U okviru IV Dana antifašizma na Cetinju večeras je održana promocija knjige „Misao Jovana Tomaševića“, novinara Ivana Mijanovića.

Knjiga je priređena povodom stogodišnjice smrti začetnika i predvodnika komunističkog pokreta u Crnoj Gori.

Novinarka Nataša Kašćelan ukazala je na moralnu i političku izuzetnost Jovana Tomaševića, principijelnog protivnika podjele naroda na klase, borcu za prava i oslobođenje obespravljenih i ugnjetavanih koji se nadahnut velikim idejama zalagao za svekoliku jednakost naroda.

Istoričar Vukan Ražnatović približio je prisutnima vrijeme u kojem je živio i radio Tomašević i kako je njegova misao sazrijevala, a što se u ovoj Mijanovićevoj knjizi i vidi.

Autor knjige Ivan Mijanović kazao je da je Jovan Tomašević prvenstveno bio revolucionar, predvodnik i organizator naprednog pokreta u Crnoj Gori. Inspirisan je bio i fasciniran njegovim proglasima iz kojih se može vidjeti da društvene prilike u tom periodu jako liče na današnje kako u Crnoj Gori tako i u svijetu i upravo zato se odlučio da objavi ovu knjigu na kojoj je radio oko godinu dana.

Gimnazijalac Lazar Martinović čitao je djelove proglasa.

Nakon promocije knjige u Centru za kulturu razgovor o Trinaestojulskom ustanku, Lovćenskom partizanskom odredu i oslobođenju Cetinja, uz osvrt na kapitalno izdanje knjige dr Đura Vujovića iz 1976. godine „Lovćenski NOP odred i njegovo područje u narodnooslobodilačkoj borbi“ vodili su istoričari Jovan Muhadinovići Filip Kuzman.

Program će biti nastavljen u četvrtak 5. decembra, u 19 časova, razgovorom o antiratnom pokretu u Crnoj Gori devedesetih godina, u kojem će učestvovati istoričari Miloš Vukanović i Filip Kuzman i filološkinja Isidora Kovačević. Tokom događaja predstaviće se zbornik „Književnost protiv rata“ u izdanju crnogorske izdavačke kuće „Fokalizator“

Četvrto izdanje manifestacije Dan antifašizma na Cetinju organizuje nevladino udruženje Antifašisti Cetinja, pod pokroviteljstvom Prijestonice Cetinje i posvećeni su osamdesetogodišnjici oslobođenja Cetinja od fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao je danas za šefa svemirske agencije NASA milijardera Džareda Ajzakmena (41) koji je u okviru projekata kompanije Spejs X bio prvi civil koji je šetao svemirom.

On je blizak saradnik Ilona Maska čija kompanija Spejs X je vodila obije misije sa potpuno civilnim posadama u kojima je Ajzakmen učestvovao, prenio je AP.

Ajzakmen, koji je stekao bogatstvo poslovanjem svoje kompanije za elektronsko plaćanje, zamijeniće na funkciji direktora NASA Bila Nelsona (82) bivšeg demokratskog senatora iz Floride, kojeg je imenovao predsjednik Džozef Bajden.

Ajzakmen je na platformi X poručio da, s obzirom na to da “je imao sreće da vidi našu fantastičnu planetu iz svemira, pasionirano gleda na vodeću ulogu SAD u najnevjerovatnijoj avanturi osvajanja kosmosa’‘.

Poslanici francuskog parlamenta, njih 331 od ukupno 574, izglasali su nepovjerenje vladi Francuske. Premijer Mišel Barnije najavio je da će podnijeti ostavku francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.

Poslaničke grupe ljevice i krajnje desničarske stranke podnijele su prethodno zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi, nakon što je Barnije, koji je tek dva i po mjeseca na čelu Vlade, odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava da bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mjera bez glasanja.

Ko će zamijeniti Barnijea

Zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi prvi je podnio Novi narodni front, ljevičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju ljevicu i Komunističku partiju. I ljevica i krajanja desnica ujedinile su se u glasanju za nepovjerenje francuskoj vladi.

Makron koji se vraća iz posjete Saudijskoj arabiji, u međuvremenu, odbacio ideju o svojoj eventualnoj ostavci ako padne Vlade, uz ocjenu da pozivi na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”.

Rojters iz anonimnih izvora javlja da je cilj Makron da što prije postavi novog premijera, ako dođe do pada Vlade.

Nacionalna skupština glasala je o povJerenju Vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine.

Izvor: RTS

U ranije odloženoj utakmici osmog kola rukometaši Lovćena nadigrali su na Cetinju ekipu Jedinstva – 38:28 (16:11).

Nakon dvomeča protiv AEK-a u EHF Evropskom kupu ekipa aktuelnog šampiona vratila se obavezama u domaćem prvenstvu, ali i pobjedama.

Jedinstvo je večeras pariralo u prvih dvadesetak minuta. Nakon toga, kvalitet domaćina polako je dolazio do izražaja pa je Lovćen bez problema meč priveo kraju.

Miodrag Stanojević bio je najefikasniji sa osam pogodaka u redovima cetinjske ekipe. Pratili su ga Đorđo Peruničić i Filip Racković sa po čest golova, dok je golman Savo Vujović sakupio 17 odbrana.

Kadeti nastavili seriju

Kadeti Lovćena upisali su i osmi prvenstveni trijumf pošto su večeras bili ubjedljivi protiv vršnjaka iz bjelopoljskog Jedinstva 34:20.

Lider prvenstva imao je određenih problema u prvom pluvremenu. Jedinstvo je nakon 30 minuta imalo egal (15:15), ali su izabranici Miloša Vulićevića u nastavku pokazali zašto su prvi favorit za titulu.

Lovćen je u drugom poluvremenu primio svega pet golova, postigao je 19 i zasluženo je stigao do još jedne ubjedljive pobjede.

Luka Kaluđerović postigao je osam golova u redovima pobjedničke ekipe, dok je šest postigao Matija Kapičić

Posada ruskog ratnog broda ispalila je signalnu raketu na njemački helikopter iznad Baltičkog mora. Incident je izazvao novi strah od eskalacije rata.

Prema njemačkom Bildu, hici su ispaljeni na izviđački avion NATO-a. Signalna raketa koristi se za hice upozorenja, a ne za napad, ali ova vrsta incidenta znak je koliko su se NATO i Rusija približili direktnoj konfrontaciji.

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Baerbok pomenula je incident na sastanku NATO-a u srijedu, ali nije dala dodatne detalje.

Portparol njemačkog ministarstva obrane zasad nije potvrdio taj izvještaj.

Baerbok je najavila da će dodatno pojačati nadzor cjevovoda i kablova za prenos podataka u Baltičkom moru jer se ruski napadi na ovu osjetljivu infrastrukturu ponavljaju. 

Kina je nakon 46 godina završila projekat kojim je svoju najveću pustinju okružila šumom, s namjerom da se zaustavi dezertifikacija i spriječe pustinjske oluje, objavili su državni mediji.

Zeleni pojas oko Taklamakana dugačak je 3000 km. Radnici su zasadili stabla na zadnjih stotinu metara sjeverne ivice pustinje, prenio je list People’s Daily.

Projekat poznat kao Veliki zeleni zid počeo je 1978. i dosad je ozelenjeno više od 30 miliona hektara.

Sadnja stabala na sušnom sjeverozapadu dovela je do toga da je do kraja prošle godine pod šumama bilo 25 posto teritorije Kine u odnosu na deset posto 1949.

No uprkos tome, pustinjom se smatra 26.8 posto teritorije, nešto manje od 27.2 posto prije deset godina, pokazuju podaci uprave za šume.

Izvor: Agencije