Izložba dokumenata pod nazivom ”Konzularna predstavništva Crne Gore – 1880-1914”, autora Jelene Nikolić i mr Vukote Vukotića, otvorena je večeras u Ministarstvu kulture na Cetinju. Saradnice na izložbi, koju je priredio Državni arhiv Crne Gore, su pomoćnica v.d. direktora Vesna Đuričković i Milena Vujović.
Na izložbi je, prema riječima vršioca dužnosti direktora Državnog arhiva Danila Mrvaljevića, predstavljena arhivska građa iz fonda Ministarstva inostranih djela, koja se po prvi put publikuje u našoj stručnoj i laičkoj javnosti, pa se ovom naučno-popularnom formom, kako ističe, posebno skreće pažnja na ovu veoma značajnu i zanimljivu građu koja se čuva u depoima Državnog arhiva. Istovremeno se, kako dodaje, široj publici približava izuzetno značajan period crnogorske istorije, koji je uslijedio nakon Berlinskog kongresa, kada je Crna Gora, kao međunarodno priznata, nezavisna i suverena država uspostavljala veze s državama širom Evrope i svijeta.
Izložba broji ukupno 39 panoa na kojima su prikazani dokumenti o radu konzulata od Italije, Francuske, Njemačke, SAD, skandinavskih zemalja, preko Brazila, Argentine, pa čak sve do Južne Afrike i Madagaskara – ukupno više od 20 zemalja. Prikazana građa nam govori o položaju i međunarodnom ugledu Crne Gore za vrijeme crnogorskog suverena knjaza i kralja Nikole I Petrovića, s posebnim akcentom na to kako je kroz instituciju počasnog konzula, Crna Gora u to doba razvijala snažne veze sa brojnim državama, ali i značajnim pojedincima, koji su u tim državama zastupali njene interese – istakao je Mrvaljević.
Istorija diplomatije je, prema riječima mr Vukote Vukotića, važan segment političke istorije, kojoj je u istoriografiji posvećivano najviše pažnje. Međutim, kako dodaje, riječ je o temi koja je u crnogorskoj istoriografiji zanemarivana.
Za veliki broj ovih konzulata naša nauka, zapravo ni dan danas ne zna. To je bio i osnovni motiv zašto smo mi željeli da izađemo sa ovakvom izložbom i da prikažemo ova 42 konzulata, koliko ih je imala Crna Gora. Diplomatska aktivnost Knjaževine/Kraljevine Crne Gore jako dugo je bila zanemarivana iz prostog razloga što se uvijek smatralo da je Crna Gora pod protektoratom Rusije i da njena diplomatija ima vrlo male ili skoro nikakve aktivnosti, odnosno vrlo male ili nikakve domete. Naša želja je bila da ovdje pokažemo da je Crna Gora uspjela u svom samostalnom bivstvovanju da izgradi određenu diplomatsku mrežu koja je bila, možda čak i preko njenih realnih mogućnosti – objasnio je Vukotić.
Izložbom ”Konzularna predstavništva Crne Gore – 1880-1914”, prema riječima direktorice Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Dobrile Vlahović, predstavljena je vrijedna građa koja podsjeća, kako je kazala, na napore naših predaka u kontekstu očuvanja državotvornosti kao i unapređenja međunarodnog pozicioniranja Crne Gore kao države.
Dodatno, kroz saradnju Ministarstva kulture i Državnog arhiva Crne Gore, najrelevantnijih institucija kulture, ali i Ministarstva vanjskih poslova, laičkoj i stručnoj javnosti čini se dostupnom građa koja ukazuje na nemjerljiv značaj diplomatskih odnosa Crne Gore što predstavlja osnov za građenje i produbljivanje bilateralne saradnje i u savremenom kontekstu – naglasila je Vlahović.
Izložba dokumenata ”Konzularna predstavništva Crne Gore – 1880-1914”, dijelom je prikazana 2020. godine na Balšića pazaru, a za večerašnju postavku izrađeno je svih 39 panoa uz prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku. Iz Državnog arhiva poručuju da je u planu, shodno mogućnostima, predstavljanje ove izložbe i van granica Crne Gore, uz prilagođavanje postavke, odnosno štampanje kataloga sa prevodima na jezike zemalja koje budu ugostile izložbu.
