U nekim državama prskanje pješaka vodom je ozbiljan prekršaj

Možda vam se dogodilo da za vrijeme šetnje po kiši i pljusku, kada želite da što prije dođete do cilja i ostanete manje mokri, pored vas naiđe automobil koji “pogodi” baru i zalije vas vodom. Često je riječ o slučajnosti, ali u nekim slučajevima i o čistoj zlobi. Nakon što ostanete mokri to će vam

Foto: Ilustracija

Često je riječ o slučajnosti, ali u nekim slučajevima i o čistoj zlobi. Nakon što ostanete mokri to će vam biti manje važno, ali da li ste znali da u nekim zemljama neopreznog ili bahatog vozača zbog toga možete prijaviti policiji?

U BiH kazna od 15 eura

Prema članu 112. Zakona o osnovama bezbjednosti prometa na ulicama Bosne i Hercegovine, vozač koji se kreće mokrim kolovozom u naselju dužan je da prilagodi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili trotoara, prenosi BIHAMK.

Kazna za ovaj prekršaj je 30 konvertibilnih maraka, odnosno oko 15 eura.

Policija u BiH ne vodi posebne evidencije o pješacima koji su poprskani na ulici.

Ako se dogodi da pješaka vozač namjerno ili slučajno poprska u vožnji, pješak treba da se obrati najbližoj policijskoj stanici i navedeno prijavi s napomenom da zapiše registarski broj tablica – rekli su iz MUP-a Kantona Sarajeva za BIHAMK.

Većina građana BiH nije ni svjesna da ovakva kazna postoji, a dio njih smatra da ona nije fer, i to zbog lošeg stanja saobraćajnica na kojima se nalazi velik broj neravnina i rupa, pa se stoga i stvaraju lokve na cestama koje je ponekad nemoguće izbjeći automobilom.

Tužili vozača

BiH je izuzetak u regionu. Srbija nema predviđeno kažnjavanje vozača ako poprskaju pešake.

Njemački propisi o putnom saobraćaju takođe nemaju član koji se bavi tom temom. Štaviše, okružni sud u Icehou, pored Hamburga, presudio je u korist vozača koji je prošao kroz prljavu lokvu vode i poprskao par pješaka toliko da su morali da plate troškove čišćenja od 39,60 eura.

Pješaci su tražili da im vozač isplati taj iznos s obrazloženjem da se šteta mogla izbjeći da je vozio pješačkim tempom, ali sud je odbacio njihov zahtjev obrazlažući da vozači nijesu dužni da voze brzinom hoda kada pada kiša.

Ipak, u nekim državama je prskanje pješaka vodom ozbiljan prekršaj. Na primjer, u Velikoj Britaniji propisana je kazna do 5.000 funti, odnosno 5.600 eura, za čin nekompetencije, sebičnosti i agresivnosti u saobraćaju. Najčešći oblik kazne za takve vozače je 100 funti (114 eura) i tri kaznena boda, piše BIHAMK.

Takođe, u nekim djelovima Kanade kazna za prskanje pešaka ide i do 340 eura, dok je u Japanu isto kažnjivo s 50 eura.

Ako za vrijeme vožnje vodom ili blatom poprskate ljude u Australiji prijeti vam 115 eura kazne, ali samo u slučaju da poprskate ljude koji čekaju na autobuskoj stanici, piše International Drivers Association.

Nije kažnjivo, ali je opasno

Valja napomenuti da prolazak automobilom kroz baru pri većoj brzini može biti izuzetno opasan zbog situacije kada točak može da izgubi direktan kontakt s asfaltnom podlogom, pa vozilo počinje da “skija”, pri čemu vozač gubi kontrolu.

Takođe, nikad ne znate što se nalazi ispod vode, pa je lako oštetiti gumu, ali i šasiju automobila. Ako voda dođe preko donjeg ruba branika, postoji opasnost od vodenog udara i motor je gotov jer umjesto vazduha usisava vodu, upozorava njemački autoklub (ADAC).

Napominju i da je za vreme kišne vožnje dobro izbjegavati naglo kočenje zbog opasnosti od proklizavanja i upaliti svijetla.

Izvor: N1 Zagreb

Aktuelnosti

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Sjutra pretežno sunčano

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Drugi poraz Lovćena

Društvene mreže

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda

Društvo

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Privredna komora Crne Gore

Crnogorski privrednici imaju brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa, saopšteno je na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Iz PKCG su kazali da su okrugli sto na temu Zakon o upravljanju otpadom – zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu organizovali u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Kako su naveli, skup je organizovan kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu koje Zakon predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra.

Privrednici smatraju da postoje brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu – kaže se u saopštenju.

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić kazao je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018.

Stanišić je podsjetio da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo višenedjeljnu kampanju predstavljanja Zakona i podzakonskih aktata, osmišljenu u cilju što detaljnijeg upoznavanja javnosti i svih subjekata na koje se Zakon odnosi sa propisanim normama.

Međutim, kako je naveo, svjesni su da postoje određene nejasnoće u vezi sa implementacijom pojedinih zakonskih odrebi i spremni su da ih razjasne.

Tako je pojašnjeno da su kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada – kaže se u saopštenju PKCG.

Navodi se da je Vlada 10. oktobra usvojila Uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 centa.

Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa zakonom.

Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakla je da je cilj kojem se teži primjenom tih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za te potrebe i prelazak na održive alternative.

Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje sa evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, značajno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice – kaže se u saopštenju.

Takođe su, kako se navodi, skrenuli pažnju i da bi taj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama I jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu.

Tokom trajanja okruglog stola privrednici su dobili odgovore na pitanja i nedoumice koje se tiču primjene Zakona, kao i obaveza koje imaju u tom dijelu – dodaje se u saopštenju.

Izvor: MINA