Aktuelno
Ukrajina: Rusi bombarduju Odesu; Ponovo borbe oko Azovstala
Rat u Ukrajini ušao je u 69. dan. U Ukrajini poginulo 220 djece, 406 povrijeđenih. Kako je najavljeno, EU bi trebalo da usaglasi novi paket sankcija Rusiji. Sirene za vazdušne napade aktivirane su širom juga i istoka Ukrajine, uključujući okrug Kramatorsk i regije Donjeck, Zaporožje i Poltava. Nova evakuacija civila uz podršku UN i Crvenog
Foto: Rojters
Rat u Ukrajini ušao je u 69. dan. U Ukrajini poginulo 220 djece, 406 povrijeđenih. Kako je najavljeno, EU bi trebalo da usaglasi novi paket sankcija Rusiji. Sirene za vazdušne napade aktivirane su širom juga i istoka Ukrajine, uključujući okrug Kramatorsk i regije Donjeck, Zaporožje i Poltava. Nova evakuacija civila uz podršku UN i Crvenog krsta dogovorena je za danas u 7h.
U Ukrajini poginulo 220 djece, 406 povrijeđenih
Ukrajina kaže da je 220 djece poginulo, 406 ih je povrijeđeno od početka rata, saopštila je press služba kancelarije glavnog državnog tužioca Ukrajine.
Najviše djece je povrijeđeno u regiji Donjeck (139), a slijede regije Kijev (115), Harkov (95), Černjihiv (68) i Herson (45).
Ukrajinski zvaničnik: Dijete ubijeno u napadu na Odesu
Stambena zgrada i crkva u crnomorskoj luci Odesi na jugozapadu Ukrajine pogođene su u sinoćenjem raketnom napadu, pri čemu je ubijeno dijete, rekli su zvaničnici, javljaju ukrajinski mediji.
Pet osoba bilo je u stambenoj zgradi kad je raketa pala, rekao je zvaničnik u tom lučkom gradu, prenijela je ukrajinska novinska agencija Interfax. Jedno dijete je prevezeno u bolnicu.
Sekretar ukrajinskog Vijeća bezbjednosti Oleksij Danilov, kog su citirali mediji, potvrdio je da je u napadu bilo mrtvih i povređenih.
OHCHR: Više od 3.100 civila poginulo od početka invazije
Broj poginulih civila u Ukrajini premašio je 3.100 ljudi u ponedeljak, saopštila je Kancelarija UN za ljudska prava (OHCHR).
Od početka ruske invazije 24. februara, OHCHR je zabilježio 3.153 smrtna slučaja civila u Ukrajini – ali procjenjuje da će stvarni broj ljudi vjerovatno biti „znatno veći“, prenosi BBC.
Sirene za vazdušne napade aktivirane na jugu i istoku Ukrajine
Sirene za vazdušne napade aktivirane su širom juga i istoka Ukrajine, uključujući okrug Kramatorsk i regije Donjeck, Zaporožje i Poltava.
Nekoliko stanovnika regije Nikolajev izvijestilo je o eksplozijama putem društvenih mreža.
Al Jazeera nije mogla samostalno provjeriti ove izvještaje.
Ponovo borbe oko Azovstala, Rusi tvrde – Ukrajinci prekinuli režim tišine
U oblasti čeličane Azovstal, u ukrajinskom lučkom gradu Marijupolju, sinoć su ponovo počele borbe između ruskih i ukrajinskih snaga.
“Vojska Donjecke Narodne Republike bila je prisiljena da uzvrati na granatiranje ukrajinske strane, koja je prekinula režim tišine u oblasti železare Azovstal u Marijupolju”, izvestila je agencija RIA Novosti.
“Ukrajinska strana je počela da krši režim tišine i morali smo da preduzmemo uzvratnu akciju”, rekao je neimenovani sagovornik agencije.
Tokom režima tišine nekoliko stotina civila napustilo je teritoriju Azovstala i obližnja naselja.
Juče je evakuisana 101 osoba sa ove teritorije u naselje Bezimeno.
Nova evakuacija civila uz podršku UN i Crvenog krsta dogovorena je za danas u 7h po lokalnom vremenu, saopšteno je iz Gradskog savjeta Mariupolja na Telegramu.
BBC podsjeća da su stotine ljudi i dalje zarobljene u fabrici.
Zapovjednik Azova u čeličani: Ako ostanemo bez hrane, lovićemo ptice
Ruske snage “neprestano” bombarduju civile i ukrajinske borce zarobljene u čeličani Azovstal u razorenom Mariupolju, rekao je zamjenik komandanta puka Azov u čeličani, Svjatoslav Palamar.
“Napadaju nas non-stop. Tenkovi, artiljerija, vazdušni udari i to svakih tri do pet minuta. U čeličani još uvijek ima civila, ali neprijatelj ne prestaje s napadima”, rekao je Palamar.
Nuovo attacco russo allo stabilimento Azovstal di Mariupol dove è scoppiato un incendio visibile da tutta la città. Lo ha reso noto il vice comandante del reggimento Azov, Svyatoslav Palamar ‘Kalyna’ su Telegram secondo quanto riporta l’Ukrainska Pravda, 2 maggio 2022. FORZE ARMATE OPERATIVE UCRAINE +++ATTENZIONE LA FOTO NON PUO’ ESSERE PUBBLICATA O RIPRODOTTA SENZA L’AUTORIZZAZIONE DELLA FONTE DI ORIGINE CUI SI RINVIA+++
Zelenski Lavrovu: Rusija zaboravila lekcije iz Drugog svjetskog rata
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova zbog njegovih opaski koje su izazvale negodovanje u Izraelu. “Takve antisemitske izjave znače da Rusija zaboravila sve lekcije Drugog svjetskog rata. A možda ih nikad nisu ni naučili”, rekao je Zelenski.
„Juče, na primer, ruski ministar spoljnih poslova je otvoreno i bez dvoumljenja rekao da su najveće antisemite navodno među samim Jevrejima. I da je Hitler navodno imao jevrejske krvi. Kako je to moglo da bude rečeno u osvit godišnjice pobede nad nacizmom? Te riječi znače da najviši ruski diplomata krivi Jevreje za nacističke zločine. Nemam reči“, poručio je Zelenski u kasnosinoćnjem obraćanju.
Predsednik Ukrajine je, takođe, kazao da je tokom raketnog napada na Odesu poginuo 14-godišnji dečak.
U istom napadu, dodao je, 17-godišnja djevojka je zadobila povrede od šrapnela.
Dodao je i da je ukrajinska vojska uspela da zaustavi u nekoliko slučajeva rusko napredovanje na jugu i istoku zemlje, ali je naveo da i dalje “svuda situacija ostaje ekstremno teška”.
Service members of pro-Russian troops stand guard near a temporary accommodation centre for evacuees during Ukraine-Russia conflict in the village of Bezimenne in the Donetsk Region, Ukraine May 1, 2022. REUTERS/Alexander Ermochenko
Analitičari: Putin bi uskoro mogao ‘službeno objaviti rat’
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi službeno objaviti rat Ukrajini već 9. maja, što bi omogućilo potpunu mobilizaciju ruskih rezervnih snaga, smatraju neki zapadni dužnosnici, navodi CNN.
Majkl Karpenter, američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), takođe je rekao da SAD imaju “vrlo vjerodostojne” obavještajne izvještaje da će Rusija pokušati aneksiju Luganska i Donjecka “negdje sredinom maja”.
epa09923187 Internally displaced people from the Russian-occupied areas in South Ukraine gather after arriving to the evacuation point in Zaporizhzhia, Ukraine, 02 May 2022. On 02 May, thousands of people who were still in Mariupol and other areas in South Ukraine occupied by the Russian army, waited to be evacuated to Ukraine’s controlled area by buses and their own cars. EPA/ROMAN PILIPEY
BBC: Članice EU podijeljene oko eventualnog energetskog embarga Rusiji
Ministri energetike zemalja Evropske unije održali su hitan sastanak zbog odluke Rusije da prekine isporuku gasa Poljskoj i Bugarskoj i prijetnje da će isto proći i ostale zemlje koje odbiju da taj energent plate u rubljama. Ministri su razgovarali o embargu na ruske energente, ali je Mađarska jasno stavila do znanja da će blokirati konsenzus, javlja BBC. Njemačka je priznala da su zemlje EU i dalje podeljene oko mogućeg energetskog embarga Rusiji. Ministar energetike Njemačke kaže da bi njegova zemlja mogla da se nosi sa zabranom nafte do kraja godine – ali ne i sa zabranom gasa.
Šef diplomatije EU Džozef Borelj je rekao kako se nada da će EU “značajno ograničiti uvoz nafte”, ali je priznao da po tom pitanju nema saglasja među članicama Unije.
“Ali siguran sam da ćemo, barem što se tiče uvoza nafte, doći do dogovora do sljedećeg sastanka”, rekao je Borelj.
Rojters: Njemačka spremna da odmah podrži embargo EU na rusku naftu
Njemačkaje u ponedeljak saopštila da je spremna da podrži embargo EU na uvoz ruske nafte, što je veliki zaokret u politici najvećeg klijenta Moskve u domenu energetike, navodi Rojters.
Evropa bi takav embargo mogla da uvede u narednih nekoliko dana, prenosi Glas Amerike (VOA).
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borel najavio je da će još ruskih banaka biti isključeno iz SWIFT-a.
Britanija će osigurati 356 miliona eura vojne pomoći Ukrajini
Velika Britanija saopšila je da će osigurati 356 miliona eura dodatne vojne pomoći Ukrajini, pored dosadašnje pomoći vrijedne oko 237 miliona eura.
Aktuelnosti
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Svijet
Samit EU – Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije
Kultura
Promocija crnogorskoga izdanja knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” 10. decembra na Cetinju
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Promocija crnogorskoga prijevoda knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” u organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održaće se u utorak, 10. decembra, s početkom u 18 sati u Sali 1 na FCJK na Cetinju. Američko izdanje objavila je Džejmstaun fondacija, a crnogorsko, u prijevodu Jelene Pralas, Crnogorski PEN centar.
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Januš Bugajski je spoljnopolitički analitičar, predavač, konsultant i TV novinar koji živi u SAD. Viši je istraživač u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Predavao je na mnogim američkim univerzitetima. Autor je 21 knjige o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima. Bio je angažovan kao konsultant za Stejt Department, Ministarstvo odbrane SAD, USAID, IREX i druge američke vladine i privatne organizacije. Kolumnist je za nekoliko medijskih kuća u SAD i Evropi.
Učestvovao je na prethodne dvije društveno-kulturološke konferencije Cetinjski forum, izlažući na teme o uticaju Rusije na razvoj sukoba na Zapadnom Balkanu.
Knjiga Neuspjela država bavi se postsovjetskom i (post)putinovskom Rusijom i njenim imperijalnim težnjama, pružajući dubok uvid u kompleksnost odnosa među bivšim sovjetskim republikama i oblastima – bilo da su one sad nezavisne države, bilo da su u sastavu Ruske Federacije. Bugajski se fokusira na analizu države koja se suočava sa izrazitom autokratijom, slabim institucijama, korupcijom, nesigurnošću i slabom vladavinom prava. Kroz konkretne primjere naroda koje žive u zoni uticaja ruske vlasti Bugajski analizira izazove s kojima se suočavaju zajednice koje nastoje preći iz autoritarnih režima u stabilne demokratije i moderne države.
On suvereno interpretira mogućnosti političkih elita Zapada da utiču na poboljšanje pozicije i kvaliteta života nacija koje žive u Ruskoj Federaciji, ali i sugeriše kako da se napravi otpor u spoljnopolitičkom okruženju u odnosu na imperijalističke težnje ruskih vlasti.
U predgovoru crnogorskom izdanju knjige Bugajski, između ostaloga, kaže:
Mnogi lideri na Zapadu i dalje vjeruju da se mogu vratiti u posthladnoratovski status quo i ne mogu zamisliti benefite dezintegracije Rusije. Umjesto da prave planove za nepredviđene situacije da bi iskoristili deimperijalizaciju Rusije i upravljali potencijalnim negativnim reperkusijama, zvaničnici Zapada zaglavljeni su u nekom prošlom vremenu. Čak i nakon svih strahota napada Rusije na Ukrajinu, oni i dalje imaju puste nade da se sa postputinovskim Kremljom mogu uspostaviti dobri odnosi ili da šačica ruskih liberala može demokratizovati cijelu imperiju. Mnogo efikasniji pristup bio bi da se jasno precizira što Zapad podržava u Rusiji. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, ljudskim pravima, građanskim pravima i autonomiji republika i regiona može pomoći da se ohrabre građani Rusije tako što će im se pokazati da nijesu izolovani od ostatka svijeta. To bi bila poruka da mogu imati bolje garancije za svoju sigurnost i ekonomski razvoj ako odbace Moskvu i formiraju nove države koje njeguju mirne odnose sa svojim suśedima. Vrijeme nije na strani ruske imperije, a narodi i regioni koji su i dalje pod okupacijom Moskve moraju iskoristiti ovu jedinstvenu istorijsku šansu za oslobođenje.
Društvo
Oko 75% građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim
“Posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije” – kazala jedirektorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač.
Crnogorsko društvo koruptivnim smatra 75,3 odsto građana, a kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra, uz stručnu podšku Instituta Damar, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika.
Direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač, ocijenila je da posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije.
Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva – rekla je Kovač.
Kako je istakla, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe.
Istraživanje CGO pokazalo je, kako se navodi u saopštenju, da 75,3 odsto ispitanih građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto).
Kako su dodali, manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1 odsto) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7 odsto), policiji (16,3 odsto) i pravosuđu (11,2 odsto), ali i tokom izbora (10,5 odsto) – navodi se u saopštenju CGO.
Kako se istilče, manje od dvije četvrtine ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1 odsto.
Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11) – pojasnila je Kovač.
Prema njenim riječima, pozitivno je većinsko uvjerenje da građani mogu doprinijeti borbi protiv korupcije.
Međutim, ovo zahtijeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije – naglasila je Kovač.
Kako je kazala, kada je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem.
Dodatno, 76 odsto ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1 odsto). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni – pokazalo je istraživanje CGO.
Prema podacima istraživanja, korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće.
I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5 odsto) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza – pokazalo je istraživanje CGO.
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, ona se, prema istraživanju, najčešće vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za tu oblast preovladava stav (69,4 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne.
Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Gotovo 76,3 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6 odsto) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1 odsto smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona – pokazalo je istraživanje CGO.
Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem – ocijenila je Kovač.
Kako je saopšteno iz CGO, istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.