Foto: Rojters
Dvjesta prvi je dan rata u Ukrajini. Glavni ukrajinski komandat kaže da vojska napreduje na području Harkova dodajući da se nalaze na 50 kilometara od ruske granice. Sa druge strane, načelnik te oblasti tvrdi da struje i vode nema zbog napada ruskih trupa na infrastrukturu.
U dijelu na istoku Ukrajine sinoć je nestala struja, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Zvaničnici u Harkovu, gradu na sjeveru zemlje, drugom po veličini i u regionima Donjeck i Sumi na istoku zemlje, prenijeli su informaciju o nestanku električne energije na društvenim mrežama.
Ukrajinske vlasti na istoku zemlje optužile su sinoć Ruse za bombardovanje strateške infrastrukture što je dovelo do nestanka struje u tom dijelu zemlje.
Vlasti Harkovske oblasti na sjeveroistoku saopštile su da su ruski napadi na „kritičnu infrastrukturu“ prekinuli snabdevanje strujom i vodom.
Vlasti Dnjepropetrovskog područja u centralno-istočnom dijelu zemlje navele su da su ruske snage „pogodile energetsku infrastrukturu“, ocijenivši da je to odgovor na njihov „poraz na bojnom polju“.
Novinari Frans presa javili su da nema struje ni u Kramatorsku, gradu takođe na istoku Ukrajine.
Ukrajina optužila Rusiju za osvetnički napad na civilnu infrastrukturu
Ukrajina je optužila ruske snage za napad na civilnu infrastrukturu kao odgovor na brzu ofanzivu ukrajinskih trupa tokom vikenda koja je natjerala Rusiju da napusti svoj glavni bastion u regiji Harkov. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su mete osvetničkih napada uključivali postrojenja za vodu i termoelektranu u Harkovu i da su uzrokovali rasprostranjene nestanke struje.
„Nema vojnih objekata, cilj je lišiti ljude svijetla i topline“, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Tviteru kasno u nedelju.
Američka ambasadorka u Ukrajini Bridžet Brink takođe je osudila napade.
Moskva negira da njene snage namerno gađaju civile.
Zelenski je ukrajinsku ofanzivu na sjeveroistoku opisao kao potencijalni pomak u šestomjesečnom ratu i rekao da bi zima mogla donijeti dalje teritorijalne dobitke ako Kijev dobije jače naoružanje.
U najgorem porazu moskovskih snaga otkako su u martu odbijene od predgrađa glavnog grada Kijeva, hiljade ruskih vojnika ostavile su za sobom municiju i opremu dok su bežali iz grada Iziuma, koji su koristili kao logistički centar.
Zelenski Rusiji: Mislite da vas se plašimo?
Ukrajisnki predsjednik Volodimir Zelenski žestoko je odgovorio na ruske napade na regiju Harkov.
U noćnoj poruci na Telegramu, on je rekao da, “iako Kremlj pokušava lišiti njegov narod gasa, svjetla, vode i hrane, neće ga uspjeti poraziti”.
“Mislite li još uvijek da nas možete prestrašiti, slomiti, natjerati na ustupke? Stvarno ništa niste razumjeli?”, upitao je Zelenski.
Putin upozorio Makrona na posljedice napada na nuklearnu centralu u Zaporožju
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je francuskog kolegu Emanuela Makrona na “katastrofalne posljedice” napada na ukrajinsku nuklearnu elektranu u Zaporožju, najveću u Evropi, koju su okupirale ruske snage, saopštio je Kremlj.
Putin je u telefonskom razgovoru sa Makronom, skrenuo pažnju na „redovne ukrajinske napade na lokaciju elektrane u Zaporožju, uključujući odlaganje radioaktivnog otpada, što bi moglo da dovede do katastrofalnih posljedica“, navodi se u saopštenju.
Ruski predsjednik je takođe obavestio francuskog o „mjerama koje su preduzeli ruski stručnjaci da obezbijede bezbjednost i podvukao potrebu da se izvrši pritisak na vlasti u Kijevu kako bi bombaški napadi na fabriku odmah prestali“.
Predsjednici su izrazili spremnost da sarađuju „na depolitizovan način“ u vezi sa situacijom u elektrani uz učešće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), dodaje se u saopštenju i navodi da je razgovor održan na inicijativu Makrona.
Francuski predsjednik je poručio Putinu da je ruska okupacija uzrok opasnosti za ukrajinsku nuklearnu centralu u Zaporožju i zatražio od njega da povuče „teško i lako oružje“, saopštila je Jelisejska palata.
Nekoliko hiljada ljudi napustilo Harkov, ukrajinske trupe nastavile da napreduju
Ukrajinska vojska nastavila je dalje napredovanje u regionu Harkova, izjavio je komandant ukrajinske vojske Valerij Zalužnji i dodao da je Ukrajina u septembru povratila kontrolu nad oko 3.000 kvadratnih kilometara.
„U pravcu Harkova počeli smo da napredujemo ne samo ka jugu i istoku, već i ka sjeveru. Do državne granice (sa Rusijom) ima još 50 kilometara“, napisao je Zalužnji na Telegramu.
Nekoliko hiljada ljudi pobjeglo je u posljednja 24 sata iz ukrajinske oblasti Harkov, poprišta ukrajinske kontraofanzive, ka Rusiji, izjavio je guverner ruske oblasti Belgorod Vjačeslav Gladkov u video obraćanju emitovanom na Telegramu.
Lavrov: Ne odbacujemo pregovore sa Ukrajinom
Rusija ne odbacuje pregovore s Ukrajinom, ali što ih Kijev bude više odlagao, to će biti teže da se postigne sporazum s Moskvom, izjavio je šef ruske diplomatijeSergej Lavrov.
Lavrov je u intervjuu za TV Rusija-1 objasnio da je ruski predsjednik Vladimir Putin prenio tu poziciju Moskve na sastanku sa šefovima poslaničkih grupa u Državnoj dumi.
Francuski ministar saobraćaja Kleman Bon najavio je da će danas potpisati sporazum sa Rumunijom kojim je predviđeno da Pariz pruži finansijsku i logističku pomoć u izvozu ukrjainskih žitarica u mediteranske zemlje.
Bon je, za francusku televiziju, rekao da će taj sporazum olakšati izvoz žitarica iz Ukrajine u Mediteranske zemlje kojima je potreban uvoz žita, prenosi Rojters.
Na osnovu sporazuma, u koji je Rojters imao uvid, najveću ulogu u izvozu žitarica iz Ukrajine imaće najveća rumunska luka na Dunavu, Galac, i najveća na Crnom moru, Konstanca.
Prema navodima ukrajinske vojne obavještajne službe, general Roman Berdnikov koji je zapovijedao zapadnom ruskom vojnom grupom smijenjen je nakon povlačenja u regiji Harkov, nakon samo 17 dana na dužnosti. Razlog smjene generala Berdnikova, navodi se, su razorni porazi naneseni Rusima u ofanzivi ukrajinskih snaga.
Ukrajinci navode i da je zamjena za Berdnikova general-pukovnik Aleksander Lapin, zapovjednik grupe armija Centar, koji će sada preuzeti odgovornost i za centralnu i za zapadnu grupu.
Iz drugih izvora nije bilo potvrde tvrdnje. Takođe treba napomenuti da su u junu ukrajinski izvori rekli da je Berdnikov ubijen u akciji.
Izvor: Agencije, N1, Al Jazeera
Namjerno otvaram državne i vojne tajne. Mamim ih, nek udare na mene. Sigurno ću se odbraniti, ako me ne otruju u zatvoru. Međutim, niko još nije pokrenuo pitanje otvaranja državnih tajni. Ma niko mi još nije ni pitanje postavio – ispričao je večeras na Cetinju analitičar geopolitike i general u penziji Blagoje Grahovac, predstavljajući trilogiju o ratnim i poslijeratnim vremenima na prostoru Balkana.
Promocija knjiga „Banditosi ili ubice država”, „Tri cunamija ili Evropa je ranjena” i „Glasovi iz gluve sobe”, autora Blagoja Grahovca, održana je u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Imam čiste ruke i čist obraz. Govorim, prkosim i svađam se, tamo gdje sam pokušao kroz institucije sistema da nešto učinim, da se nešto ispravi. Ljudima, kojima sam bio savjetnik, ako rade dobro ne govorim lijepe riječi, ćutim. Ako mislim da nešto nije dobro odmah reagujem, kao kobra. U institucijama borim se, a ako ne daju rezultat upozorim, idem u javnost. Tako je nastalo osam mojih knjiga – ispričao je general Grahovac.
Poručuje da ratne partije ne mogu ponuditi ništa što bi građanima ličilo na bolje danas od juče. Partije koje su učestvovale u bratoubilačkim ratovima na prostoru bivše SFRJ, treba skloniti. Rješenje je, kaže Grahovac, da se eks-Ju države oslobode ratnih partija.
Bez udaljavanja od vlasti svih njih, rat u produženom trajanju će trajati, a pomirenja i suočavanja sa prošlošću biti neće. One zavađuju i potpiruju narode ex-Ju prostora, neprekidno. Brzo će tome doći kraj. Vi na Cetinju imate istorijsku sreću, da ste na pravoj strani istorije, i po pitanju antifašizma i po pitanju poštovanja različitosti. To će zavladati – kazao je Grahovac.
Prema ocjeni Grahovca, Crna Gora u vlasti nema umne političare, nego političke šalabajzere.
Nova vlast u Crnoj Gori je po vokaciji korporativno brokersko špekulativna. Ne treba ih gasiti, neka ih, neka razgrću. Međutim, da bi bila stabilnost u državi, moraju postojati partije koje štite interese radnika, seljaka, policajca, vojnika, službenika i penzionera … Imamo šalabajzersku vlast na nivou države. Tvrdim, mijenjaće se, jer Crna Gora ima sreću. Politička svijest građana Crne Gore je na zavidnom nivou, što se dokazuje time kada se god pojavi novi politički subjekt, građani mu daju šansu. Drugo, građani imaju građansku hrabrost, jer žele da mijenjaju svaku vlast, koja nije ispunila njihova očekivanja. Treće, u Crnoj Gori je postoje različiti mediji sa slobodom djelovanja i jak nevladin sektor – kazao je Grahovac.
General avijacije u penziji kaže da već petnaest godina piše i upozorava na neoliberalizam kao najopasniji oblik fašizma.
Geopolitički procesi, objasnio je Grahovac, uslovljeni su sa tri društveno jaka „cunamija“, između kojih je, ukazuje, Evropa ukliještena.
Jedan je sa Zapada, a to je neoliberalizam koji je prerastao u jedan najopakiji derivat oblika fašizma. Drugi, na istoku je organizovani kriminal i korupcija, koji kao cunami ruši planetu. Prvi put u istoriji imamo da Istok i Zapad nisu u sukobu, nego ova dva cunamija imaju sinergijsko destruktivno dejstvo. Idu prema južnim paralelama i vrlo su vješti miksuju religija i politika. Ubacili su miksovanu religiju i politiku u socijalno ugroženu i frustriranu masu, i to nije ništa drugo moglo izroditi nego sljedeći, treći cunami, a to je naoružani fanatizam – kazao je Grahovac.
Godinama ističe da Srbija predstavlja poligon za rusku mitomaniju i crnogorsku mafiju.
Četiri vrste Crnogoraca ima u Srbiji. Prva grupacija je potomstvo crnogorsko u Srbiji, i to bi svaka država na planeti poželjela da ima tako zdravo potomstvo. Druga grupa su intelektualci Crnogorsci u Srbiji, a to su profesori, ljekari... Treća grupacija je mafija crnogorska u Srbiji. Ja pišem u tekstu „Crnogorsko srpske prevare“ da je Srbija poligon za rusku mitomaniju i crnogorsku mafiju. Četvrta grupacija je crnogorska tužbalica i kukavica – kazao je Grahovac.
Blagoje Grahovac je autor knjiga „Opasne stvari”, „Lice nacije”, „Geopolitika i Balkan”, „Geopolitički rebus” i „Braća po gluposti”.
N. Kašćelan
U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, a prijepodne se očekuje kiša, pljuskovi i grmljavina, naročito u južnim i centralnim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne uglavnom suvo, uz djelimično razvedravanje, osim na krajnjem jugoistoku gdje još moguća povremena kiša i grmljavina.
Vjetar će biti umjeren do jak južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 18, najviša dnevna od 14 do 23 stepena.
Maloljetniku (A.K.) osumnjičenom da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ gdje je nožem nanio povrede opasne po život učeniku te škole D.M.(18) tužilac Višeg državnog tužilaštva je odredio pritvor do 72 sata.
Povrijeđeni učenik D.M. je u stanju životne ugroženosti dovežen u Opštu bolnicu Bar. Učenik, primjerno dijete, koji je tog jutra redovno pošao u školu, na malom odmoru za pet minuta, brutalno je napadnut od maloljetnika koji nijesu đaci te škole. Jedan od delinkvenata nožem je ranio učenika Gimnazije koji je zadobio povrede grudnog koša, dijafragme i slezine. Nož je probio zid grudnog koša i ušao u trbuh. Operativno je zbrinut u Opštoj bolnici Bar, zatim upućen u Klinički centar Crne Gore na Odjeljenje intenzivne njege.
Portparol Višeg državnog tužilaštva tužiteljka Lepa Medenica potvrdila je za Primorski portal da je maloljetniku osumnjičenom za krivično djelo ubistvo u pokušaju određeno zadržavanje do 72 sata.
Tužilaštvo će u međuvremenu odlučiti da li će Sudu uputiti predlog za određivanje pritvora za maloljetnika, kazala je tužiteljka Medenica za Primorski portal.
Drugom maloljetniku, osumnjičenom za učestvovanje u tuči nakon što je saslušan od strane tužioca nije određeno zadržavanje.
Protiv šesnaestogodišnjaka je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo učestvovanje u tuči.
Izvor: DAN
U Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 32,1 hiljada nezaposlenih, 1,5 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju avgusta ove godine iznosila 10,96 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,06 odsto.
Zavod je od početka godine evidentirao 10,19 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 19,16 hiljada slobodnih radnih mjesta.
Posljednje dvije aktivnosti, koje su bile preduslov za objavljivanje konačnih rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 15. oktobra, uspješno su realizovane, saopštili su iz Uprave za statistiku (Monstat).
Kako su naveli, posljednji preduslovi odnosili su se na kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama, kao i kontrolu unesenih podataka od strane političkih partija, potpisnica Sporazuma o uslovima za održavanje popisa od 20. novembra prošle godine.
U saopštenju Monstata se navodi da je, od 1. do 7. oktobra, 20.684 građana provjerilo svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama.
Dodaje se da je 14,6 hiljada građana provjerilo podatke putem mobilnog telefona, nešto više od šest hiljada putem računara, dok su 253 podatke provjerili putem tableta.
Sve to, kako su ocijenili iz Monstata, ukazuje na visoko povjerenje građana u popisni proces, a u krajnjem implicira na visok kvalitet konačnih rezultata popisa.
„Tokom provjere podataka od strane građana nije prijavljena nijedna nepravilnost u smislu nevjerodostojnosti suštine podataka u bazi unešenih popisnih podataka“, kazali su iz Monstata.
Kako su dodali, za cijeli period provjere podataka, evidentirano je oko 850 poziva građana putem telefonskih linija koje je obezbijedila Uprava za statistiku, odnosno 277 zahtjeva pristiglih putem mejla.
„Najveći broj zahtjeva se odnosio na dodatno pojašnjenje građanima kako da pristupe provjeri podataka putem softvera, za ispravku slovnih grešaka, zatim za slučaj pogrešnog unosa od strane građana identifikacionih podataka sa kopije popisnice u softversku aplikaciju, kao i za mogućnost provjere podataka u slučaju da su građani izgubili popisnice“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je bilo 20 zahtjeva za slovnom ispravkom, tri zahtjeva za promjenom latiničnog u ćirilićno pismo, dok je 11 građana posjetilo prostorije Monstata kako bi direktno provjerili svoje podatke zbog gubitka jedinstvenog devetocifrenog broja.
„Iz razloga objektivne nemogućnosti, zaposleni Uprave za statistiku su izašli u susret u dijelu logističke podrške, na način što su posjetili tri domaćinstva (devet osoba) kod kojih je izvršena zamjena statističkog ID broja“, kazali su iz Monstata.
Oni su naglasili da su sve ispravke u datim domaćinstvima zapisnički konstatovane.
Kada je u pitanju drugi preduslov, odnosno kontrola unešenih podataka od strane političkih partija, potpisnica Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, iz Monstata su rekli da su uspješno organizovali i realizovali kontrolu unešenih podataka i kontrolu ručnog brojanja podataka.
„Kontrola se obavila uz strogo poštovanje dva najznačajnija principa rada zvanične statistike: profesionalna nezavisnost i zaštita individualnih podataka u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, kao i internih uputstava Uprave za statistiku“, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u vezi sa nalazima i postupkom kontrole, nije zabilježena nijedna nepravilnost.
“Što je konstatovano i sačinjenim zapisnikom koji će sjutra biti dostavljen Odboru za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja popisa, zajedno sa izvještajem o aktivnostima popisa u prethodnom periodu”, kaže se u saopštenju.
Izvor: MINA
Fasada na Gradskoj kapeli obnovljena je, kao i sadni materijal, saopšteno je iz Komunalnog preduzeća.
Kako navode, u planu je renoviranje toaleta u kapeli, kao i postavljanje nove rasvjete duž staza Novog groblja.
Zahvaljujemo se gradskoj upravi na finansijskoj podršci i prepoznavanju naših inicijativa, usmjerenih na dobrobit svih građana Prijestonice – istakli su iz Komunalnog preduzeća.