U Podgorici je napravljen krupan korak ka Eurobasketu – košarkaška reprezentacija Crne Gore je savladala u petak Bugarsku (85:62) u trećem kolu grupe D, pa u nedjelju (18) u Botevgradu ima priliku da trijumfom nad istim rivalom potvrdi peto učešće na kontinentalnoj smotri.

Izabranici Boška Radovića su u petak uz oscilacije došli do ubjedljive pobjede koja nijednog trenutka nije dovedena u pitanje. A razloge trijumfa naša selekcija može da traži u boljem skoku, kao i poenima iz reketa, ali i najkraće – u većem kvalitetu u odnosu na protivnika.

Jedan od povratnika u reprezentaciju, Marko Todorović, ističe da je ekipa imala i dobrih, ali i loših momenata.

Odlično smo se spremali prethodnih dana. Na momente smo izgledali dobro, a na momente loše. Bitno je da pričamo i o tome, jer sa istim protivnikom igramo i u ponedjeljak. Ima stvari u igri koje treba da zadržimo, ali i onih na koje moramo da obratimo pažnju. Gostujemo, biće mnogo teža utakmica – poručio je Todorović nakon trijumfa nad Bugarskom.

Todorovića je ljetos povreda spriječila da bude sa reprezentacijom u kvalifikacijama za Olimpijske igre, a u petak je poslije tri godine odigrao utakmicu za nacionalni tim.

I sad sam imao povredu, Malo je nedostajalo da se ne oporavim. Srećan sam što sam tu – kazao je Todorović.

Bugarska je u Podgorici igrala bez Saše Vezenkova i Kodija Miler-Mekintajera, a tako će biti i u Botevgradu.

Gledajući statistiku – bilo je dobrih stvari. Nije lako igrati protiv ekipe koja često mijenja postavu, koja igra sa niskim igračima, pa sa visokim – svi trče, šutiraju, imaju slobodu u igri… Energetski moramo da budemo na višem nivou da bismo slavili u Botevgradu – istakao je Todorović.

Crna Gora ima prednost i u reketu i na bekovskim pozicijama, smatra Todorović.

Mislim da smo imali prednost i na centarskim i na bekovskim pozicijama. Ali, kad ne uđete u akciju u pravom ritmu, ako tajming nije dobar, ako pozicije nisu dobre i ako smo daleko od koša, onda je teško igrati. Dogodilo nam se to nekoliko puta, bili smo opušteni, i onda primimo loptu daleko od koša, pa bude teže. Definitivno imamo prednost ispod koša, ali su i naši bekovi brži, bolji sa loptom, tako da ima dosta stvari u kojima možemo da im pravimo problem – ocijenio je košarkaš Mursije.

Pobjedom u Botevgradu naši reprezentativci bi završili posao i treći put zaredom, a peti u istoriji se plasirali na Evropsko prvenstvo.

To bi bilo super, da već u sljedećem meču završimo posao. Ali, moraćemo da budemo malo ozbiljniji – zaključio je Todorović.

U drugom meču grupe D, Njemačka će dočekati Švedsku, od koje je senzacionalno poražena prije dva dana (73:72). Crna Gora i Švedska nakon tri kola imaju po dva trijumfa, Njemci i Bugari su upisali po jedan.

Izvor: Vijesti

Sumnjive, ili kupljene diplome moguće je, u skladu sa važećim propisima, odbiti, ili tražiti izmjenu Krivičnog zakonika i uvesti ih kao krivično djelo, gdje bi lica, za koja se dokaže da imaju takvu diplomu, krivično odgovarala – kazala je Televiziji E,  advokatica i nekadašnja pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.

Sumnjivih diploma ima u kontinuitetu, već godinama, dok se, dodaje ona, postupak priznavanja diploma stečenih van teritorije Crne Gore, sprovodi od 2008.godine.

Tu je vrlo bitna legislativa matične zemlje, odnosno zemlje u kojoj je ta isprava izdata i u kojoj ta ustanova visokog obrazovanja fuknkcioniše. Najčešće se sumnjive diplome vezuju upravo za ustanove koje nemaju renome i tradiciju – rekla je Kurpejović.

U prvoj godini rada nostrifikovanja diploma, kako je objasnila, bilo je preko hiljadu zahtjeva, a od 2021.godine je na godišnjem nivou stizalo preko pet hiljada zahtjeva za priznavanje diplome.

Kada govorimo o samoj proceduri, procedura je ista za sve ustanove visokog obrazovanja i tu je vrlo bitno pomenuti da se uvijek provjerava, odnosno, cijeni status ustanove u zemlji u kojoj je izdata, i da se provjerava vjerodostojnost. Provjeravaju se, naravno, i prava koja ta isprava daje u zemlji izdavanja. Kada govorimo o regionu, tu provjera ide direktno od ustanove prema ustanovi. Ministarstvo se obrati ili ministarstvu, ili direktno ustanovi koja je izdala tu ispravu, i ukoliko ustanova dostavi odgovor u kojem kaže da ta isprava nije vjerodostojna, tada govorimo o falsifikatu. Tu se sad vraćamo na ono što je ključno, i ono što je potrebno objasniti javnosti, i onima koji su na strani poslodavaca, da nije isto falsifikat i nije isto ono što je sada pojava, takozvana sumnjiva diploma – ističe Kurpejović.

Krivični zakon poznaje jedno krivično djelo, podsjeća ona, lažne i neistinite isprave, i to je član 412 Krivičnog zakonika, i on se odnosi, kako navodi, na falsifikovanje isprava. 

Ko izda lažnu ispravu, ko napravi neistinitu ispravu, ko pribavi takvu ispravu i pokuša da je koristi, on je počinio, ili pokušao da počini krivično djelo, koje se zove falsifikovanje isprave. Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, one se odnose upravo na falsifikat. Naš Krivični zakonik prepoznaje samo jedno djelo koje se tiče lažnih ili loših diploma. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mill. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje – naglasila je Kurpejović.

Diplome mil je obično diploma koja se uz određeni novac dobija za kraći period studiranja, i kako kaže, čim je prvi kriterij novac, u 99 posto slučajeva, radi se o diplomi mil. 

To su ustanove koje prvenstveno posvećuju pažnju tom finansijskom momentu, i sticanju diplome bez prethodno izučavanja i polaganja ispita, koji će vam obezbjediti tu, da kažem kvalifikaciju i ta znanja, vještine i kompetencije. To su ustanove koje će vrlo često vama, na osnovu vašeg radnog iskustva, možda, u prethodnom periodu omogućiti da vi steknete diplomu becalora ili magistra. Imate jedan broj jasno prepoznatih ustanova, u Americi, i u Evropi, jednostavno u čitavom svijetu,  koje koriste imena renomiranih ustanova i na taj način pružaju obrazovne usluge, odnosno izdaju diplome – rekla je Kurpejović.

U balkanskim zemljama je, podsjeća ona, mnogo ustanova u kojima se po pojednostavljenim kriterijima i uslovima za upis može upisati ili prepisati, te nakon par godina, kako navodi, dobiti kvalifikaciju za ostvarivanje prava na rad. 

Dodaje da diplome mil služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija. One, kako objašnjava, služe da bi se dobio određeni posao, a ne da bi se taj posao radio zato što je taj neko školovan za određeni posao.

Vrlo je teško utvrditi je li neka diploma, takozvana, kupljena diploma. I vrlo često ćete naći kada previdite mil diplome, da su to takozvane kupljene diplome. Da bi ste utvrdili da li je diploma kupljena, to je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva, ili, da sad ne kažem kupljena, jer vi nemate najčešće taj dokaz – navela je Kurpejović.

Da bi se takvo nešto dokazalo, kako je objasnila, potrebno je od matične zemlje dobiti da se radi o ustanovi, koja se nalazi na njihovoj crnoj listi.

Postoje takozvane crne liste, ustanova koje su lošijeg kvaliteta, najčešće nemaju akreditaciju, ili licencu te zemlje. Najčešće će nadležne institucije ili tijela odgovoriti, da oni imaju vrlo niske kriterije za upis, i da to nijesu obrazovne isprave, ili diplome, koje se dobro kotiraju na tržištu rada u tim zemljama – kaže Kurpejović.

Prema njenim riječima, kada se dobije takav odgovor postoje dva mehanizma zaštite ili odbrane od takvih diploma. To je da se u skladu sa važećim propisima odbiju, ili da se predloži izmjena Krivičnog zakona kojom bi se uvelo još jedno krivično djelo, koje bi se odnosilo na diplome mil, odnosno na takozvane kupljene diplome. 

Gdje bi lica za koja se dokaže da imaju diplomu mil i krivično odgovarala. Ne treba podsjećati da samo za falsifikovane isprave predviđena je Krivičnim zakonikom kazna do pet godina, odnosno, od tri mjeseca do tri godine, u zavisnosti da li su oni ostvarili neku korist ili ne – poručila je Kurpejović. 

Nedavno je Ministarstvo prosvjete donijelo zaključak, podsjeća ona, da se neće priznavati diplome iz Bosne i Hercegovine, iz razloga što su nadležne institucije tih zemalja  pokrenule provjeru rada tih ustanova.

Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori – istakla je Kurpejović.

Komentarišući odluku Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o imenovanju Gorana Danilovica, za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kaže da ukoliko neko ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova propisanih konkursom takva odluka o imenovanju mora biti poništena.

Svaka odluka koja se donese a da jedan od kandidata nije ispunjavao uslove, a da je izabran, ta odluka pred Upravnim sudom, ili sjutra pred Osnovnim sudom, u zavisnosti od prava koja se štite, ona mora biti poništena – zaključila je Kurpejović.

Izvor: Televizija E

Maks Ferstapen osvojio je četvrtu uzastopnu titulu na Velikoj nagradi Las Vegasa, završivši kao peti, ispred rivala za titulu Landa Norisa.

Ovaj rezultat dao je Ferstapenu, 27-godišnjem vozaču Red Bula, nedostižnu prednost u odnosu na Norisa iz Meklarena, dvije trke prije kraja sezone.

Mercedes je slavio na Velikoj nagradi sa dvostrukom pobjedom, predvođen Džordžom Raselom.

MAX VERSTAPPEN IS THE 2024 F1 WORLD CHAMPION! 🏆

A brilliant fourth title in-a-row! Incredible!!!#F1 #LasVegasGP pic.twitter.com/kiBpPmV86H

— Formula 1 (@F1) November 24, 2024

Ferstapen se sada pridružio elitnom društvu u kojem su Huan Manuel Fanđo, Alen Prost, Mihael Šumaher, Sebastijan Fetel i Luis Hamilton – vozači koji su osvojili po četiri titule.

Ferstapen je svoje četiri titule osvojio uzastopno, nešto što je od ove grupe samo Prost propustio da uradi.

Holanđanin je osvojio sedam od prvih deset trka ove sezone, ali sredinom sezone Red Bul je zabilježio pad forme, dok je Meklaren istovremeno doživio uzlet, ostvarivši pet pobjeda, uključujući i prvu pobjedu Norisa na Velikoj nagradi Majamija.

Između kraja juna i kraja oktobra Ferstapen je ostvario samo tri podijuma, ali je velika prednost izgrađena na početku godine bila ključna za njegovu poziciju.

Odlučujući trenutak dogodio se na Velikoj nagradi Sao Paula 3. novembra, gdje je Ferstapen možda ostvario najbolji nastup svoje karijere, pobijedivši s 17. pozicije na startu u kišnim uslovima. U istoj trci, Noriš je imao problema iako je startovao sa pol pozicije.

Pobjeda u Brazilu omogućila je Ferstapenu šansu da osigura titulu u Las Vegasu.

Ferstapen sada ulazi u 2025. godinu sa ciljem da izjednači rekord Mihaela Šumahera – osvajanje pet uzastopnih titula.

Izvor: RTCG

Tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i članica Tužilačkog savjeta Đurđina Nina Ivanović podnijela je ostavku koja je i konstatovana na sjednici tog tijela.

Ivanovićeva je potvrdila “Vijestima” da je podnijela ostavku na mjestu tužiteljke VDT-a, a samim tim i na članstvo u Tužilačkom savjetu.

Ostavku sam podnijela iz ličnih razloga. Preko 35 godina sam provela u tužilačkoj organizaciji, primakla se i penzija, osjetila sam da je vrijeme da napustim funkciju – kazala je Ivanović.

Ona je naglasila da je imala krajnje profesionalan i korektan odnos sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem i kolegama u VDT-u.

Tužilački savjet je, nakon što je Ivanović podnijela ostavku, konstatovao prestanak tužilačke funkcije i po automatizmu i članstvo u tom tijelu, gdje je 5. avgusta 2021. godine, imenovana iz reda tužilaca krovne tužilačke instance.

Đurđina Nina Ivanović je radni vijek provela u tužilaštvu gdje je bila zamjenica tužioca u ODT-u Podgorica, tužiteljka ODT Podgorica, a kasnije je napredovala u Vrhovno državno tužilaštvo.

Tokom 2010. godine izabrana je za specijalnu tužiteljku za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, gdje je bila na čelu tužilačkog tima, a tu funkciju obavljala je sve do ljeta 2015. godine kada je formirano novo Specijalno državno tužilaštvo.

Izvor: Vijesti

U nedjelju, 24. novembra biće pretežno sunčano i toplije vrijeme.

Na sjeveru tokom jutra ponegdje po kotlinama magla, mjestimično i jak mraz, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Vjetar umjeren, promjenljivog smjera. 

Jutarnja temperatura vazduha od -13 do 3 stepena.

Najviša dnevna do 15 stepeni.

Takmičari Kik boks kluba “Lovćen” obilježili su “Trofej Prijestonice” koji je održan u petak na Cetinju.

Kik bokseri cetinjskog kluba osvojili su šest zlatnih medalja, a pripao im je i pehar za najuspješniji klub.

Zlato su osvojili Stefan Drašković, Pavel Petrović, Dragan Muratović, Jovan Lipovina i Miloš Vojinović.

Ipak, treći “Trofej Prijestonice” ostaće upamćen i po nevjerovatnom incidentu koji se dogodio kada je sudija u ringu, Feđa Trbonja”, nakon jedne borbe peharom u lice udario trenera borca sa Kosova, Narta Mahmetija.

Mehmeti je poslije borbe koju je njegov takmičar izgubio, ušao u ring, verbalno se sukobio sa sudijom koji ga je, nakon što je pokušao da ga udalji, udario peharom.

Kada je vidio šta se desilo, Mehmeti je želio da se vrati u ring i razračuna sa sudijom, ali je obezbjeđenje reagovalo i ispratilo i njega i trenera.

Među mnogobrojnom publikom bio je prisutan predsjednik Kik boks saveza Crne Gore Ivan Strugar, ali i prvi čovjek Fudbalskog saveza Crne Gore – Dejan Savićević.

Inače, na trećem “Trofeju Prijestonice” održano je 16 borbi u pet kategorija discipline Lou kik, a nastupili su klubovi iz Crne Gore, Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine.

Turnir su organizovali Kik boks klub “Lovćen” i Prijestonica Cetinje, u okviru programa obilježavanja 13. novembra – Dana oslobođenja grada i Dana Prijestonice.