Društvo

U Crnoj Gori najbrojniji turisti Srbi, u Hrvatskoj Njemci

U poređenju sa Hrvatskom, Crna Gora se više oslanja na regionalno tržište, u čijoj strukturi dominiraju turisti iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok van okvira regije tržište Rusije igra glavnu ulogu – kaže ekonomski analitičar Darko Đikanović na osnovu detaljnih istraživanja Adriatic Appraisal International, konsultantske agencije specijalizovane za procjenu vrijednosti nekretnina i istraživanje
U Crnoj Gori najbrojniji turisti Srbi, u Hrvatskoj Njemci

U poređenju sa Hrvatskom, Crna Gora se više oslanja na regionalno tržište, u čijoj strukturi dominiraju turisti iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok van okvira regije tržište Rusije igra glavnu ulogu – kaže ekonomski analitičar Darko Đikanović na osnovu detaljnih istraživanja Adriatic Appraisal International, konsultantske agencije specijalizovane za procjenu vrijednosti nekretnina i istraživanje tržišta u Jugoistočnoj Evropi.

Gosti

Kako navodi, u Hrvatskoj su najbrojniji gosti iz Njemačke, kojih dođe 19,9 miliona, a u Crnoj Gori iz Srbije, odakle kod nas ljetuje 3,1 milion turista.

– Važno je istaći da prosječni prihod od turista u Hrvatskoj po danu iznosi 150 eura, dok su u Crnoj Gori za 60 eura niži. Iz podataka o dolascima i noćenjima evidentno je da se zapadni turisti kraće zadržavaju u Crnoj Gori, što može biti usljed nedostatka sadržaja i slabije povezanosti sa zapadnim destinacijama – navodi Đikanović.

U Hrvatskoj, nakon njemačkih turista, slijede Poljaci, Slovenci, Austrijanci, Česi dok su u Crnoj Gori najbrojniji, poslije Srba, Bosanci, Rusi, Ukrajinci i gosti sa Kosova. U Sloveniji su najbrojniji turisti iz Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Holandije dok u Srbiji iz Bosne, Turske, Rusije, Crne Gore i Indije. U Sjevernoj Makedoniji, kako dalje govore istraživanja, najviše dolaze iz Srbije, Poljske, Turske, Njemačke i Kosova, a u Bosni iz Srbije, Ujedinjenih Emirata, Hrvatske, Saudijske Arabije i Njemačke.

Smatra da za Crnu Goru elitni turizam i ekskluzivnost ponude treba da bude strateški imperativ s obzirom na masovnost turista koji u kombinaciji sa ograničenim teritorijalnim kapacitetima funkcionisanje primorskih zajednica dovode do tačke pucanja.

– Taj problem je sve izraženiji i pitanje je koliko će turista doći opet nakon jedne sezone gužvi, neprohodnosti i neefikasne usluge – tvrdi Đikanović.

Izvor: Pobjeda