Autor 
Dvije stotine šesti je dan rata u Ukrajini. Nove optužbe iz Kijeva da je ruska vojska iza sebe ostavila masovne grobnice – više od hiljadu mučenih i ubijenih civila u djelovima Harkovske oblasti. Putin optužio Zapad da želi da rasparča Rusiju dodavši da je trupe poslao u Ukrajinu kako bi to spriječio. Predsjednica Evropske komisije kaže da će Putin morati da odgovara za ratne zločine.
Ukrajinske vlasti pronašle su najmanje 440 grobova u oslobođenom gradu Izjumu, gradu sjeveroistočno od Harkova. Većinom su to novi grobovi, a u njima su uglavnom sahranjeni civili. Mučeni su, poneki s vezanim rukama i nogama, neki s omčom oko vrata. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da svijet treba da vidi šta se zaista događa i kakve su posljedice ruske okupacije.
Ukrajina strahuje da ovo nije jedina, a ni najveća masovna grobnica ostala nakon ruskih zločina i okupacije ukrajinske teritorije.
Zelenski: Sahranjene čitave porodice i ljudi koji su mučeni
Ukrajinski predsjednik izjavio je juče da je veliki broj Ukrajinaca sahranjen na različitim lokacijama na sjeveroistoku zemlje, a među njima su čitave porodice i ljudi koji su mučeni.
Zelenski je za Rojters rekao da je u toku istraga, koja se sprovodi uz međunarodnu pomoć, i da postoje dokazi o, kako tvrdi, ratnim zločinima Rusije u ovim oblastima.
Ukrajina: Uništili smo rusku bazu kod Melitopolja
Jutros je uništena neprijateljska vojna baza u okrugu Melitopolj, u regiji Zaporožja, objavio je ukrajinski gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedrorov na svom Telegramu, prenosi Ukrinform.
Prema Fedrorovu, eksplozija u ruskoj bazi koja se nalazi na području Moločni Limana bila je toliko jaka da se još uvijek vidi crni dim.
Zelenski: Željeli bismo više pomoći od Turske, arapskog svijeta i iz Azije
Zelenski je ocijenio u intervjuu za Rojters da je prerano reći da se rat preokreće, uprkos teritorijalnim uspjesima ukrajinske vojske, i rekao da želi “više vojne pomoći” od Turske, Južne Koreje, arapskog svijeta i Azije.
On je pohvalio kontraofanzivu Ukrajine, ali je umanjio svaku sugestiju da rat ulazi u neku vrstu završnice i rekao da je rano govoriti o okončanju rata.
Istakao je da ishod rata sa Rusijom, koji je sada u sedmom mjesecu, zavisi od brze isporuke stranog oružja Ukrajini.
Blinken optužuje Rusiju za više stotina tijela iskopanih kod Izjuma u Ukrajini
Državni sekretar SAD Entoni Blinken optužio je Rusiju za “zastražujuća” djela, poslije otkrića više stotina tijela zakopanih blizu Izjuma u Ukrajini, i rekao da se možda radi o ratnim zločinima.
„Rusija djeluje na zastražujuć način i to se vidi i ponavlja svaki put kada se Rusi povuku sa djelova teritorije koje su okupirali u Ukrajini. Vidi se šta ostavljaju za sobom“, rekao je američki šef diplomatije novinarima.
Predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi je najavila da će institucije kad tad osuditi ruske zločine u Ukrajini.
„Prvo, rat se mora dobiti i kao drugo, Rusija se mora smatrati odgovornom. Odgovornom za zločine koje čine nad malom djecom, koristeći silovanje kao ratno oružje, glad kao ratno oruđe i ostalo. Ali moraju biti pozvani i bilo je ohrabrujuće čuti kako Ukrajina dokumentuje zločine protiv čovečnosti koji se tamo sada događaju“, kaže Pelosi.
Ona je izjavila da su skupi energenti koje plaća Evropa “mala cijena” u odnosu na žrtve koje podnosi ukrajinski narod zbog rata s Rusijom.
Na sastanku predsjednika parlamenata G7 u Berlinu, Pelosi je garantovala dalju podršku Ukrajini u borbi protiv Rusije.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija, za sada, uzdržano odgovara na ukrajinske napade i najavio da bi odgovori mogli biti dosta ozbiljniji ako se situacija bude razvijala na ovaj način.
Putin je poslije samita Šangajske organizacije za saradnju u uzbekistanskom gradu Samarkandu rekao da je bilo pokušaja da se izvedu teroristički napadi u Rusiji, između ostalog i na teritoriji ruskih nuklearnih objekata, dodavši da je situacija pod kontrolom.
Prema njegovim rečima, Zapad je pokušao da u Ukrajini stvori antirusku enklavu za rušenje Rusije, a specijalna vojna operacija je pokrenuta da bi se to spriječilo.
Predsjednik Rusije je istakao da je Moskva spremna na pregovore sa Kijevom ukoliko ukrajinska strana sama pristane na to.
„Oni to odbijaju. Gospodin Zelenski je javno objavio da nije spreman i da neće da razgovara sa Rusijom. Pa ako nije spreman – i ne treba“, poručio je Putin.
Putin je rekao indijskom premijeru Narendri Modiju da želi “što je moguće prije” da završi sukob u Ukrajini izrazivši razumevanje za “zabrinutost” Indije oko tog pitanja.
Ukrajinci pronašli sobe za mučenje koje su Rusi koristili
Kada ruske snage nisu uspjele da zauzmu Kijev u ranim danima rata i povukle se, nakon njih su pronađeni dokazi o zločinima.
U regiji Harkov otkriveni su takvi dokazi, uključujući mjesto masovne grobnice. Šef ukrajinske nacionalne policije Ihor Klimenko rekao je da su u ponovo osvojenim gradovima i selima u regiji pronađene sobe za mučenje.
Tih lokacija ima najmanje deset, izvijestio je Kyiv Independent. Sky News nije uspio dobiti izvještaj.
Britanija: Ukrajina nastavlja ofanzivu na sjeveroistoku zemlje
Ukrajina nastavlja ofanzivne operacije na sjeveroistoku zemlje, dok su ruske snage uspostavile odbrambenu liniju između rijeke Oskil i grada Svatove, saopštila je britanska vojna obaveštajna služba.
“Rusija vjerovatno smatra da je održavanje kontrole nad ovom zonom važno jer ona prolazi jednim od rijetkih glavnih puteva za snabdijevanje koje Rusija još uvjek kontroliše iz Belgorodske oblasti u Rusiji”, navodi Ministarstvo odbrane u redovnom ažuriranju na Tviteru.
Pet proruskih zvaničnika ubijeno na okupiranim teritorijama
U proteklih nekoliko sati, najmanje pet proruskih zvaničnika je ubijeno na teritoriji koju je okupirala Rusija na jugu Ukrajine u Lugansku, Hersonu i Berdjanksu.
Separatističke vlasti koje podržava Rusija krive Kijev za ove smrti. Ukrajina nije preuzela odgovornost ni jedan od ovih napada.
Izuzetak – Zelenskom dozvoljeno virtualno obraćanje Generalnoj skupštini UN
Generalna skupština UN izglasala je da se dozvoli ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se svjetskim liderima iduće nedelje virtuelno obrati prethodno snimljenim govorom, zbog potrebe da bude u zemlji koja je pod ruskom invazijom.
Time je napravljen izuzetak od važeće obaveze Generalne skupštine da sve vođe moraju da govore lično.
Tijelo od 193 članova odobrilo je virtuelno obraćanje Zelenskog sa 101 glasom za, sedam protiv i 19 uzdržanih, medju kojima je bila i Kina. Sedam zemalja koje su bile protiv su Belorusija, Kuba, Eritreja, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Rusija i Sirija.
Zbog pandemije kovida-19 godišnji skup svjetskih vodja u Generalnoj skupštini bio je potpuno virtuelan 2020. i hibridan 2021. godine. Ove godine Generalna skupština je odlučila da sva obraćanja moraju da budu lično.
Izvori: Agencije, N1, Al Jazeera
