Aktuelno
U Odesi i Mikolaivu poginule dvije osobe, Putin sprema novi udarac Zapadu
Sedamdeset šesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Borci iz Azovstala još se bore za Mariupolj Jedan od ukrajinskih boraca koji se nalaze u čeličani Azovstal rekao je da oni i dalje brane grad. Valeri Paditel, koji je vodi graničnu policiju u regiji Donjeck, kaže da borci rade “sve što mogu kako bi oni koji
Foto: Screenshot CNN
Sedamdeset šesti je dan ruske invazije na Ukrajinu.
Borci iz Azovstala još se bore za Mariupolj
Jedan od ukrajinskih boraca koji se nalaze u čeličani Azovstal rekao je da oni i dalje brane grad.
Valeri Paditel, koji je vodi graničnu policiju u regiji Donjeck, kaže da borci rade “sve što mogu kako bi oni koji brane grad u budućnosti bili ponosni”.
U videoporuci, koji je objavila državna granična služba, Paditel je kazao da su među borcima graničari, vojnici, policajci i pripadnici nacionalne garde.
U Odesi je jedna osoba poginula, a pet je povrijeđeno kada je sedam projektila pogodilo trgovački centar i skladište, saopštile su ukrajinske oružane snage na Fejsbuku.
Video snimci sa mjesta događaja pokazuju kako vatrogasci i spasioci pretražuju ruševine, prenosi Rojters.
Ukrajina, glavni proizvođač kukuruza i pšenice, i njeni saveznici intenzivirali su napore kako da deblokiraju luke ili obezbijede alternativne rute za izvoz žitarica, pšenice i kukuruza.Gradonačelnik: Jedno ubijeno, troje ranjeno u Mikolaivu
Ukrajina kaže da su hotel i trgovački centar pogođeni hipersoničnim projektilima u Odesi
Trgovački centar i dva hotela pogođeni su u ponedjeljak u ruskim napadima u lučkom gradu Odesi.
Tri rakete Kindžal — nove ruske hipersonične rakete — ispaljene su iz aviona i pogodile su “cilj turističke infrastrukture”, rekao je Sergej Bratčuk, portparol regionalne vojne uprave Odese.
Dvije osobe su hospitalizovane zbog raketnog udara, rekao je Bratčuk.
Trgovački centar takođe je pogođen sa sedam projektila, prema Južnom operativnom zapovjedništvu ukrajinskih oružanih snaga. Pet osoba je ranjeno, a jedna osoba je preminula u napadu, navodi se.
U ruskom granatiranju Mikolaiva u ponedjeljak je ubijena jedna, a ima i ranjenih, izvijestio je ukrajinski Channel 24, citirajući gradonačelnika. Aleksander Senkevič je dodao da je granatirano naseljeno područje.
Rekao je da je od početka ruske invazije na Ukrajinu u Mikolaivu ubijeno 95 osoba, od kojih je jedno dijete, dok je povrijeđeno 412 ljudi, među kojima četvero djece.
Ukrajina planirala da napadne Rusiju
Dokumenti pronađeni tokom “specijalne operacije” u Ukrajini ukazuju da su postojali konkretni planovi za napad na Rusiju sa teritorije Ukrajine, izjavio je Dmitrij Poljanski, prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN.
“Mogu da kažem da je sada očigledno da sada imamo proksi rat (preko posrednika). NATO vodi proksi rat sa Rusijom, a ne obrnuto. To je realnost sa kojom se suočavamo”, rekao je on za Skaj njuz.
Putinov govor pokazuje da neće koristiti nuklearno oružje
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da govor ruskog lidera Vladimira Putina sugeriše da on nema interes eskalirati sukob upotrebom nuklearnog oružja ili direktnim konfliktom s NATO-om.
Oleksij Arestovič je ukazao na Putinovu izjavu da će Rusija čuvati sjećanje na one koji su se borili u Drugom svjetskom ratu tako što će učiniti “sve da se užas globalnog rata ne ponovi”, prenosi AP.
Prevedeno sa “kremljskog na ruski“, Arestovič je rekao da to znači da “neće biti nuklearnog rata”.
Putin sprema novi udarac Zapadu
Putin je naredio stvaranje radne grupe za međunarodna plaćanja čiji će zadaci uključivati utvrđivanje uslova za transakcije s “neprijateljskim” državama, navodi Rojters.
Putin je u aprilu rekao da će Rusija, najveći svjetski proizvođač prirodnog plina, zahtijevati od zemalja koje smatra neprijateljskim da plaćaju gorivo u rubljama otvaranjem računa u Gazprombanci.
Izvještaj: Rusiji hitno treba još vojnika u Donbasu
Pripadnici privatne vojne kompanije Vagner Grup, koja se veže uz Kremlj, navodno su tražili stotine hiljada dodatnih vojnika kako bi pojačali ruske napore u Donbasu, tvrdi Institut za studije rata (ISW).
Institut se poziva na obavještajne podatke da se netrenirani regruti i dalje šalju u borbu, iako Kremlj poriče te informacije.
RIA: Rusija ne planira zatvoriti evropske ambasade
Rusija ne planira zatvoriti svoje ambasade u Evropi kao odgovor na sankcije i ostale neprijateljske mjere Zapada.
“To nije u našoj tradiciji“, poručio je Aleksander Gruško, izvijestila je agencija RIA, pozivajući se na zamjenika ministra vanjskih poslova.
U ponedjeljak je ruski ambasador u Poljskoj poliven crvenom bojom od demonstranata protiv rada u Ukrajini, dok je išao položiti cvijeće na sovjetsko vojno groblje u Varšavi.
Bajden za pomoć Ukrajini aktivirao zakonske odredbe iz Drugog svjetskog rata
Predsednik SAD Džozef Bajden potpisao je pred novinarima zakon kojim se omogućava ubrzanje slanja vojne opreme Ukrajini, ponovo aktivirajući zakonske odredbe koje potiču iz Drugog svjetskog rata.
Novi zakon (Ukraine Democracy Defense Lend-Lease Act of 2022) zasnovan je na programu iz Drugog svjetskog rata koji je namenjen da pomogne Evropi da pruži otpor Hitleru, i podržali su ga gotovo svi članovi američkog Kongresa, izuzev 10 članova Predstavničkog doma koji su glasali protiv, saopštila je Bijela kuća. Bajden je izjavio i kako Putin nema izlaz iz ukrajinskog rata.
Bijela kuća: Putinov govor je revizija istorije
Bijela kuća je ocijenila govor ruskog predsjednika Vladimira Putina na paradi povodom Dana pobjede kao reviziju istorije i navela da je njegova sugestija da je zapadna agresija dovela do rata u Ukrajini “očigledno apsurdna”.
Obraćajući se novinarima, sekretarka za štampu Bijele kuće Dženifer Psaki rekla je da je Putinov govor “revizionistička istorija koja je poprimila oblik dezinformacija”, prenio je Rojters.
Ekonomist: Ako Rusija isključi plin, Njemačka u dubokoj recesiji
Obustava isporuke ruskog plina Njemačkoj mogla bi uzrokovati duboku recesiju i dovesti do pola miliona izgubjenih poslova, rekao je ekoomist Asim Truger.
Šolc i Makron: Podrška Ukrajini ispred Branderburške kapije
Francuski predsednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc pružili su “punu podršku” Ukrajini sinoć kada su zajedno došli do Brandenburške kapije u Berlinu, simbola Hladnog rata osvijetljenog ovom prilikom u bojama zemlje koju je napala Rusija.
“Puna podrška Ukrajini”, rekao je francuski predsjednik kada je pješke došao zajedno sa njemačkim kancelarom do oko 200 ljudi okupljenih iza kordona, koji su ga pitali koju poruku dvojica vođa hoće da pošalju ovim potezom.
Brandenburška kapija koja se nalazi u centru Berlina do 1989. bila je sastavni dio zida koji je decenijama dijelio komunističku i zapadnu stranu grada, i postala simbol Gvozdene zavjese.
Makron je rekao da bi mogle da prođu decenije prije nego što Ukrajina postane punopravna članica Evropske unije i predložio formiranje nove političke organizacije da okupi zemlje kontinenta koje dijele EU vrijednosti ali nisu dio bloka.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je u razgovorima sa Mađarskom oko predložene zabrane Evropske unije za uvoz ruske nafte ostvaren napredak, ali da je potrebno još dosta posla.
Ukrajina predala drugi upitnik za pridruživanje EU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je predao drugi dio službenog upitnika za dobijanje kandidature za članstvo u Evropskoj uniji tokom video razgovora s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.
Vijeće za ljudska prava UN-a ove sedmice o Ukrajini
Diplomate koje podržavaju Ukrajinu rekle su da je iskazivanje solidarnosti važno upravo sada kada bi Rusija mogla pojačati napade.
Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) održaće posebnu sjednicu o Ukrajini ove sedmice, na poziv Kijeva da se razgovara o stanju u toj zemlji, uključujući izvještaje o masovnim žrtvama u Mariupolju.
Na sastanku u četvrtak mogli bi donijeti rezoluciju kojom od novoosnovane Istražne komisije za rat u Ukrajini zahtijevaju da ove godine podnesu Vijeću detaljan izvještaj, prenosi Hina, pozivajući se na Rojters.
Izvor: Agencije, N1, Al jazeera, Index
Aktuelnosti
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Svijet
Samit EU – Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije
Kultura
Promocija crnogorskoga izdanja knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” 10. decembra na Cetinju
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Promocija crnogorskoga prijevoda knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” u organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održaće se u utorak, 10. decembra, s početkom u 18 sati u Sali 1 na FCJK na Cetinju. Američko izdanje objavila je Džejmstaun fondacija, a crnogorsko, u prijevodu Jelene Pralas, Crnogorski PEN centar.
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Januš Bugajski je spoljnopolitički analitičar, predavač, konsultant i TV novinar koji živi u SAD. Viši je istraživač u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Predavao je na mnogim američkim univerzitetima. Autor je 21 knjige o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima. Bio je angažovan kao konsultant za Stejt Department, Ministarstvo odbrane SAD, USAID, IREX i druge američke vladine i privatne organizacije. Kolumnist je za nekoliko medijskih kuća u SAD i Evropi.
Učestvovao je na prethodne dvije društveno-kulturološke konferencije Cetinjski forum, izlažući na teme o uticaju Rusije na razvoj sukoba na Zapadnom Balkanu.
Knjiga Neuspjela država bavi se postsovjetskom i (post)putinovskom Rusijom i njenim imperijalnim težnjama, pružajući dubok uvid u kompleksnost odnosa među bivšim sovjetskim republikama i oblastima – bilo da su one sad nezavisne države, bilo da su u sastavu Ruske Federacije. Bugajski se fokusira na analizu države koja se suočava sa izrazitom autokratijom, slabim institucijama, korupcijom, nesigurnošću i slabom vladavinom prava. Kroz konkretne primjere naroda koje žive u zoni uticaja ruske vlasti Bugajski analizira izazove s kojima se suočavaju zajednice koje nastoje preći iz autoritarnih režima u stabilne demokratije i moderne države.
On suvereno interpretira mogućnosti političkih elita Zapada da utiču na poboljšanje pozicije i kvaliteta života nacija koje žive u Ruskoj Federaciji, ali i sugeriše kako da se napravi otpor u spoljnopolitičkom okruženju u odnosu na imperijalističke težnje ruskih vlasti.
U predgovoru crnogorskom izdanju knjige Bugajski, između ostaloga, kaže:
Mnogi lideri na Zapadu i dalje vjeruju da se mogu vratiti u posthladnoratovski status quo i ne mogu zamisliti benefite dezintegracije Rusije. Umjesto da prave planove za nepredviđene situacije da bi iskoristili deimperijalizaciju Rusije i upravljali potencijalnim negativnim reperkusijama, zvaničnici Zapada zaglavljeni su u nekom prošlom vremenu. Čak i nakon svih strahota napada Rusije na Ukrajinu, oni i dalje imaju puste nade da se sa postputinovskim Kremljom mogu uspostaviti dobri odnosi ili da šačica ruskih liberala može demokratizovati cijelu imperiju. Mnogo efikasniji pristup bio bi da se jasno precizira što Zapad podržava u Rusiji. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, ljudskim pravima, građanskim pravima i autonomiji republika i regiona može pomoći da se ohrabre građani Rusije tako što će im se pokazati da nijesu izolovani od ostatka svijeta. To bi bila poruka da mogu imati bolje garancije za svoju sigurnost i ekonomski razvoj ako odbace Moskvu i formiraju nove države koje njeguju mirne odnose sa svojim suśedima. Vrijeme nije na strani ruske imperije, a narodi i regioni koji su i dalje pod okupacijom Moskve moraju iskoristiti ovu jedinstvenu istorijsku šansu za oslobođenje.
Društvo
Oko 75% građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim
“Posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije” – kazala jedirektorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač.
Crnogorsko društvo koruptivnim smatra 75,3 odsto građana, a kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra, uz stručnu podšku Instituta Damar, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika.
Direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač, ocijenila je da posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije.
Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva – rekla je Kovač.
Kako je istakla, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe.
Istraživanje CGO pokazalo je, kako se navodi u saopštenju, da 75,3 odsto ispitanih građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto).
Kako su dodali, manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1 odsto) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7 odsto), policiji (16,3 odsto) i pravosuđu (11,2 odsto), ali i tokom izbora (10,5 odsto) – navodi se u saopštenju CGO.
Kako se istilče, manje od dvije četvrtine ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1 odsto.
Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11) – pojasnila je Kovač.
Prema njenim riječima, pozitivno je većinsko uvjerenje da građani mogu doprinijeti borbi protiv korupcije.
Međutim, ovo zahtijeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije – naglasila je Kovač.
Kako je kazala, kada je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem.
Dodatno, 76 odsto ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1 odsto). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni – pokazalo je istraživanje CGO.
Prema podacima istraživanja, korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće.
I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5 odsto) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza – pokazalo je istraživanje CGO.
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, ona se, prema istraživanju, najčešće vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za tu oblast preovladava stav (69,4 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne.
Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Gotovo 76,3 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6 odsto) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1 odsto smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona – pokazalo je istraživanje CGO.
Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem – ocijenila je Kovač.
Kako je saopšteno iz CGO, istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.