Foto: EPA-EFE
Više od 600 ljudi trenutno je pod istragom u Turskoj zbog zgrada koje su se srušile u smrtonosnom potresu šestog februara, saopšila je Vlada. Ministar pravosuđa Bekir Bozdag kazao je da su do sada uhapšene 184 osobe, uključujući građevinske poduzetinke i vlasnike nekretnina.
Godinama su stručnjaci upozoravali da endemska korupcija i vladina politika znače da mnoge nove zgrade nijesu sigurne. Potvrđeni broj mrtvih u Turskoj i Siriji premašio je 50.000.
Bozdag je dao televizijsku izjavu iz jugoistočne Turske, gdje se dogodio zemljotres magnitude 7,8 nakon kojeg je uslijedilo još jedno snažno podrhtavanje samo nekoliko sati kasnije.
Njegovi komentari pokazali su kako se istraga proširila – prije dvije sedmice vlasti su objavile da je izdato 113 naloga za hapšenje.
Među uhapšenim je i gradonačelnik jednog od gradova u blizini zemljotresa, saopšili su turski mediji.
Više od 160.000 zgrada srušilo se ili je teško oštećeno u Turskoj nakon zemljotresa, postavljajući pitanje jesu li posljedice prirodne katastrofe pogoršane ljudskim propustima.
Opozicione stranke i neki građevinski stručnjaci optužuju administraciju predsjednika Redžepa Taipa Erdogana da ne provodi građevinske propise i pokušava preusmjeriti ukupnu krivicu za katastrofu.
Kažu da je vladina politika dopustila takozvane amnestije za izvođače radova koji su prekršili građevinske propise, kako bi se potaknuo građevinski bum, uključujući i područja sklona zemljotresima.
Erdogan je priznao nedostatke, ali čini se da krivi sudbinu za razmjere katastrofe.
“Takve stvari su se uvijek događale. To je dio sudbinskog plana”, rekao je tokom nedavne posjete regiji.
Budući da su izbori na horizontu, Erdoganova budućnost je dovedena u pitanje nakon 20 godina na vlasti, a njegove molbe za nacionalnim jedinstvom ostale su neuslišane.
Izvor: Klix.ba
Postepeno naoblačenje, prijepodne na primorju, a od sredine dana u većem dijelu zemlje kiša, u južnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, sapšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 10, najviša dnevna od 4 do 14 stepeni.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Notre Dame de Paris Reborn pic.twitter.com/WS5eNBq9nx
— 옥시마 – French expat in Korea (@yangeulna) December 7, 2024
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM