
Erik Moze, predsjednik Istražne komisije za Ukrajinu
Ruski okupatori su tako okrutno mučili Ukrajince da su neke od njihovih žrtava umrle, a tjerali su i porodice da slušaju zvuke silovanja žena koje su im srodnice, rekli su u danas članovi istražnog tijela pod mandatom UN, u svojim najnovijim nalazima sa terena, javlja agencija Rojters.
Erik Moze, predsjednik Istražne komisije za Ukrajinu, rekao je Savjetu UN za ljudska prava u Ženevi da je njegov tim “prikupio dodatne dokaze koji ukazuju da je upotreba mučenja od strane ruskih oružanih snaga u oblastima pod njihovom kontrolom bila rasprostranjena i sistematska”.
“U nekim slučajevima, mučenje je primijenjeno sa takvom brutalnošću da je izazvalo smrt žrtve”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, “ruski vojnici su silovali i vršili seksualno nasilje nad ženama od 19 do 83 godine” u okupiranim djelovima Hersonske pokrajine.
Porodice ženskih žrtava su često držali u komšiluku i primoravali ih da slušaju seksualno nasilje nad njima, dodao je on.
Rusija poriče da je počinila zločine ili da je gađala civile u Ukrajini.
Moze je rekao da su pokušaji komisije da komunicira sa Rusijom ostali uzaludni.
Moskva je dobila priliku da odgovori na optužbe na saslušanju, ali nijedan ruski predstavnik se nije pojavio.
Rusko ministarstvo odbrane za sada ne odgovara na molbu da pruži komentar.
Upitan kasnije za broj slučajeva mučenja koji su doveli do smrti, član komisije Pablo de Grejf je rekao da je to nemoguće znati zbog ograničenog pristupa, ali je dodao da je to “prilično veliki broj i dolazi iz veoma različitih regiona širom zemlje, blizu i daleko od linija fronta”.
U avgustu i septembru ove godine, Mozeova komisija je posjetila djelove Ukrajine koje su ruske snage držale pod okupacijom, kao što su regioni Herson i Zaporožje.
Utvrđeno je da je do mučenja uglavnom dolazilo u pritvorskim centrima kojima upravljaju ruske vlasti i uglavnom nad ljudima optuženima da su ukrajinski doušnici.
Komisija je ranije saopštila da prestupi koje su počinile ruske snage u Ukrajini, uključujući mučenje, mogu predstavljati zločine protiv čovječnosti.
Tijelo UN-a je takođe pronašlo “nekoliko slučajeva” prestupa koje su počinile ukrajinske snage, rekao je Moze, rekavši da se odnose na slučajeve neselektivnih napada i lošeg postupanja prema ruskim zatočenicima.
Kijev je ranije rekao da provjerava sve informacije u vezi sa tretmanom ratnih zarobljenika i da će istražiti sva kršenja zakona i preduzeti odgovarajuće pravne mjere.
Komisija je u martu 2022. godine dobila mandat da istraži zlodjela u Ukrajini od početka rata i posjetila je tu zemlju više puta i obavila stotine intervjua.
Ponekad se dokazi prikupljeni istragama po nalogu UN koriste za nacionalna i međunarodna suđenja, uključujući slučajeve ratnih zločina.
IZVOR: Vijesti
Lokalni parlamentarci u Cirihu neće dobiti povećanje plate nakon što je 53,2 posto birača u gradu glasalo protiv tog plana u nedjelju.
Ukupno 45.350 stanovnika Ciriha glasalo je protiv povećanja plate, dok je za bilo 39.881 .
Novim pravilnikom o naknadama, parlamentarci su željeli povećati svoju platu s prosječnih 16.000 švajcarskih franaka na 28.000 (od 17.588 do 30.779 dolara) godišnje. Na ovu bi se svotu dodali doprinosi poslodavca, jer bi lokalni političari ubuduće bili članovi penzionog fonda.
Većina parlamentaraca smatrala je da je povećanje bilo neophodno.
Rekli su da je od posljednja prilagođavanja bila 1998. godine količina posla u lokalnom parlamentu značajno porasla, javlja Swissinfo.
Novi pravilnik predviđao je da bi 125 članova parlamenta primalo osnovnu paušalnu naknadu od 1.000 franaka mjesečno, umjesto mjesečne naknade za troškove od 260 franaka. Osim toga, bili bi kompenzirani s 1,20 frank za svaku minutu vijećničkog sastanka na kojem su učestvovali.
Ovaj prijedlog zakona stavljen je na referendum jer su Socijaldemokrati, Zeleni, Liberalni Zeleni, Centar i Alternativna ljevica – svi koji su glasali za povećanje u lokalnom parlamentu – zajednički pokrenuli parlamentarni referendum. Željeli su da konačnu odluku donese stanovništvo – ali to nisu učinili potpuno dobrovoljno; desničarska Švicarska narodna stranka prijetila je pokretanjem referenduma protiv toga.
Zajedno s Radikalno-liberalnom strankom, Narodna stranka usprotivila se povećanju plate. Prema prvima, nove plate bile su potpuno pretjerane, dok su drugi to označili kao “sramotno i neprimjereno”.
Izvor: Raport.ba
U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje obje vrste benzina, dok će cijena eurodizela biti bez promjena, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Litar obje vrste benzine poskupiće dva centa i BMB 98 koštaće 1,56 eura, a BMB 95 1,52 eura.
U ovom obračunskom periodu cijena eurodizela se neće mijenjati i dalje će koštati 1,43 eura po litru.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivate, naredni obračun će se obaviti 24. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 25. februara.
Iz Ministarstva su kazali da od danas započinje proces ostvarivanja uslova za formiranje strateških rezervi naftnih derivata, kroz prikupljanje naknade na maloprodajnu cijenu naftnih derivata.
Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – navodi se u u saopštenju Ministarstva.
Pored toga, uspostavljanje rezervi usklađeno je sa praksama Evropske unije, gdje zemlje članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.
Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore. Napominjemo da će naknadu prikupljati uvoznici naftnih derivata i da ista predstavlja mehanizam zakonom predviđen za finansiranje rezervi, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom EK za prevazilaženje energetske krize kojom je 7.5 miliona predviđeno takodje za ovu namjenu. Takođe, napominjemo da je izbor izvođača radova za rekonstrukciju skladišta u toku – zaključili su iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Neformalna grupa studenata “Kamo śutra” pozvala je građane iz svih crnogorskih gradova na zajedničku blokadu, u četvrtak 13. februara, od 11 do 17 časova i 26 minuta, ispred Vlade Crne Gore.
Vidimo se u četvrtak u Podgorici. Danas ćemo biti sa građanima na blokadama na Cetinju i u Nikšiću. Svi na ulice” – napisali su na društvenoj mreži “X”.
Kako su naveli, već pet dana se blokiraju ulice u gradovima Crne Gore a Vlada očigledno ostaje slijepa i nijema. Ćute u nadi da ćemo zaboraviti – naveli su u objavi.
Nastup na Super Bowl Halftime Show-u je jedno od najvažnijih muzičkih dešavanja godine, a Kendrick Lamar je 2025. godine pokazao zašto je upravo on bio pravi izbor. Reper koji ne prestaje da pomjera granice hip-hopa održao je solo nastup u Nju Orleansu, a na scenu je izašao uz moćnu postavku inspirisanu bojama američke zastave.
Setlista je obuhvatala pjesme sa njegovog novog albuma GNX, kao i neke od najvećih hitova iz ranijih faza karijere, uključujući DNA, Peekaboo, Squabble Up i Humble.
„Želim da sviram njihovu omiljenu pjesmu… ali znate da oni vole da se tuže“, rekao je Kendrik Lamar tokom svog nastupa na poluvremenu Superboula.
Svi su znali na šta misli. Pjesma „Not Like Us“ bila je jedna od prošlogodišnjih hitova, koji je zaradio milijardu strimova na Spotifaju i pet Gremi nagrada, uključujući pjesmu godine.
Upravo u toj pjesmi Lamar repuje protiv repera Drejka sa kojim je bio u sukobu prethodne godine. „Not like us“ pjesma je postala hit i podijelila je Ameriku na pola, pošto je jedna polovina bila uz Kendrika, dok je druga bila uz Drejka.
Lamar je nastupao na ogromnoj iks-oks tabli, a glumac Semjuel L. Džekson je vodio program.
Kada je pjesma konačno odsvirana na poluvremenu, Kendrik je autocenzurisao najsporniji tekst, u kojem Drejka naziva „sertifikovanim pedofilom“.
Drejkovi advokati tuže Lamarovu izdavačku kuću Universal Music Group zbog pjesme, optužujući ga da pokušava da „napravi viralni hit“ od pjesme koja iznosi „lažne navode“ o reperu.
Nastup je ispunjen iznenađujućim pojavljivanjem teniske zvijezde Serene Vilijams, koja je ranije bila u vezi sa Drake-om, koja je izvodila Crip Valk – ozloglašeni plesni pokret Los Anđelesa.
Reper je iznenadio publiku s gostom iznenađenja. Na pozornicu je izveo pjevačicu SZA-u s kojom je otpjevao pejsme „Luther“ i „All Stars“, prenosi BBC.
Izvor: Agencije, N1 Beograd, BBC
Vinsent Lemark Burel, iz američke savezne države Džordžije, za kojeg su vlasti navele da je držao više od 100 pasa u okrutnim uslovima u svom domu, osuđen je na 475 godina zatvora nakon što je prošlog mjeseca proglašen krivim za borbe pasa i okrutnost prema životinjama, saopštili su tužitelji.
Kako piše Njujork tajms, Vinsent Lemark Burel, 57, iz grada Dalas u Džordžiji, proglašen je krivim za 93 tačke optužnice za organizovanje borbi pasa i 10 tačaka za okrutnost prema životinjama.
Presuda je donesena nakon četvorodnevnog suđenja tokom kojeg su vlasti navele da su 2022. godine pronašle 107 pasa, od kojih su mnogi bili pothranjeni, puni ožiljaka i bez zuba, vezani lancima u njegovom dvorištu, navodi se u saopštenju Kancelarije državnog tužilaštva okruga Paulding. Sudac Dean C. Bucci izrekao je Burelu maksimalnu moguću kaznu.
Izvor: Index.hr
Cnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji živi u Njemačkoj, predstavio je prvog crnogorskog AI asistenta chatbota-Vladimir Dukljanski, baziranog na MontengroGPT.
Ovo nije samo tehnološki projekat, ovo je kulturna i jezička revolucija koja će osigurati da crnogorski jezik ne samo preživi, već i napreduje u digitalnom dobu.
Kad je prvi put testirao ChatGPT, Kapisodu je poražavalo kako jedan tako napredan sistem ne prepoznaje naš jezik.
Iz ličnog revolta i prkosa prema negatorima crnogorskog jezika, rodila se ideja o stvaranju prve crnogorske vještačke inteligencije – MontenegroGPT i AI asistenta Vladimira Dukljanskog, koji ne samo da prepoznaje, već i čuva, njeguje i promoviše crnogorski jezik u njegovoj posebnosti. Nijesmo mogli dozvoliti da globalna tehnologija zaobiđe naš jezik. Ako veliki svjetski modeli ne prepoznaju crnogorski jezik, mi ćemo stvoriti svoj. To je moj doprinos u borbi protiv svih koji Crnu Goru ne mogu gledati očima – poručuje Kapisoda dodajući da ovo nije samo tehnološki odgovor – već je čin digitalnog kulturnog otpora i očuvanja crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta – kazao je Kapisoda za Pobjedu.
Ono što izdvaja MontenegroGPT od drugih AI sistema jeste njegova potpuna posvećenost crnogorskom jeziku. Za razliku od globalnih AI platformi, on je specijalizovan za razumijevanje i očuvanje autentičnog crnogorskog jezika, uključujući sve njegove dijalekte i specifičnosti.
Posebnost ovog sistema leži u njegovoj sposobnosti da prepoznaje i koristi izvorne crnogorske riječi i izraze. V. Dukljanski i MontenegroGPT nije samo tehnološka inovacija, već i kulturološki čuvar našeg jezičkog identiteta. Pogotovo sada kada jedna klika negira crnogorski jezik. Značajna prednost ovog AI asistenta je njegova preciznost i pouzdanost. Zahvaljujući naprednim sigurnosnim protokolima, sistem je dizajniran da minimizira tzv. AI halucinacije – pojavu kada vještačka inteligencija generiše netačne informacije. Vladimir Dukljanski će radije priznati da nešto ne zna, nego pružiti netačan odgovor – objašnjava Kapisoda.
U tehničkom smislu, Vladimir Dukljanski funkcioniše kroz složenu mrežu neuronskih sistema, koristeći napredne algoritme za obradu prirodnog jezika.
Njegova arhitektura počiva na dubokom učenju, što mu omogućava ne samo da razumije, već i da uči iz svake interakcije. Sistem je posebno treniran na bogatoj bazi crnogorskog jezika i njegovih dijalekata, što mu daje jedinstvenu sposobnost da prepoznaje i generiše autentični crnogorski jezik. Ono što čini ovaj sistem posebnim jeste njegova sposobnost da kroz transformersku arhitekturu obrađuje tekst na više nivoa, analizirajući kontekst i nijanse jezika. Zahvaljujući višeslojnom sistemu za analizu, Vladimir Dukljanski može da razumije različite crnogorske dijalekte, pruža precizne odgovore i automatski koriguje jezičke greške – kaže naš sagovornik.
Zbog ograničenog vremena koje je imao, usljed porodičnih i obaveza prema svom redovnom poslu, morao je MontenegroGPT trenirati u kratkim periodima koje je uspijevao izdvojiti.
Prvi i najveći izazov bio je ograničena količina digitalnih tekstova na crnogorskom jeziku koja je meni bila dostupna. Za razliku od velikih svjetskih jezika koji imaju ogromne baze podataka, crnogorski jezik ima znatno manji korpus digitalnog sadržaja. Drugi značajan izazov bio je očuvanje autentičnosti jezika. Morao sam biti posebno oprezan da sistem prepoznaje i pravilno koristi specifična slova crnogorskog jezika poput ś i ź, kao i da razumije različite dijalekte i lokalne izraze – objašnjava Kapisoda.
Ovo nije samo biznis projekat – ovo je kulturološka misija. Svaki euro uložen u očuvanje našeg jezika kroz savremene tehnologije je investicija u budućnost crnogorskog kulturnog identiteta – kazao je Kapisoda.
Kapisoda je redovan govornik i učesnik na mnogim prestižnim konferencijama i događajima vezanim za vještačku inteligenciju, blockchain tehnologije i digitalno upravljanje znanjem. Njegov doprinos na polju inovacija prepoznat je globalno.
Izvor: Pobjeda