonskoj prašumi, iako su sve vrijeme bile praktično pred očima naučnika, piše N1.
Ovo je prvi put u posljednjih 85 godina da su identifikovane nove vrste ovih primata, a naučnici otkriće opisuju kao „hitan poziv na zaštitu ugroženih brazilskih ekosistema“.
Nove vrste identifikovane su nakon prvog istraživanja cjelokupnog genoma roda Alouatta, poznatijeg kao majmuni urlikavci. Ovi bučni primati nastanjuju Centralnu i Južnu Ameriku i poznati su po karakterističnom zavijanju i urlikanju, prenosi IFL Science.
Smatraju se najglasnijim kopnenim životinjama na svijetu. Njihovi duboki, grleni urlici i glasanje nalik lavežu mogu se čuti na udaljenosti do pet kilometara. Na taj način, bez fizičkog sukoba, odvraćaju suparnike, obilježavaju teritoriju i komuniciraju sa drugim jedinkama.
Naučnici, predvođeni dr Rominom Batistom i profesorom Žanom Bublijem sa Univerziteta u Salfordu, nedavno su prikupili genetske uzorke 86 majmuna urlikavaca iz različitih djelova njihovog staništa, uključujući i muzejske primjerke.
Jedan uzorak DNK, na primjer, dobijen je iz komadića osušene kože sa dva preparirana primjerka iz Bavarske državne zoološke zbirke u Minhenu.
Nova saznanja o porodičnom stablu majmuna urlikavaca
Detaljna analiza genoma potvrdila je sumnje mnogih biologa da je evolutivno stablo majmuna urlikavaca složeno i da je potrebno preispitati njihovu klasifikaciju.
Istraživanje je, prije svega, identifikovalo dvije nove vrste.
Prva je Alouatta iroi, poznata i kao pantepujski crveni urlikavac, koja živi u sjeverozapadnom dijelu Amazonije, između rijeka Rio Branko i Rio Kauaburi. Prepoznatljiva je po svijetlom žućkastosmeđem do zlatnom krznu.
Druga je Alouatta matogrossensis, odnosno crveni urlikavac iz Mato Grosa, zasebna vrsta koja nastanjuje južni dio Amazonije, između rijeka Madeira i Teles Pires. Ima karakteristično svijetlo crvenkastosmeđe krzno.
Naše istraživanje pokazuje da Amazonija i dalje krije izuzetne biološke tajne, čak i među dobro poznatim životinjama kao što su majmuni urlikavci – izjavila je dr Romina Batista.
Pored otkrića dvije nove vrste, naučni rad ukazuje na potrebu da biolozi značajno preispitaju klasifikaciju ostalih majmuna urlikavaca.
Genetski dokazi pokazuju da A. puruensis nije zasebna vrsta, već da pripada istoj vrsti kao A. juara.
Istraživanje takođe podržava pretpostavku da bi trinidadski urlikavac (A. insulanus) mogao da predstavlja samostalnu vrstu, a ne samo podvrstu. Ipak, za konačnu potvrdu potrebna je dodatna analiza jedarne DNK.
Evoluciona istorija majmuna urlikavaca
Analizom gena naučnici su uspjeli da steknu detaljniji uvid u evolucionu istoriju ovih primata.
Prema rezultatima istraživanja, rod Alouatta najvjerovatnije je nastao u Mezoamerici, odakle se proširio prema Južnoj Americi.
Prva razdvajanja unutar ovog roda dogodila su se prije približno 3,5 miliona godina, kada su se razdvojile populacije urlikavaca iz Centralne i Južne Amerike.
To se vremenski približno poklapa sa formiranjem Panamske prevlake, kopnene veze između dva kontinenta.
Kasnije su se razvijale nove vrste, između ostalog i zbog nastanka velikih rijeka u regionu, uključujući Amazon. One su predstavljale prirodne prepreke koje su sprečavale razmjenu gena između populacija, omogućavajući im da se razvijaju nezavisno.
Na nastanak novih vrsta uticale su i druge geografske promjene u Amazonskom basenu.
Među njima je formiranje savana u pojedinim djelovima regiona, što je dovelo do razdvajanja područja rasprostranjenosti vrsta A. nigerrima i A. sara.
Nove vrste u svijetu neizvjesne budućnosti
Identifikacija novih vrsta predstavlja mnogo više od pukog proširivanja spiska poznatih životinja.
Naučnici se nadaju da će bolje razumijevanje roda Alouatta i njegove genetske raznovrsnosti pomoći u unapređenju napora za očuvanje prirode, upravo u trenutku kada je zaštita ovih životinja posebno važna.
Ovo otkriće dolazi u kritičnom trenutku, jer sve intenzivnije krčenje šuma, klimatske promjene i gubitak staništa ugrožavaju mnoge amazonske vrste prije nego što ih nauka u potpunosti prouči ili čak otkrije -izjavio je profesor Žan Bubli.
Nadamo se da će ovi rezultati pomoći organizacijama za zaštitu prirode da identifikuju najugroženije populacije i daju prioritet naporima za njihovu zaštitu širom Amazonskog basena.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Communications Biology.
Izvor: N1
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.

