Autor 
Istraživač međunarodnih migracija, mr Dragana Otašević, večeras je u Nacionalnoj biblioteci na Cetinju, predstavila svoj naučni rad „Crnogorsko iseljeništvo u Latinskoj Americi – Preci i potomci“, kao dio višegodišnjih istraživanja o brojnosti i karakteristikama crnogorskih iseljenika koji su emigrirali u nekoliko zemalja Južne Amerike.
Potomci crnogorskih iseljenika, objasnila je mr Dragana Otašević, posjeduju snažnu svijest o svom identitetu i zemlji porijekla, kao i visok stepen osjećaja pripadnosti Crnoj Gori.
Potomci se osjećaju kao Crnogorci do IV generacije. Ovo je za mene jedan od najznačajnih podataka koji sam dobila. Ovom potomku su preci stigli u Urugvaj iz Boke kotorske 1830. godine. Što on misli o dvojnom identitetu: „Osjećam se više kao Crnogorac, nego kao Urugvajac. Žao mi je ali je tako. Ni govora uopšte ne smatram da mam dva identiteta, već samo jedan. Crnogorski – kazala je Otašević.
Crnogorska emigracija u Južnoj Americi, u kojoj stasava peta generacija, treba sistematičan i istrajan odnos matične države i institucija, kazao je univerzitetski profesor dr Srđa Martinović.
Nakon stotinu godina mraka i samoće, Martinović poručuje da su se kroz rad mr Dragane Otašević, oni vratili da bi konačno, njihova priča bila ispričana.
Dolaze nam sa snažnom emocijom i još snažnijom porukom. Oni su svijest o nama iskon, naše drugo, a u mnogo slučajeva i naše prvo ja. Vraćajući se ponovo onom zrcalu s početka priče, zapitamo li se? Zacrvenimo li se ponekad, dok gledamo njih koji ljube zemlju svojih predaka? A kako se mi odnosimo prema sopstvenoj. U njihovim srcima ima mjesta za dvije domovine, a u našim, ponekad, ni malo ni za ovu jednu – poručio je Martinović.
Interesovanje mr Dragana Otašević za rad sa dijasporom ima porodične korijene-dva prađeda su joj živjeli u Argentini, i kada je to saznala, počela je prvo da istražuje ovaj dio porodične istorije u Južnoj Americi.
Elementi crnogorskog identiteta očuvani su kod potomaka u Argentini, a tradicija i običaji najviše se njeguju u provinciji Ćako, uključujući i našu kuhinju.
To je kulturna memorija, crnogorska tradicija i običaji, kulturna zaostavština, važni datumi pravoslavne religije se slave, prisutnost crnogorskih stavova. Među potomcima, čak postoj i priprema tradicionalnih jela i pića i sl. – kazala je Otašević.
Direktor Direkcije za diplomatske privilegije i imunitete i saradnju sa dijasporom, Dejan Vuković, kazao je da je crnogorsko iseljeništvo porodično blago koje se čuva u rezbarenim otmenim tabakerama.
Možemo reći da je civilizacijski kod Crne Gore trajno i raskošno obdaren snažnim patriotizmom i plemenitošću naših sunarodnika svih vjera i nacija koji su rasuti po svijetu. Oni su to dokazali i u ratu i u miru, i u svim nepogodama koje bi zadesile Crnu Goru – kazao je Vuković.
Otašević je svoj naučno-istraživački boravak realizovala u Centru za latinoameričke studije migracija, Univerzitetu „San Andres“, na Institutu za politike migracija i azila u Buenos Ajresu kao i u raznim crnogorskim kolonijama u Argentini, Urugvaju i Peruu.
U holu je prezentovana izložba građe iz fondova NBCG o crnogorskom iseljeništvu.
