Autor 
Dvjesta osamnaesti dan rata u Ukrajini. Ruske vlasti objavile su rezultate referenduma u četiri ukrajinske oblasti, prema kojima su izašli birači podržali pripajanje Rusiji. SAD, EU i Zapad poručuju da neće priznati te rezultate. EK predlaže osmi paket sankcija Rusiji zbog referenduma. Moskva traži hitnu sjednicu SB UN zbog Sejvernog toka.
Ukrajina: Borićemo se za teritorije koje će Rusija anektirati
Nakon referenduma u okupiranim ukrajinskim teritorijama Donjeck i Lugansk, Moskva se polako priprema da anektira da područja u kojima je na referendumu dobar dio stanovništva glasao za pridruženje Rusiji.
Reagujući na namjere Moskve, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak izjavio je da je Ukrajina odlučna da povrati teritoriju koju će Rusija vjerovatno anektirati nakon insceniranih glasanja u okupiranim oblastima.
On je za AP kazao da Ukrajina ozbiljno shvata prijetnje Moskve da će upotrijebiti nuklearno oružje u ratu sa susjedom.
Podoljak tvrdi da se ništa neće promijeniti na bojnom polju ako narednih dana Rusija, kao što se očekuje, bude namjerila da pripoji četiri regiona južne i istočne Ukrajine.
“Oslobodićemo našu teritoriju vojnim putem. I za nas, naše akcije ne zavise od toga šta Rusija misli ili želi, koliko od vojnih sposobnosti Ukrajine”, poručio je Podoljak.
On je rekao da je od vitalnog značaja da Ukrajina preuzme svu svoju zemlju koja je zaplijenjena silom.
Podoljak je dodao da je taj cilj važan ne samo za njegovu zemlju, već i za njene evropske susjede.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici osudili su referendume koje je organizovao Kremlj kao nezakonite i lažne, ističući da su mnogi stanovnici i dalje raseljeni zbog sedmomjesečnog rata.
Da će se Ukrajina boriti za povratak okupiranih teritorija potvrdio je i sam predsjednik Volodimir Zelenski.
“Ukrajina ne može i neće tolerisati nikakve pokušaje Rusije da preuzme bilo koji dio naše zemlje”, kazao je Zelenski u razgovoru sa zapadnim liderima.
Britanski obavještajci kažu da će masovni bijeg Rusa donijeti novi problem Putinu
Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je najnoviju analizu o Ukrajini.
U njemu se navodi kako je u sedam dana otkako je predsjednik Putin najavio djelimičnu mobilizaciju, došlo do značajnog egzodusa Rusa koji su željeli izbjeći poziv u vojsku.
Iako tačne brojke nijesu jasne, vjerovatno premašuju veličinu ukupnih invazijskih snaga koje je Rusija poslala u februaru 2022, navodi se.
Među onima koji pokušavaju napustiti Rusiju ima najviše onih dobrostojećih i obrazovanih, dodaju obavještajci.
Šef Dume zaprijetio Rusima koji bježe iz zemlje
Vjačeslav Volodin, predsjednik ruskog parlamenta Dume, na Telegramu je objavio da Rusi ne bi trebalo da bježe iz Rusije u pokušaju da izbjjegnu izolaciju te da im je to zabranjeno.
“Građanima koji su prijavljeni u vojnoj evidenciji, od trenutka objave mobilizacije, zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta bez dopuštenja vojnih komesarijata. Postoji takva zakonska norma i njome se trebaju rukovoditi svi vojni obveznici.”, napisao je Volodin.
Zapad poručuje da ne priznaje rezultate
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je i novi paket sankcija Rusiji s ciljem da kako kaže “Kremlj plati” za eskalaciju sukoba u Ukrajini zbog kako navode “lažnog” referenduma o prisajedinjenju četiri ukrajinske teritorije Rusiji.
“Ne prihvatamo lažni referendum i bilo kakvu vrstu aneksije u Ukrajini, i odlučni smo da Kremlj plati za dalju eskalaciju”, rekla je Fon der Lajen novinarima u Briselu, prenosi Rojters.
Predloženi osmi paket sankcija uključuje mjere zabrane uvoza ruskih proizvoda, koje bi trebalo da umanji prihod Rusiji za sedam milijardi eura.
Sankcije obuhvataju i zabranu izvoza ključnih tehnologija koje se koriste u vojsci, kao što su avionski proizvodi, elektronske komponente i specifične hemikalije supstance, saopštila je fon der Lajen.
Fon der Lajen navodi i da će paket sankcija postaviti pravnu osnovu za ograničenje cijene nafte i zabraniti građanima EU da budu u upravnim tijelima ruskih državnih kompanija.
Zbog curenja na gasovodu Sjeverni tok, Rusija je zatražila hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN. Savjet bezbjednosti sastaće se u petak kako bi se razgovaralo o šteti nastaloj na dva ruska gasovoda ka Evropi i izlivanju gasa u Baltičko more.
Francuska misija pri Ujedinjenim nacijama koja u septembru predsjedava 15-članim savjetom, saopštila je da će se na sastanku razgovarati o gasovodima Sjeverni tok na čiju su izgradnju Rusija i evropski partneri potrošili milijarde dolara, prenosi Rojters.
Curenje gasa na dvije cevi gasovoda nastalo kao rezultat moguće sabotaže uzburkalo je tržišta energentima i povećalo zabrinutost za bezbjednost.
Gasovod Sjeverni tok 1, nekada glavna ruta za dopremanje ruskog gasa u Njemačku, već je bio zatvoren, ali sada postoje dodatne poteškoće da se reaktivira, a novi gasovod Severni tok 2 tek je trebalo da bude uključen u komercijalne operacije.
NATO i Evropska unija upozorili su na potrebu da se zaštiti kritična infrastruktura od, kako je doslovno formulisano “sabotaža”, iako zvaničnici još uvijek nikoga nisu okrivili za incident na sistemu Sjeverni tok i nema nagovještaja ko bi mogao da stoji iza napada na gasovode Sjevernog toka.
Izvori:Agencije, Index.hr
