Metallica će održati Helping Hands 2024 koncert i aukciju 13. decembra u YouTube Theateru u Los Anđelesu, CA. Metallica će besplatno strimovati cijeli događaj na svom YouTube kanalu 19. decembra u 15h po istočnoameričkom vremenu.

Na Helping Hands 2024 nastupiće i Sammy Hagar sa posebnim gostima Michael Anthony, Joe Satriani, i Kenny Aronoff, zajedno sa SistaStrings, klasično obučenim duom koje je Americana Music Association proglasila najboljim instrumentalistima 2023. godine. Šou će voditi Jimmy Kimmel.

Osim koncerta, Metallica organizuje i aukciju preko 80 predmeta online, a sav prihod ide u podršku obrazovanju radne snage, borbi protiv gladi i drugim važnim lokalnim uslugama. Aukcija se zatvara u utorak, 7. januara, u 12h po pacifičkom vremenu.

Izvor: RTCG

Nakon sedam godina, Crna Gora zatvorila je tri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom: sedam – pravo intelektualne svojine, deset – informatičko društvo i mediji, i dvadeset – preduzetništvo i industrijska politika. Taj važan pomak u evropskim integracijama, odobren je na Međuvladinoj konferenciji koja se održala u Briselu. Crnu Goru predstavljao je premijer Milojko Spajić.

Spajić je kazao da Crna Gora godinu završava puna etuzijazma i odlučnosti da i ostala poglavlja zatvori do kraja 2026. godine.

Nakon sedam dugih godina, nastavili smo sa zatvaranjem poglavlja, približili članstvo u EU realnosti. Ispunili smo sve uslove za četvrto i nadam se da ćemo ga zatvoriti u narednih 12 mjeseci. Zahvaljujemo Evropskoj komisiji i svim zemljama članicama, naročito našoj administraciji i 700 članova koji su vrijedno radili -istakao je on.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kazao je na pres konferenciji da Crna Gora nudi sve što Evropska unija treba.

Potrebna nam je nova snaga i ambicija. Ovo su stvari koje Crna Gora može da ponudi. Ne samo da je ovo zajednički interes, već i zajednička korist – istakao je on i dodao da nema rizika kada je u pitanju članstvo Crne Gore.

Naveo je da vjeruju da bi Crna Gora učinila Evropsku uniju snažnijom.

Ovo je naš zajednički uspjeh – istakao je Sijarto.

Nije previše reći da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.

Marta Kos, evropska komesarka za proširenje kazala je da nije previše reći da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.

Postignut je zančajan pomak naprijed ali ovo nije kraj puta – istakla je Kos.

Kaže da će komisija biti rame uz rame sa Crnom Gorom, “i mogu vas uvjeriti da je Komisija spremna za rad naprijed”.

Crna Gora je zaslužila da zatvori ova tri poglavlja – navela je ona.

Izvor: RTCG

U Crnoj Gori prema podacima Uprave za statistiku Monstat u posljednjoj deceniji rođeno je čak 3.000 dječaka više nego djevojčica.

Ni nakon sedam godina od kampanje protiv prenatalnog pola ,,Neželjena“, sitacija nije mnogo bolja. Samo u ovoj godini do kraja maja, rođeno je 67 djevojčica manje nego dječaka

Prenatalni testovi, biopsija horionskih čupica, neke su od metoda ranog utvrđivanja pola, zlupotreba, na štetu nerođenih djevojčica, tvrde sagovornici i sagovornice na ovu temu.

Sagovornica koja je željela ostati anononimana, kaže da je doživjela bolnu spoznaju, na jednom ginekološkom pregledu. Naime, u toku pregleda željela je čuti da li je sve u redu sa plodom, ne, i saznati pol bebe, međutim, ginekolog je naglo počeo da je udara po butinama, vidno ozaren vičući : „Bravo! Nosiš muško!“ U nevjerici je, kaže gledala čovjeka koji je istrčao iz ordinacije, da potraži njenog muža i saopšti, da će dobiti nasljednika.

Prije nekoliko nedjelja, tačnije 17. novembra, navršilo se punih sedam godina, od kada smo pokrenuli, da kažem, lansirali sad već čuvenu kampanju Neželjena, a kojom smo htjeli da podignemo svijest o problemu selektivnih abortusa u Crnoj Gori. Nažalost, u proteklih sedam godina nije se puno toga promijenilo po tom pitanju, čak smatram lično da su se moguće, stvari i pogoršale – ocijenila je građanska aktivistkinja Sandra Vujović.

Tako da danas kada vidimo i čujemo da neka porodica ima tri djevojčice i da je ta žena i buduća majka ponovo želi da donese djete na ovaj svet, mi se zapravo pitamo, a negdje i ne moramo, da ona ne želi proširenje porodice, već da jednostavno žele muško djete. To je najveći pokazatelj koliko smo zapravo kao društvo neiskreni i da naše djevojčice ne volimo dovoljno – smatra Rebeka Čilović iz NVO Poligon za žensku izuzetnost-Sofija.

Po podacima Monstata, u posljednje dvije decenije, na 109 dječaka, u prosjeku se godišnje rađa 100 djevojčica. Najveći dizbalans bio je 2014. godine kada je broj djevojčica bio manji za 365. U prvoj polovini ove godine rođeno je 67 dječaka više nego djevojčica.

Ginekološkinja Jovana Grdinić navodi da danas, kada živimo u eri gdje imamo veliki broj parova koji se bore da ostvare potomstvo, imamo i veliki broj parova koji ne žele dijete određenog pola.

Kod nas na sjeveru je daleko češće to žensko dijete – dodala je.

Željka Ralević, ginekološkinja Doma zdravlja u Podgorici ističe da postoji paleta prenetalnih testova.

Zatim, imamo amniosentezu, koja se radi od šesnaeste do osamnaeste nedelje i koja nam daje cjelokupni kariotip, hromozomski. Imamo biopsiju horionskih čupica, koja se radi prije dvanaeste nedelje, ali koju, uglavnom, rade žene u gradovima u okruženju, znači u većim medicinskim centrima – objašnjava Ralević.

Iako genetsko testiranje zbog biranja pola nije dozvoljeno, dodaje, najčešće mjesto gdje ga žene iz Crne Gore rade je region.

Cijena biopsije horionskih čupica u prvatnim klinikama se kreće od 300 do 350 eura, a na rezultat se čeka dva dana. Na poziv jedne klinke u regionu, predstavljajući se kao trudnica, koja bi željela da zbog pola uradi biopsiju horionskih čupica , odgovor je bio ,, mislim da ćemo naći rješenje kada se vidimo”.

U Crnoj Gori su najviše zastupljeni Nifty prenatalni testovi, kojim se iz krvi majke saznaje pol djeteta. Rezultati testa su precizni u 12. nedjelji trudnoće, po isteku zakonskog roka za abortus. Na rezultate testa se čeka od 10-14 dana, a cijena je 600 do 800 eura.

Tako da, svakako, sve o čemu pričamo i sve što govorimo, nam kaže da negdje do 10. nedelje ne bi trebalo da znamo pol djeteta. Šta se dešava u međuvremenu, to se nameće kao pitanje, i gdje završavaju te žene koje, realno postoje, a koje negdje stvarno priželjkuju mušku djecu poslije rođenih djevojčica – kazala je Ralević.

Grdinić navodi da je test najbolje uraditi nakon 10. nedelje, ali napominje da imate ginekologe koji će između 10. i 12. nedelje,uraditi prekid trudnoće.

Iako za to treba da se sazove specijalna komisija za taj prekid trudnoće, između 10. i 12. nedelje. Ko radi prekide trudnoće i gdje se oni rade? Vrlo često u privatnim ordinacijama. U Crnoj Gori ima vrlo malo registrovanih privatnih ordinacija i mnogo privatnih ordinacija koje rade i dan-danas, što se kaže, na crno i u njima je najlakše uraditi takav prekid trudnoće – dodala je.

Prekid trudnoće je dozvoljen samo na osnovu medicinskih indikacija, i po odobrenju etičkog komiteta Kliničkog centra Crne Gore od 20. do 32. nedjelje.

Aleksandar Grdinić, subspecijalista perinatology objašnjava da medicinska stanja, u kojima smatraju da, beba neće imati kvalitetan postnatalni život, ili stanja koja ugrožavaju život majke, dozvoljavaju izvršenje prekida trudnoće.

U Crnoj Gori ne postoji nijedan dokaz selektivnog abortusa. Međutim, postoji činjenica da će za nepunih 20 godina biti 8.000 žena manje, nego muškaraca, a postoje i priče žena koje nas ispisuju.

Izvor: Pobjeda

Ministarstvo kulture i medija sa ukupno 798.000 eura sufinansiraće 52 projekta iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2024. godinu. Najveći broj projekata posvećen je unapređenju stanja kulturnih dobara, arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, promociji kulturne baštine i sprovođenju i konzervatorskih mjera.

U oblasti arheoloških i konzervatorskih istraživanja podržano je 14 projekata sa ukupno 192.000 eura, u oblasti izrade konzervatorskih projekata i sprovođenja konzervatorskih mjera podržano je 29 projekata sa 516.000 eura, dok je za prezentaciju i popularizaciju kulturne baštine izdvojeno 90.000 eura za devet projekata.

Među projektima koji su dobili podršku u oblasti arheoloških i konzervatorskih istraživanja uglavnom se nalaze već započeti projekti koje realizuju relevantne institucije iz oblasti kulturne baštine. U oblasti izrada konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera podržani su projekti fokusirani na zaštitu i unaprjeđenje postojećeg stanja kroz primjenu različitih konzervatorskih mjera, među kojima su i reprezentativna kulturna dobra Crne Gore sakralnog, profanog i fortifikacionog karaktera – navodi se u saopštenju Ministarstva.

Kada je riječ o prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine, dodaju iz Ministarstva, podržani su projekti koji imaju za cilj promociju kulturnih dobara, kroz osavremenjavanje muzejskih postavki, očuvanje tradicionalnih zanata i vještina, organizaciju edukativnih radionica, štampu publikacija, te osnaživanje svijesti o značaju očuvanja baštine među širom javnošću, posebno nematerijalne.

Na konkurs je podnijeto ukupno 69 prijava, od kojih je sufinansirano 52 projekta, čija realizacija će značajno doprinijeti unapređenju stanja kulturnih dobara, širenju znanja o njihovom značaju i očuvanju kulturne raznolikosti. Cilj ovog Programa je podrška projektima koji promovišu zaštitu i očuvanje kulturnih dobara kroz inovativne i održive pristupe, uz uključivanje šire zajednice i osiguranje dugoročnog doprinosa razvoju kulturnog sektora u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva podsjećaju na „često postavljano pitanje da li se država stara dovoljno ili na pravi način o bogatoj kulturnoj baštini Crne Gore“.

Koristimo priliku da istaknemo naš Program zaštite kojim MKM tj. država u kontinuitetu pruža finansijsku podršku za unaprjeđenje stanja kulturnih dobara, njihovu promociju i prezentaciju, bez obzira na zakonsku obavezu kojom je propisano da su vlasnici i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni da čuvaju, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju. Na ovaj način MKM pokazuje svoju opredijeljenost, kada je u pitanju zaštita i očuvanje naše bogate materijalne i nematerijalne kulturne baštine – navodi se u saopštenju.

Stipendije najboljim osnovcima i srednjoškolcima uvećane su sa 57 na 150 EUR, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Navodi se da je resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović danas organizovala prijem za učenike osnovnih i srednjih škola koji su ostvarili pravo na stipendiju za talentovane učenike.

Učenici-dobitnici stipendija su se istakli svojim izuzetnim rezultatima i posvećenosti u različitim oblastima, a stipendija je priznanje za njihov rad, trud i posvećenost – kaže se u saopštenju.

Jakšić Stojanović je istakla da je podrška mladim talentima značajna i naglasila da će i Vlada i MPNI učiniti sve kako bi obezbijedi najbolje uslove za njihovo dalje školovanje.

Ona je najavila povećanje stipendije za talentovane učenike sa 57 na 150 EUR mjesečno.

Ovaj korak je još jedan dokaz posvećenosti Vlade i resornog ministarstva podsticanju izvrsnosti na svim nivoima obrazovnog procesa i obezbjeđivanju najboljih uslova za razvoj naših mladih ljudi – kaže se u saopštenju.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da ta država i dalje podržava Crnu Goru ali da postoje pitanja koja nisu bilateralne naravi.

Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja 31 o vansjkoj i odbrambenoj politici i dobrosusjedskim odnosima.

Crna Gora je Hrvatskoj susjedna zemlja. Mi smo Crnu Goru snažno podržavali, mi i dalje podžavamo Crnu Goru ali postoje i određena pitanja koja nisu bilateralne naravi. To su humanitarna pitanja, civilizacijska pitanja, to su univerzalna pitanja – rekao je Grčlić Radman u Briselu i izjavi za TVCG.

Prema njegovim riječima Hrvatska neće stavljati bilateralna pitanja kao uslov ze avropski put Crne Gore.

Ali pitanja nestalih osoba za vrijeme Domovinskog rata, pitanje odštete logoraša, to su one teme koje nas moraju brinuti sve unutar Evrospke unije, ne samo Hrvatsku – poručio je Grlić Radman.

Izvor: RTCG