Društvo
U Crnoj Gori sve više psihoaktivnih supstanci koje se ne registruju zvanično
“Probao sam fentanil. Još prije desetak godina. Drug kod koga sam inače nabavljao heroin, kad ga jednom nije imao, ponudio mi je flastere fentanila”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak u tridesetim godinama, koji je želio da ostane anoniman. On je već duže vrijeme na oporavku, odnosno više ne koristi droge, a otvoreno
Brzo izaziva zavisnost, smrtonosniji od heroina 50 puta: fentanil, Foto: Shutterstock
“Probao sam fentanil. Još prije desetak godina. Drug kod koga sam inače nabavljao heroin, kad ga jednom nije imao, ponudio mi je flastere fentanila”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak u tridesetim godinama, koji je želio da ostane anoniman. On je već duže vrijeme na oporavku, odnosno više ne koristi droge, a otvoreno govori o pogubnosti fentanila.
Fentanil je 1959. godine razvila kompanija Janssen Pharmaceuticals (danas Johnson&Johnson Innovative Medicine). Radi se o lijeku za jake bolove koji je i do 100 puta snažniji od morfijuma. Pripada kategoriji opioida, sintetičkih supstanci, a pacijentima se može davati u vidu injekcija, tableta i flastera za kožu. Sve do sredine 90-ih prošlog vijeka ovaj lijek se brzo širio u Americi i u Evropi, pa se sve lakše mogao naći na ilegalnom tržištu.
Od heroina fentanil je 50 puta smrtonosniji. Brzo dovodi do razvijanja bolesti zavisnosti, a lako može doći i do predoziranja. Samo jedna upotreba fentanila može izazvati probleme sa disanjem i radom srca i dovesti do predoziranja.
“Fentanilske flastere koristio sam oko mjesec. Onda su prestali da budu dostupni, morao sam se vratiti heroinu. Imao sam sreće da ih nijesam više imao gdje kupiti, jer znam da su ljudi propadali od toga. Krize su im bile užasne, milion puta teže od heroinske. Neki su jedva preživjeli, neki su i danas na dopu (heroinu), a neki su umrli”, kaže CIN-CG-ov sagovornik.
Jedan od njegovih prijatelja koji je takođe koristio fentanil išao je na liječenje u JU “Kakaricka gora”.
“Mislili su da mu nema spasa, ali sad je dobro”, priča ovaj momak.
Iz JU “Kakaricka gora” za CIN-CG kažu da je nekoliko njihovih klijenata prijavljivalo da su koristili fentanil.
“To su često pratile ‘rupe u sjećanju’ koje su trajale od nekoliko sati do nekoliko dana. Najčešće su ga miješali sa drugim supstancama ili koristili flastere fentanila otapajući ih u usnoj duplji”.
Trenutno se u ovoj ustanovi liječi 25 osoba koje su koristile razne droge.
Dejstvo fentanila, kažu iz JU “Kakaricka gora”, obično počinje osjećajem opuštenosti i euforije, ali nakon toga slijede disforija i apatija.
“Zavisnost od fentanila se može prepoznati po određenim znacima u ponašanju korisnika. Ti znaci se razlikuju od osobe do osobe. Mogu biti sasvim očigledni, ali su vrlo često i skriveni i razvijaju se postepeno. Veoma je važno uočiti simptome na vrijeme i započeti liječenje zavisnosti od fentanila što prije da bi se izbjegle najteže posljedice”.
Neki od tih simptoma su nezainteresovanost za aktivnosti u kojima se nekad uživalo, nesposobnost obavljanja svakodnevnih obaveza, udaljavanje od porodice i prijatelja…
Iz NVO “Juventas”, koja godinama kroz razne projekte i aktivnosti pomaže osobama koje koriste droge (OKD), testovima koje su dobili preko međunarodnog projekta u kojem su učestvovali u toku više mjeseci 2023. godine, otkrili su da se u opojnoj drogi heroin nalazi fentanil. Kod nas samo Forenzički centar može da analizira sastav supstanci. Kada bi takve analize mogli da sprovode i drugi akteri uključeni u aktivnosti koje se vezuju za prisutnost droga na tržištu, to bi pomoglo da Crna Gora obezbijedi servise koji bi služili da se upozore ljudi o posljedicama konzumiranja nepoznatih supstanci i drugim rizicima koji postoje na crnom tržištu.
Sve dok Forenzički centar ne objavi da je u okviru analiza pronađena neka nova supstanca, ona zvanično ne postoji u Crnoj Gori. Fentanil je ovdje u upotrebi preko 10 godina. CIN-CG, do objavljivanja ovog teksta, iz Forenzičkog centra nije dobio odgovore na brojna pitanja.
Crno tržište droga se razvija, pojavljuju se nove psihoaktivne supstance (NPS), čija je hemijska struktura izmijenjena tako da oponašaju efekte kontrolisanih supstanci, odnosno supstanci čije je korišćenje ilegalno (heroin, kokain, marihuana, fentanil, LSD…). Kako međunarodna kontrola, registri i zakonska regulativa nijesu dovoljno efikasni da isprate trendove, NPS se legalno konzumiraju u brojnim zemljama. Crnogorski sistem još nije u stanju ni da odgovori na izazove koje predstavljaju kontrolisane supstance.
U Svjetskom izvještaju o drogama za 2023. godinu Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za drogu i kriminal upozorava se da je rat u Ukrajini poremetio rute trgovine heroinom i kokainom.
“To bi moglo da pokrene ekspanziju proizvodnje i trgovinu sintetičkim drogama”, piše u ovom dokumentu.
Crna Gora trenutno nema ažuriranu Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga. Posljednja je rađena 2013. godine.
Nema testova koji pokazuju prisustvo novih psihoaktivnih supstanci
Iz NVO “Juventas” za CIN-CG kažu da OKD u Crnoj Gori ne mogu sa sigurnošću da znaju šta kupuju.
“Heroin koji stigne do nas uglavnom je izmiješan sa raznim drugim supstancama. Jedna od njih može da bude i fentanil”, objašnjavaju iz ove NVO.
U Crnoj Gori test na korišćenje droga iz urina može da pokaže prisustvo oko 10 kontrolisanih supstanci – marihuane, benzodizepina, amfetamina, metilenedioksimetamfetamina, barbiturata, metamfetamina, metadona, kokaina, opijata, tricikličnih antidepresiva. Prema saznanju CIN-CG-a, NPS se ne mogu identifikovati na taj način.
To znači da ljekari ne mogu da znaju kako da reaguju kada im dođe osoba koja se predozirala nekom novom psihoaktivnom supstancom.
“Podržavamo ideju o neophodnosti detekcije NPS, međutim, vođeni iskustvom u pojedinim slučajevima predoziranja, smatramo jednako važnim sprovoditi prevenciju upotrebe benzodiazepina i alkohola”, kaže za CIN-CG psihijatar i koordinator Centra za supstituciju Centra za mentalno zdravlje (CZMZ) Kotor Jovo Đedović.
Nova psihoaktivna supstanca se, prema godišnjim izvještajima o drogama Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za drogu i kriminal, pojavljuje na tržištu praktično svake nedjelje. U 2021. su, putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvijestili o 52 nove droge, a ukupan broj NPS koje je tada pratio Evropski centar za monitoring droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) bio je 880.
Najveći talas novih droga u Crnu Goru, kao i najvećih broj slučajeva predoziranja, kako navode iz NVO “Juventas”, obično se događa oko Nove godine i tokom ljeta.
Osim novih droga, pojavljuju se i novi trendovi konzumiranja kontrolisanih supstanci. Kokain se, recimo, u Crnoj Gori sve češće injektira. To u nekim slučajevima može da dovede do određenih zdravstvenih komplikacija.
Crna Gora ima “sistem ranog upozorenja”, ali u njega nijesu uključeni svi akteri u državnom i društvenom sistemu koji se bave pitanjem droga. Idealno bi bilo kada bi, smatraju iz NVO “Juventas”, u tom sistemu bile sve zainteresovane strane.
U posljednjih nekoliko mjeseci 15 osoba umrlo usljed predoziranja u Podgorici i Baru
Crna Gora ne prikuplja podatke o broju osoba koje su umrle od predoziranja. Obično se kao uzrok smrti navodi stanje povezano sa predoziranjem, kao što je, recimo, prestanak rada srca. Porodice preminulih često zbog stigme ne žele da se zna uzrok smrti pokojnika. Međutim, ovi podaci bili bi važni da bi se poboljšalo stanje u prevenciji bolesti zavisnosti.
Iz KCCG su CIN-CG-u kazali da u Intenzivnoj jedinici Interne klinike niko nije preminuo od trovanja opijatima posljednjih pet godina.
CIN-CG se obratio i svim domovima zdravlja u Crnoj Gori. Mnogi nijesu odgovorili, a iz onih koji jesu, kazali su da u posljednjih pet godina nije bilo slučajeva predoziranja.
U tom vremenskom periodu, u Kolašinu je testirano 87 osoba.
“Sve je uvedeno kroz protokole i kompjuterski”, kazali su iz kolašinskog Doma zdravlja.
Od 2015. do danas, u kotorski Centar za mentalno zdravlje nije se javila nijedna osoba sa kliničkom slikom koja je upućivala na predoziranje.
“Osim toga, ustanove koje tretiraju predoziranje opijatima ne dostavljaju podatke o ovim incidentima u Dom zdravlja Kotor, sve informacije koje o tome dobijamo se zasnivaju na nepouzdanim podacima, tako da ne postoji registar ovih događaja”, kaže Đedović.
Međutim, podaci sa terena organizacija koje pomažu osobama koje koriste droge (NVO “Juventasa” i Crnogorske mreže za smanjenje štete – “Link”) pokazuju drugačije.
“Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, oko 15 ljudi je preminulo od predoziranja u Podgorici i Baru”, kažu za CIN-CG iz “Linka”.
Dobro upućeni izvori su CIN-CG-u kazali da su u Podgorici početkom avgusta ove godine, u roku od dva dana, preminule tri osobe koje su često zajedno upotrebljavale drogu. Ti izvori tvrde da je moguće da te osobe tada nijesu znale šta konzumiraju, niti koje su moguće posljedice.
Prema Svjetskom izvještaju o drogama za 2021. godinu Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), u SAD i Kanadi, smrtni slučajevi predoziranjem, pretežno kao posljedica epidemije nemedicinske upotrebe fentanila, nastavljaju da obaraju rekorde. Preliminarne procjene u SAD ukazuju na više od 107 hiljada smrtnih slučajeva predoziranja drogom u 2021. godini, što je porast u odnosu na skoro 92 hiljade u 2020. godini.
Psihijatrica Sanela Kusturica koja radi u hercegnovskom Domu zdravlja za CIN-CG kaže da bi se predoziranje kao uzrok smrti moglo evidentirati u Registru narkomanije Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
“U ovom elektronskom registru, uz dijagnozu bolesti zavisnosti obavezni smo ispuniti prijavu. U slučaju smrti korisnika, dužni smo ga odjaviti iz registra – a odjava podrazumijeva da se navede razlog, iseljenje, smrt… To bi moglo biti to zvanično mjesto gdje bi se predoziranje kao uzrok smrti (ukoliko je ono uzrok) moglo evidentirati”.
Brojna istraživanja sprovedena u skorije vrijeme upozoravaju na trend rasta broja osoba koje koriste psihoaktivne supstance, kao i na to da prvo konzumiranje neke supstance počinje sve ranije.
Prema rezultatima ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) izvještaja iz 2019. godine, najvećeg međunarodnog istraživačkog projekta o adolescentnoj upotrebi psihoaktivnih supstanci u svijetu, u Crnoj Gori je u periodu od 2007. do 2019. značajno porasla upotreba raznih droga (kokaina, ekstazija/MDME, amfetamina, metamfetamina, heroina, marihuane-kanabisa, LSD-a ili drugih halucinogenih droga, magičnih gljiva, GHB-a) među maloljetnicima.
Analiza za potrebe ovog izvještaja, koja je u Crnoj Gori sprovedena na uzorku od oko 6.200 učenika prvog razreda srednjih škola u Crnoj Gori, pokazala je da oko 18 odsto učenika do svoje šesnaeste godine nije nikada probalo nijednu psihoaktivnu supstancu. Oko devet odsto učenika u Crnoj Gori je nekada probalo kanabis. Ova stopa je veća u odnosu na zemlje regiona, sa izuzetkom Hrvatske u kojoj je oko 20 odsto učenika nekada konzumiralo kanabis. Maloljetnici u Crnoj Gori najčešće sa 15 godina probaju kanabis.
U zdravstvenom sistemu Crne Gore postoje supstitucione terapije (terapija metadonom i terapija buprenorfinom) koje pružaju isključivo javne zdravstvene ustanove i zatvori, međutim, podaci o broju i karakteristikama korisnika/ca terapija se ne prikupljaju adekvatno. Prema podacima iz publikacije “Zadovoljstvo korisnika OST programima u Crnoj Gori”, koju su načinile NVO “Juventas” i Crnogorska mreža za smanjenje štete – “Link”, broj korisnika/ca OST terapija u 2021. godini na dan prvog septembra bio je 1.110.
Nakon uvođenja buprenorfinske terapije, upozorava se u ovoj publikaciji, došlo je do znatnog opterećenja određenih zdravstvenih ustanova. Po broju korisnika/ca posebno se ističu Dom zdravlja Podgorica (457), KCCG (113) i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (127).
Prema Svjetskom izvještaju o drogama za 2023. godinu Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za drogu i kriminal, u svijetu je 2021. od 17 osoba, jedna koristila droge, što je 23 odsto više nego u protekloj deceniji. Procjenjuje se da da je broj ljudi koji injektiraju droge u 2021. godini porastao čak 18 odsto u odnosu na 2020. godinu. Do predoziranja najčešće dovodi korišćenje opioida, a glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih sa drogom obično se pripisuje hepatitisu C i pratećim bolestima jetre.
“Najčešće naši klijenti počinju sa konzumacijom marihuane u tinejdžerskim godinama, a nakon toga skoro po pravilu počinju sa upotrebom sintetičkih droga i psihostimulansa (kokain). Uglavnom to kasnije prati i upotreba sedativa i opijata (među kojima je i heroin). Ovo je najčešći put kojim OKD prolaze prije nego se odluče da potraže pomoć”, kažu iz JU “Kakaricka gora”.
Teško do lijeka koji spasava živote
Prema saznanju CIN-CG-a, u Crnoj Gori lijek “nalokson”, koji ako se da na vrijeme, osobi koja se predozirala može spasiti život, nije lako dostupan onima kojima je potreban. On djeluje tako da raskida veze receptora i opijata, pri čemu opijatu prestaje dejstvo.
Iz Kliničkog centra Crne Gore su CIN-CG-u kazali da ovaj lijek imaju u Urgentnom centru (UC) i da ga najčešće, životno ugroženim pacijentima, daje anesteziolog kada budu primljeni u Intenzivnu jedicu Interne klinike nakon dijagnostikovanja u UC-u, sa izvjesnim protokom vremena od momenta trovanja.
“Pacijenti sa hitnim i urgentnim stanjima, pa i oni sa intoksikacijom opijatima, uglavnom budu primljeni u UC gdje im se primarno ukaže urgentna medicinska pomoć. Urgentni centar ne vodi poseban protokol pacijenata koji se jave sa intoksikacijom opijatima, već jedinstven protokol za sve pacijente koji se obrate za medicinsku pomoć. Ukoliko je neophodno dalje bolničko liječenje, budu primljeni na odgovarajuće odjeljenje”, navode iz KCCG-a.
Nalokson u Crnoj Gori osobama koje su se predozirale smiju jedino da daju zdravstveni radnici. Međutim, postavlja se pitanje koliko su često oni u mogućnosti da stignu da pravovremeno upotrijebe ovaj lijek, koliko su osobe koje su se predozirale svjesne da treba da pozovu pomoć i da li imaju nekog uz sebe ko to može i želi da učini umjesto njih. Među tim ljudima, ima onih koji se na to teško odlučuju, budući da u ovakvim slučajevima sa hitnom obično dolazi i policija. Zbog stigme i diskriminacije, mnogi ne žele da se sazna za njihovo stanje.
U pojedinim državama u Evropi i Americi nalokson imaju razni subjekti koji mogu da dođu u kontakt sa osobama koje su u riziku od predoziranja. U Škotskoj i SAD ovaj lijek je dio standardne policijske opreme. Imaju ga i taksisti.
“Činjenica je da bi nalokson kao antidot trebalo učiniti dostupnijim, jer spasava živote. Nalokson bi trebalo da primjenjuju osobe koje su adekvatno edukovane, iz medicinske struke. Kao i u svakoj situaciji, treba odmjeriti korist u odnosu na potencijalne rizike i štetu. Ujedno treba raditi na opštem podizanju svijesti i edukciji stanovništva (posebno osoba koje u porodici ili svom okruženju imaju korisnike opioida) o načinu prepoznavanja simptoma predoziranja i načina kako bi u tom slučaju trebalo reagovati”, navodi psihijatrica Kusturica.
“Mislio sam da će mi droga pomoći da se izborim sa životnim izazovima sa kojima sam se suočavao. Želio sam da zaboravim na probleme i živio u zabludi da u drogama nalazim rješenja. Nijesam bio svjestan toga šta će mi se sve dogoditi i koliko droge zapravo unište život. Sa psihičkim posljedicama sam se borio i dugo nakon što sam ušao u proces oporavka”, kaže za CIN-CG Marko Dragićević, član “Linka”.
On je 20 godina koristio droge, a u procesu oporavka je preko četiri godine.
“Odlučio sam se na liječenje tek kada sam poželio da umrem”.
Iz NVO “Juventas” za CIN-CG kažu da je mnogo više onih koji kriju da su u procesu oporavka od onih koji koriste droge. Zbog stigme ne žele da se zna da se liječe.
Proces oporavljanja je vrlo dug i težak, ali moguć, kaže Dragićević.
“Da sam u trenutku kada sam počinjao da koristim droge imao priliku da vidim nekoga ko je dugo u toj priči i ko bi mi eventualno rekao, nemoj, desiće ti se to i to kroz par godina, možda bi to nešto promijenilo”, ističe Naš sagovornik sa početka teksta govori o teškom procesu oporavka nakon uzimanja fentanila.
“Prolazili smo kroz pakao, kroz mnogo teže krize od heroinskih. Neki su jedva preživjeli nakon fentanila”, kaže on.
Iako su fentanil, ali i nove psihoaktivne supstance, opasni, problem je što ih naše institucije ne detektuju, pa nema ni cjelovite strategije za smanjenje štete.
Autorke teksta: Andrea Perišić i Tijana Lekić
Aktuelnosti
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije
Kultura
Promocija crnogorskoga izdanja knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” 10. decembra na Cetinju
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Promocija crnogorskoga prijevoda knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” u organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održaće se u utorak, 10. decembra, s početkom u 18 sati u Sali 1 na FCJK na Cetinju. Američko izdanje objavila je Džejmstaun fondacija, a crnogorsko, u prijevodu Jelene Pralas, Crnogorski PEN centar.
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Januš Bugajski je spoljnopolitički analitičar, predavač, konsultant i TV novinar koji živi u SAD. Viši je istraživač u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Predavao je na mnogim američkim univerzitetima. Autor je 21 knjige o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima. Bio je angažovan kao konsultant za Stejt Department, Ministarstvo odbrane SAD, USAID, IREX i druge američke vladine i privatne organizacije. Kolumnist je za nekoliko medijskih kuća u SAD i Evropi.
Učestvovao je na prethodne dvije društveno-kulturološke konferencije Cetinjski forum, izlažući na teme o uticaju Rusije na razvoj sukoba na Zapadnom Balkanu.
Knjiga Neuspjela država bavi se postsovjetskom i (post)putinovskom Rusijom i njenim imperijalnim težnjama, pružajući dubok uvid u kompleksnost odnosa među bivšim sovjetskim republikama i oblastima – bilo da su one sad nezavisne države, bilo da su u sastavu Ruske Federacije. Bugajski se fokusira na analizu države koja se suočava sa izrazitom autokratijom, slabim institucijama, korupcijom, nesigurnošću i slabom vladavinom prava. Kroz konkretne primjere naroda koje žive u zoni uticaja ruske vlasti Bugajski analizira izazove s kojima se suočavaju zajednice koje nastoje preći iz autoritarnih režima u stabilne demokratije i moderne države.
On suvereno interpretira mogućnosti političkih elita Zapada da utiču na poboljšanje pozicije i kvaliteta života nacija koje žive u Ruskoj Federaciji, ali i sugeriše kako da se napravi otpor u spoljnopolitičkom okruženju u odnosu na imperijalističke težnje ruskih vlasti.
U predgovoru crnogorskom izdanju knjige Bugajski, između ostaloga, kaže:
Mnogi lideri na Zapadu i dalje vjeruju da se mogu vratiti u posthladnoratovski status quo i ne mogu zamisliti benefite dezintegracije Rusije. Umjesto da prave planove za nepredviđene situacije da bi iskoristili deimperijalizaciju Rusije i upravljali potencijalnim negativnim reperkusijama, zvaničnici Zapada zaglavljeni su u nekom prošlom vremenu. Čak i nakon svih strahota napada Rusije na Ukrajinu, oni i dalje imaju puste nade da se sa postputinovskim Kremljom mogu uspostaviti dobri odnosi ili da šačica ruskih liberala može demokratizovati cijelu imperiju. Mnogo efikasniji pristup bio bi da se jasno precizira što Zapad podržava u Rusiji. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, ljudskim pravima, građanskim pravima i autonomiji republika i regiona može pomoći da se ohrabre građani Rusije tako što će im se pokazati da nijesu izolovani od ostatka svijeta. To bi bila poruka da mogu imati bolje garancije za svoju sigurnost i ekonomski razvoj ako odbace Moskvu i formiraju nove države koje njeguju mirne odnose sa svojim suśedima. Vrijeme nije na strani ruske imperije, a narodi i regioni koji su i dalje pod okupacijom Moskve moraju iskoristiti ovu jedinstvenu istorijsku šansu za oslobođenje.
Društvo
Oko 75% građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim
“Posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije” – kazala jedirektorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač.
Crnogorsko društvo koruptivnim smatra 75,3 odsto građana, a kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra, uz stručnu podšku Instituta Damar, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika.
Direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač, ocijenila je da posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije.
Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva – rekla je Kovač.
Kako je istakla, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe.
Istraživanje CGO pokazalo je, kako se navodi u saopštenju, da 75,3 odsto ispitanih građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto).
Kako su dodali, manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1 odsto) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7 odsto), policiji (16,3 odsto) i pravosuđu (11,2 odsto), ali i tokom izbora (10,5 odsto) – navodi se u saopštenju CGO.
Kako se istilče, manje od dvije četvrtine ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1 odsto.
Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11) – pojasnila je Kovač.
Prema njenim riječima, pozitivno je većinsko uvjerenje da građani mogu doprinijeti borbi protiv korupcije.
Međutim, ovo zahtijeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije – naglasila je Kovač.
Kako je kazala, kada je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem.
Dodatno, 76 odsto ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1 odsto). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni – pokazalo je istraživanje CGO.
Prema podacima istraživanja, korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće.
I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5 odsto) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza – pokazalo je istraživanje CGO.
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, ona se, prema istraživanju, najčešće vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za tu oblast preovladava stav (69,4 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne.
Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Gotovo 76,3 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6 odsto) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1 odsto smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona – pokazalo je istraživanje CGO.
Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem – ocijenila je Kovač.
Kako je saopšteno iz CGO, istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.
Sport
Raičević i Godeč: Možemo do Beča, utakmica za peto mjesto bi bila veliki uspjeh
“Sigurne smo da možemo pobijediti i Poljsku i Švedsku. Vjerujemo u našu snagu i smatramo da možemo doći do Beča i boriti se za peto mjesto, što bi bio veliki uspjeh za crnogorski rukomet” – kazala je Godeč.
Crna Gora nije u poziciji da igra za medalju, ali je već ostvarila uspjeh plasmanom na dominantan način u glavnu grupu. Uslijedila su dva teška meča protiv favorita Mađarske i Francuske, utakmice koje su se igrale u periodu kraćem od 24 časa. S ta dva poraza, Crna Gora je, uz ostale rezultate iz grupe, ostala bez šanse da se bori za medalju, ali i dalje može stići do Beča na utakmicu za peto mjesto. Put do austrijske prijestonice vodi preko Poljske i Švedske. Za Televiziju Crne Gore direktno iz Debrecina, govorile su “lavice”, Milena Raičević i Ivana Godeč.
Raičević je doživjela peh već na prvom meču i povrijedila se.
Ostaje žal što nisam uspjela da završim prvenstvo, jer sam se već na prvoj utakmici povrijedila. Zdrave smo došle na prvenstvo, sa ogromnom željom da napravimo novi veliki uspjeh, i sigurno ostaje žal što nismo uspjele da se plasiramo na taj finalni turnir. Ali smatram da je i šansa igranja za peto mjesto ogroman uspjeh, jer, kada vidimo kakve su ekipe na ovom prvenstvu, možemo biti srećne. Ekipa koju imamo, igračice koje daju maksimum, dosta igraju po 60 minuta, tempo je jak i ne možemo nikome zamjeriti, nego biti ponosne na to što smo pokazale u grupnoj fazi – kazala je ona.
Raičević podsjeća na tempo druge faze.
Nehumano je igrati u manje od 24 časa protiv dvije ekipe kakve su Mađarska i Francuska. Vidjele smo da smo kroz prve tri utakmice bile furiozne i jake, sa sjajnom odbranom, ali igrati meč za mečom, uz igračice koje provode 60 minuta na terenu, uz dosta onih koje su došle iz klubova gdje nisu igrale, predstavlja veliki izazov. Ipak, sigurna sam da ćemo hrabrošću i stavom koje posjeduju ‘lavice’ ovaj turnir iznijeti do kraja i boriti se do posljednje minute.
I Godeč smatra da raspored nije bio naklonjen našoj ekipi.
Došle smo s velikom željom i energijom da pokažemo naš karakter. Bilo je teško, imale smo dvije zahtjevne utakmice u glavnoj fazi. Protiv Mađarske, koja je domaćin, igrale smo dobru odbranu, ali smo u napadu pravile tehničke greške i promašivale zicere, što nas je koštalo šanse da pariramo. Isto se desilo i protiv Francuske. Nije bilo lako igrati ni u grupi – Rumunija, recimo, igra do kraja svih 60 minuta, ali pokazale smo da smo bolje od njih.
Iako je bila najavljena rasprodata sala na duelu Mađarske i Crne Gore, to se na kraju nije desilo.
Pa, iznenadila sam se negativno. Očekivala sam punu dvoranu protiv Mađarske, ali to se nije desilo, što je jako čudno s obzirom na to da znamo koliko Mađari vole rukomet. Ako se vratimo na prvenstvo kod nas, gdje je dvorana bila dupke puna… Međutim, Mađarskoj to ne smeta. Mislim da su protiv nas presudne bile naše tehničke greške. Mađarice ne igraju ništa posebno, čak i s rosterom koji imaju. Jesu favoriti zajedno s Francuskom, ali ako se osvrnemo na prethodna prvenstva, gdje su bile u istom sastavu, nisu uspjele da naprave rezultat. Vidjećemo u Beču kako će to izgledati – kazala je Raičević.
Osvrnula se i na igru Rumunije, koja je sinoć iznenadila Švedsku.
Rumunija je iznenađenje. Pratila sam ih u pripremnom periodu na ‘Golden ligi’ i bilježili su ubjedljive poraze. Ali opet, imaju dosta igračica u rotaciji i ne osjete umor. Sinoć, recimo, Stoika, koja igra sa mnom u Rapidu, nije ulazila, a odličan je bek. Tako da imaju duboku klupu, što im omogućava svježinu da sa svakom ekipom igraju punih 60 minuta.
Istakla je i rotaciju selektora Rumunije, Florentina Perea, koji konstantno mijenja bekove.
U svakoj utakmici je imao nekog beka koji nosi meč. Prvo je to bila Bazaliu, onda Stoika, i stalno se rotiraju. Sve igračice igraju u rumunskoj ligi, koja je najjača na svijetu. U toj ligi se nikad ne zna ko će koga pobijediti, što je velika prednost za njihov rukomet.
Godeč je ukazala na povrede koje su oslabile naš tim.
Manjak bekova, srednjih i lijevih, predstavlja problem. Nakon prve utakmice ostale smo bez Milene, Đina se tek vraća u formu, što je veliki teret za našu igru. Itana i Matea odlično sarađuju s pivotima, ali odbrana protivnika ne mora da izlazi duboko, jer nismo dovoljno opasne s devet metara.
Raičević je pojasnila fenomen sjajnih desnih bekova u Crnoj Gori, dok nedostaju lijevi i centralni.
Imamo četiri desna beka, ali nemamo dovoljan broj ostalih igrača koji su ključni za kreiranje napada. Ipak, naše igračice pružaju maksimum, što se vidi po tome koliko nas protivnici respektuju. Pivoti ne dolaze do izražaja protiv naše odbrane. Iako je teško igrati ovako jak tempo, ponosna sam na našu igru i vjerujem da ćemo završiti turnir kako zaslužujemo.
Raičević je naglasila važnost odmora za psihološku i fizičku spremu.
Treba nam samo malo odmora. Kad je tijelo odmorno, glava bolje funkcioniše. Imali smo problema sa šutevima, posebno s penala. Vjerujem da ćemo se odmoriti i biti spremne za naredne izazove.
Godeč vjeruje u pobjede protiv Poljske i Švedske.
Sigurne smo da možemo pobijediti i Poljsku i Švedsku. Vjerujemo u našu snagu i smatramo da možemo doći do Beča i boriti se za peto mjesto, što bi bio veliki uspjeh za crnogorski rukomet.
Izvor: RTCG
Kultura
Izložba “Dan i noć” Sretena Milatovića u utorak na Cetinju
Postavka obuhvata radove nastale krajem devedesetih godina prošlog vijeka, nekoliko podnih instalacija, skulpture i recentne slike-objekte.
Izložba radova vajara Sretena Milatovića pod nazivom „Dan i noć“, biće otvorena u utorak, 10. decembra, u 19 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Izložba predstalja prvi presjek dosadašnjeg Milatovićevog stvaralaštva, aktivnog skoro 35 godina. Postavka obuhvata radove nastale krajem devedesetih godina prošlog vijeka, nekoliko podnih instalacija, skulpture i recentne slike-objekte.
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, zapisala je da je Milatović svoju prvu samostalnu izložbu imao kao student 1990. godine u sarajevskoj galeriji „Zvono“, kada je izložio oko 10 radova manjih formata „Bez naziva“, izvedenih u kombinovanom materijalu.
I već tada nagovještava da je u pitanju jedinstven izraz koji će savremenu crnogorsku skulpturu približiti istinskim dometima majstora internacionalnog ranga. Ubrzo potom uslijediće i učešće na regionalnim izložbama na kojima se potvrđuje njegova autentična pojava, sasvim u saglasju sa tendencijama koje nagovješćuju generacije mladih autora sklonih minimalističkom izrazu. Više od trideset godina kasnije, teza o izuzetnosti i posebnosti njegovog vajarskog rukopisa potvrdila se kroz brojne studiozno profilisane samostalne izložbe. Iako prisutna od samih početaka, vremenom se postepeno oblikovala ideja o umjetnikovoj vezi sa iskonskim elementima prirode iz njegovog neposrednog okruženja. Još od najranijih radova jasno se prepoznaju odlike redukovane znakovnosti, pročišćenost likovnog vokabulara i odbacivanje svega suvišnog. U tretmanu plohe bilo da je u pitanju terakota, pločice od poliranog aluminijuma u koje umeće reljefe od olova ili aplikacije od brusnog papira koje služe kao podloga naslućuju se ‘škrtost’ i uzdržanost. Do detalja ‘izbrušen’ likovni izraz može biti shvaćen kao produkt autorove hermetične prirode i sofisticirane fokusiranosti na potenciranje suštine stvari, besprekornost realizacije, a iznad svega sa vanrednim osjećajem i poznavanjem svojstava materijala koje koristi. Kada se sagleda izlagačka karijera duga skoro tri i po decenije već samo letimičnim uvidom postaje jasno da su sve njene etape odraz jednog složenog procesa sazrijevanja i ličnih promjena koje donosi život. Bez velike želje za pažnjom i publicitetom, daleko od reflektora i publike, jednako je uzdržan, promišljen i na riječima koliko je probirljiv pri odabiru idealnog sredstva za uobličavanje određenog koncepta.
Put ka samospoznaji, diskretnost i u izazovnim trenucima najtraumatičnijih događaja, prema riječima Mirjane Dabović Pejović, posredno su uticali da se u ovom opusu nađu djela koja nadilaze konkretan vremenski okvir i postaju univerzalna.
Ona emituju plemenitu energiju i uzvišenu monumentalnost koja svojom aurom obuhvata i posmatrača, kao izraz ‘delikatnog govora jedne kontrolisane osjećajnosti’. Objekti manjih dimenzija nastaju ‘u jednom dahu, poput akvarela’ (S.M), a njihova prednost je u tome što se u njima ‘prije dođe do sopstvene zamisli, a i realizacije’. Da je sve dio jedinstvenog, kontinuiranog procesa u kojem se različiti segmenti nadovezuju ukazuje sveden, ali uvijek ‘dobro pogođen’ odabir materijala ‘pripitomljenih’ da otjelove određenu zamisao. Drvo, glina, mermer, kamen različitih karakteristika, pijesak različite granulacije, kameni obluci, olovo…, sve to je pažljivo odabrano i međusobno usklađeno, gradeći jasno zaokruženu kompoziciju višeslojnog značenja. Saobrazno svedenosti oblika i kolorit je ograničen na svega nekoliko osnovnih boja, uglavnom svojstvenih izvornoj boji materijala iz prirode – crnu, bijelu, terakotu, sivu, sa po nekim, rijetkim, izrazitim (crvenim) akcentom. Ponekad je fokus stavljen na detalj (ili podlogu) od drugog materijala – kamena, stakla, brusnog papira… Najčešće se relacija unutar jednog rada zasniva na odnosu između dva elementa, uglavnom različita materijala. Iako oni uglavnom imaju drugačije karakteristike – oštre, geometrijske površine, naspram sitne granulacije, vertikale naspram oblutaka, pažljivo su usklađeni, skoro kao da su kao takvi nađeni u svom izvornom okruženju. Upravo njihova sinergija, sklad i prožimanje linija, formi, svjedoči o talentu da se uz upotrebu minimuma elemenata stopljenih u jedno iskažu iskrene i snažne emocije, nedokučive na prvo, letimično gledanje. Ovi objekti, skulpture, svojevrsni arhaični znakovi zahtijevaju da se pred njima zastane, zagleda u sebe, zađe u dubinu sopstvenih misli i oslušne pulsiranje duše. Na to upućuju i naslovi: Put, Tragovi, Znakovi, Lice, Vrijeme, Pečat, Brazda…
Izložba koju organizuje Narodni muzej Crne Gore biće dostupna za posjete do 28. marta 2025. godine.
Sreten Milatović je rođen 1. marta 1966. godine u Nikšiću. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek kiparstvo, u Sarajevu 1992. godine, u klasi profesora Alije Kučukalića. Magistrirao je 2007. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Od 1993. do 2010. bio je stručni saradnik na FLU Cetinje. Od 2009. do 2015. radi kao docent, od 2016. kao vanredni profesor a od 2020. kao redovni profesor na Katedri za vajarstvo, prostornu skulpturu, sitnu plastiku i medaljarstvo na ALU Trebinje. Član je ULUCG, Matice srpske u Crnoj Gori i Udruženja likovnih umjetnika Nikšića. Živi i radi u Nikšiću i Trebinju.
Društvo
Budućnost bez gotovine: Crna Gora na začelju liste
U analizi su korišćeni podaci o broju bankomata i broju terminala za kartično plaćanje na 100.000 ljudi, o limitu koji je moguće potrošiti prilikom kartičnog plaćanja i o broju onih koji koriste internet bankarstvo.
Analizom norveškog informaciono-finansijskog portala Finansplassen, u kojoj su korišćeni javno dostupni podaci više institucija, utvrđeno je da su nordijske države najspremnije za budućnost bez gotovine u odnosu na ostatak Evrope.
Između ostalog, u analizi su korišćeni podaci o broju bankomata i broju terminala za kartično plaćanje na 100.000 ljudi, o limitu koji je moguće potrošiti prilikom kartičnog plaćanja i o broju onih koji koriste internet bankarstvo.
Na listi je 45 država, a Crna Gora je zauzela 34. poziciju.
Prema ovom istraživanju Crna Gora ima 77 bankomata na 100.000 stanovnika, dok je od država regiona u Srbiji to 53 bankomata, Hrvatskoj 141, Bosni i Hercegovini 58, Sjevernoj Makedoniji 57, na Kosovu 29, i u Albaniji 35 bankomata na 100.000 stanovnika.
Kako je izjavio portparol Finansplassena, manji broj bankomata znači da se država manje oslanja na gotovinu, dok veći broj terminala za kartično plaćanje ukazuje na razvijenu infrastrukturu za elektronske novčane transfere.
Ovom analizom je ustanovljeno da je upravo Norveška najspremnija za budućnost bez gotovine. Naime, ova zemlja je među onima koje imaju najmanji broj bankomata, a čak 96 odsto stanovništva koristi internet bankarstvo.
Što se tiče spremnosti za budućnost bez gotovine, Finska i Danska zauzimaju drugo i treće mjesto jer imaju nešto više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za kartično plaćanje, ali u ovim državama gotovo isti procenat stanovništva koristi internet bankarstvo.
Među deset najspremnijih država nalaze se Holandija, Švedska, Island, Estonija, Litvanija, Kipar i Švajcarska, dok su među najmanje spremnim zemljama Armenija, Gruzija i Njemačka.
Izvor: RTCG