Fotografije u ruševinama kuće u Kijevu 23. mart. FOTO: Serhii Nuzhnenko/Reuters
Dvadesetdeveti dan rata u Ukrajini. U Briselu će se sastati lideri G7 i EU i razgovarati o ratu u Ukrajini. Samitu G7 prisustvuje i američki predsjednik Džozef Bajden koji će se u Briselu sastati i sa čelnicima NATO-a. Iz najugroženijih gradova u Ukrajini nastavlja se evakuacija civila humanitarnim koridorima. Najteža situacija je i dalje u Marijupolju.
Zelenski očekuje ‘smislene korake‘ na samitima NATO–a, EU i G7
Ruske snage nastavljaju bombardovati i blokirati južni lučki grad Mariupolj, u kojem su stanovnici ostali bez vode i hrane, a procjenjuje se da je 90 posto zgrada oštećeno ili uništeno. Ukrajinski predsjednik kaže da je u gradu i dalje oko 100.000 civila koji ne mogu da pobjegnu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je građane širom svijeta da izađu na ulice u znak podrške Ukrajini u obilježavanju mjesec dana od ruske invazije. On je upozorio da će današnji Samit pokazati „ko je prijatelj, ko partner, a ko nas je izdao zbog novca“, prenosi navodi Gardian.
UNICEF: Polovina ukrajinske djece je raseljena od početka ruske invazije
Svako drugo ukrajinsko dijete je raseljeno otkako je Rusija počela svoju invaziju 24. februara, prema Dječjem fondu UN.
To je zapanjujuće – rekao je portparol UNICEF-a Džejms Elder za CNN. To je situacija koju ranije nijesmo vidjeli, nije u živom sjećanju, i gotovo je nemoguće nositi se sa njom – rekao je Elder.
Elder je rekao da UNICEF pokušava da u zemlju unese ćebad, tablete za prečišćavanje vode, generatore, medicinske potrepštine i akušerske komplete za majke koje rađaju.
Više od 2 miliona ukrajinskih izbjeglica prešlo je u Poljsku otkako su ruske snage napale Ukrajinu prije mjesec dana.
To je „najbrža kriza raseljavanja koju smo vidjeli od Drugog svetskog rata“, navodi se u jučerašnjem saopštenju Međunarodnog komiteta spasavanja.
Što se dešava u opkoljenom Mariupolju?
Već danima mediji izveštavaju o očajnoj situaciji u južnom lučkom gradu Mariupolju, gdje je 100.000 ljudi ostalo zarobljeno bez hrane, vode ili struje i podvrgnuto žestokom granatiranju od strane ruskih snaga.
Nakon brojnih propalih pokušaja da se formiraju koridori i dogovori privremeni prekid vatre koji bi omogućili Ukrajincima da evakuišu stanovnike Mariupolja, dio pomoći i zaliha juče je stigao u dio grada koji kontrolišu ruske snage.
Više od 100 ljudi je čekalo u redu za kutije s hranom i humanitarnim potrepštinama koje su se dijelile iz kamiona, javila je novinska agencija Rojters.
CNN: Koji su Bajdenovi izazovi u Evropi?
Američki predsjednik Džo Bajden danas će se u Briselu sastati sa svjetskim čelnicima povodom napada Rusije na Ukrajinu. Očekuje se da će saveznici SAD-a i NATO-a predstaviti nekoliko novih sankcija kojima je namjera kazniti Rusiju za ovaj rat, piše CNN.
Samit bi mogao poslužiti kao trenutak za Bajdena da ponovno potvrdi američko vodstvo u NATO savezu.
Stoltenberg: NATO će vjerovatno rasporediti više trupa na istočnom krilu
NATO će u danas vjerovatno donijeti odluku da pojača vojne snage na svom istočnom krilu, najavio je generalni sekretar Jens Stoltenberg i istovremeno upozorio Rusiju protiv upotrebe nuklearnog oružja posle invazije na Ukrajinu.
NATO je naglo povećao prisustvo na svojoj istočnoj granici, a od Baltika do Crnog mora raspoređeno je oko 40.000 vojnika. Takođe planira da rasporedi četiri nove borbene jedinice u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.
Očekujem da će se lideri saglasiti da ojačaju poziciju NATO-a u svim oblastima, sa velikim povećanjem u istočnom dijelu alijanse. Na kopnu, u vazduhu i na moru – rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči današnjeg samita u Briselu.
Rusija: „Sve je moguće u životu, ali ne i da EU odbaci ruski plin“
Evropa neće moći pronaći zamjenu za ruski plin u sljedećih pet godina, rekao je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak u intervjuu za Rusiju 1, prenosi ruska agencija RIA Novosti.
Prosudite sami: što se tiče plinske industrije, mi isporučujemo oko 200 milijardi kubika plina, dok Europa troši 500 milijardi kubika – gotovo 60 posto izvoza. To definitivno nema čime zamijeniti za godinu dana, ili za tri, ili za pet godina – rekao je Novak.
Putin je objavio da će za ruski plin primati samo rublje, eure i dolare više neće.
Izvori: Agencije, CNN, BBC, Gardian, AL Jazeera
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Prema preliminarnim rezultatima Popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.
Zbog planiranih radova na mreži, danas će bez struje biti dio grada kao i seoskog područja, saopšteno je iz CEDIS-a.
U terminu od 8.30 do 16 sati struje neće imati: Ulica Nikole Lekića, dio Vojvode Boža, dio Hercegovaćke, dio Bajove i dio Bulevara.
Kako su najavili u terminu od 9 do 19 sati bez struje biće: Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Korito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.
Bez električne energije biće u terminu od 9.30 do 10.30 sati i: Ljubotinj, Utrg i budvanski Vodovod.
U terminu od 8 do 16 sati struje neće imati ni Podgor, saopšteno je iz CEDIS-a.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni, saopštili su iz CEDIS-a.
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.