Ruski vojnici napuštaju Melitopolj i idu na Krim; Sve veća teritorija na sjeveroistoku pod kontrolom Kijeva

Dvjesta treći dan rata u Ukrajini. Iz Kijeva tvrde da je kontraofanzivi ukrajinska vojska ponovo zauzela šest hiljada kvadratnih kilometara na istoku i jugu zemlje i da je cilja oslobađanje Harkovske oblasti. Rusko ministarstvo odbrane saopštava da su pokrenuli masovne napade na sve prve borbene linije u Ukrajini. IAEA: Obnovljeno kompletno rezervno napajanje nuklearke Zaporožje.

Foto:AP

Na sjeveroistoku Ukrajine, sve je više mjesta koja su ponovo pod ukrajinskom kontrolom.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su ukrajinske snage ponovo zauzele 8.000 kvadratnih kilometara teritorije koja je bila pod kontrolom ruskih snaga od početka septembra na istoku i jugu zemlje.

Sa druge strane, zamjenica ministra odbrane vlasti u Kijevu Hana Malar kaže da je u kontraofanzivi ukrajinske vojske u oblasti Harkova od 6. septembra povratile 3.800 kvadratnih kilometara, dodavši da je cilj potpuno oslobađanje tog regiona.

Značajan, ali sporiji, napredak ukrajinskih vojnika teče južno, u regionu Hersona, koji se graniči sa Krimom.

O tome da je napredovanje ukrajinske vojske planirano i značajno govori i američki državni sekretar. Entoni Blinken smatra da je tome doprinijela pomoć u naoružanju i opremi od SAD i drugih zemalja. Ipak, kaže da je prerano za proglašavanje pobjede.

Rusko ministarstvo odbrane saopštava da su pokrenuli masovne napade na sve prve borbene linije u Ukrajini. Ističe se da je u jednom danu u dejstvima ruske avijacije poginulo je preko 800 ukrajinskih vojnika i stranih plaćenika. Zapadni mediji, međutim govore o rasulu u ruskoj vojsci i da je sve veći broj onih koji kritikuju Vladimira Putina.

Sva tri rezervna dalekovoda za snabdijevanje strujom nuklearke Zaporožje u Ukrajini su obnovljeni, saopštila je Međunarodna Agencija za nuklarnu energiju (IAEA).

Kako se dodaje, jedan od njih, dalekovod od 750 kilovolti, sada obezbjeđuje atomsku centralu spoljnom električnom energijom koja joj je potrebna za hlađenje reaktora i druge bitne sisteme.

Šef ruske diplomatije kaže da je cilj Zapada da uništi rusku ekonomiju, gurne zemlju na marginu svjetske politike i uz pomoć sankcija podrije stabilnost Rusije.

Prema riječima Sergeja Lavrova, sada se sve više u svijetu govori o formiranju novih ekonomskih mehanizama koje Zapad ne kontroliše.

Rusi napuštaju Melitopolj? Institut: Kremlj je prvi put od početka rata priznao poraz

“Ruski medijski propagandisti trenutno raspravljaju o razlozima ruskog poraza u Harkivskoj oblasti”, napisao je Institut za proučavanje rata u svom posljednjem ažuriranju.

Izvorno je rusko ministarstvo obrane ruski poraz u Harkivskoj oblasti objasnilo “gestom dobre volje” povlačenja ili odlukom da se kao prioritet stavi “oslobađanje” Donbasa nakon poraza oko Kijeva. Međutim, ISW piše da je ovaj put ovaj lažni narativ naišao na značajne online kritike. ISW također piše da “izvori iz Kremlja sada rade na tome da Putina oslobode svake odgovornosti za poraz” i pokušavaju svaliti krivnju na “nedovoljno informirane vojne savjetnike unutar Putinova kruga”.

Ukrajina: Ruski vojnici napuštaju Melitopolj i idu na Krim

Ivan Fedorov, ukrajinski gradonačelnik okupiranog Melitopolja u regiji Zaporižje, kaže da su konvoji ruske vojne opreme iz Melitopolja upućeni daleko na jug, prema Krimu.

Riječi Fedorova prenosi Kyiv Independent, a on kaže da je vojna oprema viđena u selu Čonhar u Hersonskoj regiji, na granici s Krimom.

Vijest nije potvrđena. Melitopolj je važna strateška tačka pa bi njegovo oslobođenje bilo ogroman poraz za Rusiju. No o oslobođenju Melitopolja zasad nema nikakvih informacija, pa ni najava.

Stanovnik oslobođenog Izjuma: Rusi su živjeli kao svinje

Ruske snage ovoga su se vikenda povukle iz grada Izjuma, a CNN je objavio svjedočanstva ljudi koji su pola godine živjeli pod ruskom okupacijom. Tako je jedan od mještana izjavio da su “Rusi živjeli kao svinje”. Kazao je da su “krali sve, gdje god nije bilo ljudi” i da “svinje žive bolje” nego što su oni.

Kazao je i da su ruski vojnici, koji su prvi ušli u grad, brzo shvatili da je Putinova teza o potrebnoj denacifikaciji Ukrajine laž, prenosi CNN.

Kremlj: Xi i Putin razgovaraće o ratu u Ukrajini

Kineski čelnik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovaraće o ratu u Ukrajini i drugim “međunarodnim i regionalnim temama” na sastanku kasnije ove nedjelje, kažu u Kremlju.

Njih dvojica sastaće se u Uzbekistanu na samitu koji će pokazati “alternativu” zapadnom svijetu, saopštio je Kremlj.

Šef UN-a pozvao na solidarnost u svijetu koji je u opasnosti

Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u utorak na “solidarnost” i “saradnju” u suočavanju s višestrukim izazovima “svijeta u opasnosti”, govoreći povodom otvaranja 77. Opše skupštine Ujedinjenih naroda, prenosi France Presse.

“Suočavamo se sa svijetom u opasnosti kroz sav naš rad na unapređenju mira, ljudskih prava i održivog razvoja”, rekao je.

“Od sukoba do klimatskih promjena, do slomljenog finansijskog sastava koji razočarava zemlje u razvoju, do siromaštva, nejednakosti i gladi, do podjela i nepovjerenja.”

“Suočavanje s ovim izazovima zahtijeva stalnu solidarnost”, “saradnju” i “stvaranje konsenzusa i rješenja”, inzistirao je Guterres nedjelju dana prije održavanja Opše skupštine na visokoj razini.

Izvori: Agencije, Index.hr

Aktuelnosti

NP Lovćen: Podsticati mlade generacije da razvijaju ljubav prema...

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Sjutra pretežno sunčano

Društvene mreže

Društvo

NP Lovćen: Podsticati mlade generacije da razvijaju ljubav prema prirodi

Kroz aktivni odmor, igru i druženje djeca su se upoznala sa buškraft vještinama, kako da se snađu u prirodi, ali i kako na najbolji način da sačuvaju zaštićena područja i nacionalne parkove

Učenici sedmog i osmog razreda Osnovne škole “Njegoš”, tokom boravka u Nacionalnom parku Lovćen, na zanimljiv način su saznali koje vještine su potrebne za snalaženje u prirodi.

Kroz aktivni odmor, igru i druženje djeca su se upoznala sa buškraft vještinama, kako da se snađu u prirodi, ali i kako na najbolji način da sačuvaju zaštićena područja i nacionalne parkove – objavljeno je na Fejsbuk stranici NP Lovćen.

Kako dodaju, organizovano je i posebno spremanje hrane u kotliću, pa su djeca, nastavnica i svi prisutni “uživali najprije u čoko-banana dezertu, a zatim u gulašu”.

Organizacija ove aktivnosti u NP Lovćen ima za cilj da podstakne mlade generacije da razvijaju ljubav prema prirodi i nacionalnim parkovima – navodi se u objavi.

Aktivnost je, kako dodaju, organizovao stručni saradnik za saradnju sa lokalnom zajednicom Mirko Laličić, a uz pomoć stručnjaka za “Bushcraft & outdoor survival skills“ Pavla Vujoševića i Filipa Zečevića, koji su avanturisti, pustolovi i zaljubljenici u prirodu i tradiciju Crne Gore.

Zabava

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Magnetofonske trake sa dosad neobjavljenim demo i drugim snimcima pokojnog američkog muzičara Džimija Hendriksa naći će se 15. novemba na aukciji u zajedno sa mnogim Hendriksovim ličnim predmetima poput odjeće, saopšteno je aukcijske kuće “Prop Store”.

Među snimcima koji će se naći na aukciji su i demo snimci pjesama “Up From The Skies”, “Ain‘t No Telling” i “Little Miss Lover”, koje su se našle na drugom albumu Hendriksovog benda “The Jimi Hendrix Experience”, “Axis: Bold as Love”, kao i demo verzija “Stone Fre” koja je objavljena na B strani singla “Hey Joe”, piše “Guardian”, a prenosi Tanjug.

Ove verzije nikada ranije nijesu emitovane, publika ih nije čula i nijesu kružili okolo – rekao je Mark Hohman, muzički konsultant aukcijske kuće “Prop Store”. Istakao je da se demo verzije koje će se naći na aukcijskoj prodaji razlikuju od ranije objavljenih po dužini i po zvuku.

Mnogo su črvšće i tečnije. Možete čuti više gitare, po čemu je Hendriks, očigledno, bio poznat. Stručnjaci koji su čuli ove snimke slažu se da su oni superiorniji u odnosu na sve druge verzije tih pjesama – pojasnio je Hohman.

Dodao je da će onaj ko bude kupio trake moži da se pohvali “da ima sopstvene pjesme Džimija Hendriksa koje samo on može da sluša”.

Kako navodi “Guardian”, očekuje se da će samo traka koja sadrži demo snimke biti prodata za do 200 hiljada funti.

Kolekciju prodaje Patriša Triksi Saliven, koja je bila lična asistentkinja Hendriksovog menadžera Majkla Džefrija u periodu između 1966. i 1973. godine, i koja je sarađivala sa muzičarima, najčešće tako što je rezervisala termine u studijima i kreirala rasporede turneja.

Ona je nakon Džefrijeve smrti 1973. godine prikupila materijale iz njegove kancelarije, a na aukciji će prodavati i mnoge lične predmete Hendriksa i članova njegovog benda.

Riječ je o računu za hemijsko čišćenje za zelenu somotsku jaknu, zlatno odijelo i narandžaste pantalone koji su pripadali Hendriksu, platni listovi članova njegovog benda, kao i prvi ugovor benda.

Među ličnim predmetima su i obrazac SAD koji je Hendriks popunio kako bi zatražio izvod iz matične knjige rođenih koji mu je bio potreban za dobijanje pasoša, planovi putovanja i pojedini papiri sa ličnim finansijama.

Potencijalni kupac moraće da pregovara sa prodavcem ukoliko bude poželio da demo snimke negdje objavi.

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Među njegovim najčuvenijim pjesmama su ”Purple Haze”, ”Foxey Lady”, ”All Along the Watchtower”, ”Castles Made of Sand” i druge.

Izvor: Tanjug

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda